STRESNE SITUACIJE

　

Dobili ste otkaz? Ne očajavajte, djelujte!

Gubitak posla stresna je situacija u kojoj valja reagirati odmah, predugo tugovanje ili potištenost nisu dobri

U današnje vrijeme u poslovnom svijetu gotovo je sve moguće. Koristimo najnoviju tehnologiju, poslove sklapamo preko mobitela, kreativnom idejom možemo si osigurati doživotnu egzistenciju. Međutim, sadašnja vremena su i prema drugim elementima oprečna onima prije dvadesetak godina ili još ranije. Nestalo je sigurnosti. Prije je siguran posao bio sinonim dobrog radnog mjesta. Sada su se vrijednosti promijenile, cijeni se inovativnost, uslužnost, kvaliteta, brzina. U vrijeme recesije otkazi su, nažalost, postali svakodnevica i dobro je znati kako se nositi s tom situacijom. O tome za Vitu piše prof. psihologije Ana Žele.

　

Stvarno iskustvo: od pohvala do otkaza

Ivana (27), ekonomistica u jednoj internacionalnoj kompaniji, iznenada se suočila s neugodnom situacijom otkaza. Iako je kontinuirano dobivala pohvale za svoj rad, Ivana je bila jedna od zaposlenica kojoj je uprava tvrtke najavila otkaz. Otkaz, naravno, nije imao veze s njenim učinkom nego se radilo o tome da je djelatnost tvrtke u kojoj je radila Ivana bila u krizi. Stoga je internacionalni ured odlučio smanjiti broj djelatnika u Hrvatskoj za polovicu, a među njima se našla i Ivana. U prvo vrijeme jednostavno nije mogla vjerovati da se to dogodilo. Nakon tjedan-dva shvatila je da se treba posvetiti traženju novog posla. Međutim, ni tu nije išlo sve kako treba i Ivana je postajala sve zabrinutija.

Od plača do zatvaranja u sebe

Stres zbog gubitka posla jedan je od najsnažnijih stresova jer je vezan uz osnovne životne potrebe i egzistenciju. Simptomi se mogu očitovati na nekoliko razina:

• Fiziološki: glavobolja, plač, mišićna napetost, psihosomatski simptomi

• Kognitivni (misaoni): teže pamćenje, problemi u koncentraciji, fokusiranost misli na gubitak posla

• Emotivni: zabrinutost za sliku o sebi, sniženo samopoštovanje, tjeskoba, lagana depresivnost, strah, ljutnja

• Ponašajni: smanjen ili povećan apetit, zatvaranje u sebe.

Situacija poput gubitka posla snažno utječe na nas jer se brinemo hoćemo li dovoljno brzo naći novi posao. Pitamo se hoćemo li imati dovoljno novca za stanovanje i hranu te hoćemo li moći sebi i svojoj obitelji osigurati egzistenciju u ovim recesijskim vremenima. Osim takvih pitanja, otkaz neizbježno utječe i na sliku o sebi. Iako smo svjesni da smo kvalitetni radnici i da otkaz nema veze s našim učinkom, svejedno se propitkujemo i brinemo za pronalazak novog posla.

Što učiniti

Gubitak posla je stresna situacija u kojoj valja reagirati odmah. Možemo si dopustiti nekoliko dana da budemo tužni ili ljutiti. Međutim, predugo tugovanje ili potištenost nisu dobri. Dok god ne djelujemo, dok nismo aktivni, više ćemo se ljutiti na samog sebe, što nema konstruktivnu svrhu. Djelovati znači prijavljivati se na nove oglase za posao, raspitivati se kod prijatelja ili kolega za nove mogućnosti, napisati detaljan CV i kvalitetnu zamolbu, proaktivno kontaktirati tvrtke prema kojima postoji interes itd.

Kod ovakve vrste stresne situacije važna je percepcija, odnosno način na koji je promatramo. Možemo sebe sažalijevati, možemo smatrati kako se većina poslova dobiva preko veza i poznanstava, možemo pričati kako su natječaji već unaprijed namješteni. To nije konstruktivan način i samo kratkotrajno održava sliku o sebi. Pravi put je biti prokativan i pun ideja. U bitci za pronalaženje novog posla presudni su upornost i vjera u vlastite kompetencije. Iako je situacija teška, mnogi ljudi govore da im je to bio novi početak.

