Dan zahvalnosti za plodove zemlje obilježava se 10. listopada, a kod nas ga se najčešće slavi i kao Dan kruha.
Međutim, brojni su plodovi zemlje na kojima možemo biti zahvalni. Jesen obiluje brojnim voćkama, žitaricama, povrćem i drugim plodovima, a među najpopularnijima su kesteni i vrganji.
Njih svake godine nestrpljivo iščekujemo, a njihov okus, izgled, boje i arome nepogrešivo nas podsjećaju na jesenski ugođaj.
Kesteni
Pitomi kesteni i maroni na našim su područjima rašireni stoljećima, a potekli su iz zemalja oko Sredozemnog mora.
Plod mu je iznimno hranjiv, a navodno je riječ o jednoj od prvih namirnica koju je čovjek jeo.
Osim za jelo, kesten ima mnoge druge koristi za poljoprivredu i gospodarstvo. Koristi se za izradu parketa, bačvi, u vinogradarstvu ili kao građevno i stolarsko drvo.
Zbog velike količine tanina, koristi se i kao sirovina za ekstrakciju tanina, a budući da daje velike količine nektara, od njega nastaje odličan med.
Hranjiv, ukusan i prilagodljiv
Zbog iznimno velike količine škroba, od njega se radi i brašno. Pitomi je kesten odličan izvor kalcija i kalija, a također sadrži željezo, fosfor i vitamine B skupine. Što je najvažnije, lako je probavljiv, stoga čak i osjetljivije osobe mogu uživati u odličnom okusu ove namirnice.
Najčešće ga konzumiramo pečene u ljusci, no odličan je i kuhan. Od njega se mogu raditi juhe, variva, pirei, kruh ili peciva. Neki ga stavljaju i u kolače.
U našim krajevima također raste i divlji kesten, čiji su plodovi nejestivi, ali zbog svoje je ljepote našao svoje mjesto u brojnim parkovima.
Također je vrlo ljekovit pa se ulja, kupke i čajevi divljeg kestena koriste za probleme s kapilarama i venama, protiv upala i nastanka bora.
Vrganji
Ove je jeseni nastala prava pomama za gljivama, osobito za vrganjima. Berba gljiva postala je omiljena aktivnost starih i mladih.
Razlog tome su povoljni vremenski uvjeti za rast vrganja, jer im odgovara vlažno tlo i umjerene temperature te manje svjetla. Najčešće rastu po hrastovim, bukovim i borovim šumama, no veća je zastupljenost u šumama s više vrsta stabala.
Razlikujemo ljetni ili pravi vrganj, crni vrganj ili hajdenjak i borov vrganj.
Najpoznatiji i najčešći vrganj je ljetni vrganj. Iznimno je ukusan i može ga se pripremati na mnogo načina: u juhama, varivima, rižotima, s tjesteninom, na salatu ili ga sirovog možete poslužiti na kruhu.
Berite ih dok su mladi i zdravi
Ne postoji opasnost zamjene s otrovnim vrstama gljiva. Klobuk može biti svih nijansi smeđe boje, širok 7-30 cm. Stručak je obično za nijansu ili dvije svjetliji od klobuka, visok od 8-25 cm i debeo do 8 cm.
Raste u kasno ljeto ili u jesen, ali samo ako se poklope dobri vremenski uvjeti.
Imajte na umu da je vrganje najbolje brati dok su mladi i zdravi, a starije treba izbjegavati, jer su mekani, no nisu nejestivi.
Vrganj je izuzetno kvalitetna gljiva, bogat je vitaminima B i C. Zbog iznimnog okusa i hranjivosti u našim je krajevima također poznat i pod nazivom 'sveta gljiva'.
irida
bglavac
