Simbolika masline

 

Maslina je kroz vjekove imala važnu ulogu u prehrani i pučkoj medicini, mitologiji i religiji ljudi na Mediteranu.  

 

Maslina je od pamtivijeka prisutna na Zemlji. Tako su još u mlađe kameno doba naši preci sakupljali i plodove divlje masline, o čemu svjedoče i arheološki nalazi njenih koštica u spiljama, stari više od 9 000 godina. No, prva su stabla kultivirana i posađena prije 5-6 tisuća godina na području Mezopotamije, Sirije i Palestine, odakle se maslina proširila Mediteranom. Tu je, kao jedna od najstarijih i najvažnijih biljnih kultura, snažno obilježila život ljudi i postala simbolom toga područja.

Po jednoj biblijskoj priči, zbog njene su je inteligencije ostala drveća željela izabrati za svoju kraljicu, na što ona, zabrinuta za ljude, nije pristala.

U tom je podneblju maslina odigrala važnu ulogu u razvoju civilizacije, prehrani, medicini, ekonomiji, mitologiji, religiji i umjetnosti. Osim što je postala temelj prehrane, njome se trgovalo i plaćalo, te liječilo i uljepšavalo. Maslini su se pridavala mnoga simbolička značenja, pa je, između ostalog, postala simbolom mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti i mudrosti. Neobično važna i gotovo besmrtna, u očima ljudi mogla je nastati samo božanskom voljom, pa su je u mitovima stvarali bogovi, a u kršćanstvu je, primjerice, simbol Božje providnosti i brige za Božju djecu.

Maslina je zaista posebno, gotovo čudotvorno drvo. Ona je dugovječna, pa njena stabla mogu doživjeti i više tisuća godina. Štoviše, ona je gotovo besmrtna - nakon dvjesto godina, na mjestu starog stabla izbijaju samonikli izdanci. Maslina raste na škrtom tlu, gotovo bez vode, ali uz obilje sunca. Njeno je stablo nisko, vijugavo, kvrgavo i ispucalo, čvrsto i otporno čak i na truljenje. Listovi zimzelene masline obnavljaju se svake tri godine, plodove daje nakon sedam, a najveći urod tek nakon dvadeset godina.

Maslina u antičkoj Grčkoj

Maslinu su na područje antičke Grčke donijeli trgovci, Feničani i Egipćani, a arheološka istraživanja govore da su prva stabla posađena oko 3 000. godine prije Krista na Kreti. Tisuću godina kasnije započeo je i organizirani uzgoj i trgovina, pa maslina postaje jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura, s jednako važnom ulogom u svakodnevnom životu ljudi i cjelokupnom razvoju grčke civilizacije.

U antičkoj Grčkoj masline su bile toliko važne da je po Solonovom zakoniku bilo zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje po masliniku, a svatko tko se ogluši na to ili bez razloga uništi stablo mogao je biti kažnjen oduzimanjem imovine, protjeran ili čak i osuđen na smrt. Osim za temeljnu prehranu, maslinovo ulje, koje je Homer nazvao ''tekućim zlatom'', služilo je i za očuvanje zdravlja i ljepote, balzamiranje mrtvih tijela, a prinosilo se i kao dar bogovima i umrlima. U svakodnevnom životu ulje se koristilo i kao izvor svjetlosti u uljnim lampama, sredstvo za podmazivanje alata, a od tvrdog i čvrstog drva maslinovog stabla izrađivale su se drške za sjekire i ostali alat, pokućstvo, ali i oružje.

O značaju masline, njenom porijeklu i uzgoju raspravljali su i pisali mnogobrojni grčki filozofi, povjesničari i liječnici. Hipokrat je tako prepisivao maslinovo ulje za više od šezdesetak različitih bolesti i poteškoća sa zdravljem. Maslina je imala važnu ulogu i u životu antičkih ratnika i sportaša. Sportaši su se mazali uljem prije vježbanja i natjecanja kako bi svoje mišiće učinili što elastičnijima i spremnijima za fizičke aktivnosti. Pobjednicima na olimpijskim igrama i ostalim natjecanjima, ali i uspješnim vojskovođama, stavljali su se na glavu vijenci od maslinovih grančica. No, pobjednici u sportskim natjecanjima nisu nagrađivani samo maslinovim vijencima, već i amforama punim maslinovog ulja. Na nekim su sportskim igrama darovane količine ulja bile zaista impresivne, pa je tako pobjednik, ovisno o vrsti sporta, mogao osvojiti i nekoliko tona maslinovog ulja, koje je, dakako, imalo i veliku tržišnu vrijednost, pa su pobjednici preko noći postajali bogataši.

Budući da je bila neobično cijenjena, u antičkim su prostorima rodni maslinici mnogo bolje i upečatljivije govorili o bogatstvu svojih vlasnika nego ostali pokazatelji materijalnog bogatstva. K tome, maslinovo ulje je u antici predstavljalo najvrjedniju robu, pa su trgovina i izvoz ulja bili tako razvijeni da su mnogobrojni brodovi građeni samo za tu namjenu. Amfore s uljem predstavljale su i prvi certificirani proizvod u povijesti trgovine.

Maslina u mitovima i simbolima

Maslina je mitsko drvo koje su po predaji stvarali bogovi. Tako se u Egiptu njeno stvaranje pripisuje božici Izidi, u Mezopotamiji tvrde da ju je stvorio bog Ištar, a bila je i simbol etruščanskog boga Turana.

Osim za prehranu, maslinovo ulje, koje je Homer nazvao ''tekućim zlatom'', služilo je za čuvanje zdravlja i ljepote, balzamiranje, ali i kao dar bogovima.

I u Grčkoj je prvo stablo masline stvorila božica. Dogodilo se to nakon svađe između božice mudrosti Atene i boga mora Posejdona o tome kome pripada Atika. Svađu je otac svih bogova, Zeus, odlučio riješiti tako da to područje dodijeli onome tko će njegovim stanovnicima stvoriti i pokloniti vrjedniji dar. Stvorivši drvo masline, Atena je Grcima poklonila dragocjeni dar i glatko pobijedila Posjedona, koji je po jednoj verziji od morske pjene stvorio brzog konja, a po drugoj izvor slane vode koji je potekao iz kamena.

Zbog njenih bioloških karakteristika i velikog značaja u životu ljudi, maslini se, kao rijetko kojoj biljci, pripisuju i mnogobrojna simbolička značenja. Zbog čvrstoće i otpornosti svojega stabla, ona je simbol snage (primjerice, Herkules je bio naoružan toljagom od maslinovog drva, a Odisej je maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa). Ona je i simbol vjernosti i odanosti, pa stoga ne čudi što je Odisejev i Penelopin bračni krevet načinjen na panju drva masline.

Maslina se na mnogim mjestima spominje i u Bibliji. Po jednoj biblijskoj priči, zbog njene su je inteligencije ostala drveća željela izabrati za svoju kraljicu, na što ona, zbog brige za ljude, nije pristala. Mojsije je one koji su uzgajali masline oslobađao obveze ratovanja, a u mnogim prikazima anđeo koji nagovještava Mariji rođenje sina u ruci drži maslinovu grančicu, simbol čistoće.

Golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu, znak prestanka srdžbe Božje i pomirenja s ljudima, što je kasnije preraslo okvire kršćanstva i postalo općeprihvaćenim simbolom mira. S maslinovim grančicama, simbolima slave i mira, puk je dočekao i pozdravljao Isusa u Jeruzalemu, a on je posljednje sate svojega života proveo u masliniku na Maslinskoj gori.

Slike: internet

Tekst: http://www.coolinarika.com