Novi put

Tako je i bilo našoj ekonomistici Ivani. Ona je, dok je čekala odgovore kompanija na njen CV i molbu koju je poslala, razmišljala o dodatnim načinima zarade. Kako je dobro znala jezike, osobito njemački, počela je prevoditi da bi popunila kućni proračun. Iako se tome nije nadala, taj posao ju je počeo ispunjavati i s veseljem je prevodila nove knjige i poslovne dokumente. Radovalo ju je što je mogla ponijeti laptop u vikendicu te u miru sjediti u vrtu i prevoditi. Izradila je svoju web stranicu, otvorila je tvrtku i sad se bavi prevođenjem poslovnog njemačkog jezika. Kaže kako je sretnija nego ikada prije i zahvalna životu koji joj je na jedan čudan način dao novu priliku.

Još smjernica

Evo još nekoliko smjernica za djelovanje u situaciji suočavanja s gubitkom posla:

• Dobro se raspitati kod (sadašnjeg) poslodavca. Informacija je moć. Trebamo se detaljno raspitati imamo li, primjerice, pravo na otpremninu ili može li nam (bivši) poslodavac napisati preporuku. Iako zvuči paradoksalno, ali organizacija u kojoj smo radili može nam uvelike biti od pomoći kod traženja novog posla, naravno, ako smo bili vrijedan i kvalitetan zaposlenik.

• Pratiti oglase za posao na različitim mjestima. Ključno je što prije početi pratiti oglase. Oglasi za posao su lako dostupni na specijaliziranim portalima, u novinama i na web stranicama pojedinih tvrtki. Ponekad se objavljuju na radiju ili u drugim medijima, a korisno je posjetiti sajmove na temu zapošljavanja.

• Naći honorarni posao ili volontiranje. Ne moramo iz prvog pokušaja dobiti posao snova ili stalan posao. Ponekad se isplati u prijelaznom periodu biti honorarno zaposlen ili volontirati. Važno je da ne izgubimo kontakt s područjem koje nas zanima i s ljudima koji se njime bave. Honorarni posao daje nam određenu dozu fleksibilnosti. Imat ćemo osjećaj da smo korisni, a i vrijeme će nam kvalitetnije proći.

• Networking. U ovakvim situacijama ključno je povezati se s ljudima iz područja poslovanja koje nas zanima. Možemo kontaktirati kolege s fakulteta, bivše klijente ili poslovne suradnike, profesore… U današnje vrijeme popularne su i poslovne društvene mreže, gdje možemo objaviti svoj poslovni profil.

Traženje posla: medalja s dva lica

Kao i većina stvari u životu, tako je traženje novog posla medalja s dva lica. Možemo dopustiti samosažaljenju da nas preplavi ili možemo biti ljuti na bivšu tvrtku. Ali od toga nema dugoročne koristi. Ono što nam donosi dobrobit jest shvaćanje potrage za poslom kao nove, pozitivne prilike u našem životu. To nije uvijek lako. Trebamo se usmjeriti na dobivene prilike, a ne na situacijska ograničenja. Možemo kvalitetno iskoristiti „poklonjeno“ vrijeme i ponovno aktivirati hobije koje smo do sada zapostavljali, posvetiti se obitelji, vidjeti s prijateljima… Druženja će nas zasigurno obogatiti, a novi kontakti znače dolaženje do novih informacija. Ključno je biti optimističan, jer će nas budući poslodavac sigurno prije odabrati ako smo vedri i veseli, a ne sumorni i pesimistični.

Neizvjesnost gora od otkaza

Ljudi čije je radno mjesto nesigurno i koji strahuju od otkaza trpe veće smetnje mentalnog zdravlja od onih koji su izgubili posao, tvrde znanstvenici sa sveučilišta u Michiganu. Trajna poslovna neizvjesnost u većoj mjeri ugrožava zdravlje nego pušenje ili visok tlak. Uzrok je stres izazvan neizvjesnošću, a stres je poznat kao uzročnik niza bolesti. Stručnjaci ne preporučuju onima koji se brinu zbog posla da daju otkaz, već im savjetuju da svladaju tehnike opuštanja, da se bave tjelesnom aktivnošću te da prilagode prehranu tako da uzimaju namirnice koje jačaju živčani sustav, osobito one bogate vitaminima B-kompleksa, masnim kiselinama omega-3, triptofanom i složenim ugljikohidratima.

http://www.jutarnji.hr/otkaz--trazenje-posla--stres--neizvjesnost--gubitak-posla/1027450/