Piše Andrea VUKELIĆ
Epohalno znanstveno otkriće je nažalost ubrzo postalo novo vježbalište morala budući da se u znanost upetljala politika i religija. Sve konzervativne stranke i kršćanske crkve digle su se na noge protestirajući. Papa Ivan Pavao II. javno je osudio takva istraživanja, a bivši američki predsjednik George Bush zabranio je njihovo financiranje novcem iz državnog fonda. Privatnom je sektoru međutim pustio da radi što hoće. Tu je zabranu tek prošlog tjedna, nakon osam godina, ukinuo Barack Obama, a rješavanje pravnih i etičkih pitanja prepustio struci - zdravstvu. SAD je tim činom poslao poruku svijetu da su tehnologija i znanost ponovno u središtu njegovih nacionalnih ciljeva.
Srce iz uzgoja
Samo jedna oplođena jajna stanica može biti izvor za uzgoj stanica kože, živčanih stanica, plućnih, stanica srčanih mišića, bubrega i jetre, gušterače i štitnjače, dakle svih vrsta tkiva i organa ljudskog organizma. Ilustracije radi, srčane bolesti koje su ubojica broj jedan u svijetu mogle bi tako postati stvar prošlosti ako bi se »rezervno« srce moglo uzgojiti u laboratoriju. Ljudi s liste za transplantaciju organa više ne bi umirali u iščekivanju donora. Iako je istraživanje matičnih stanica tek u začetku, samo je pitanje vremena kad će se nove metode liječenja unatoč zabranama i kočnicama početi primjenjivati.
Rasprava o matičnim stanicama dobivenim iz neiskorištenih embrija samo je još jedno poglavlje u raspravama o pobačaju, umjetnoj oplodnji, zamrzavanju i doniranju embrija te kloniranju. Naime, embriji na kojima se rade istraživanja potječu iz klinika za umjetnu oplodnju, dakle riječ je o embrijima koji se nisu koristili za fertilizaciju i bili bi ionako odbačeni. Ostaci embrija stvorenih za in vitro fertilizaciju doniraju se istraživačkim centrima u kojima znanstvenici iz njih u fazi blastociste, odnosno peti dan od oplodnje jajne stanice, izoliraju matične stanice. One se dalje mogu držati u kulturi i zamrzavati. Istraživanje matičnih stanica iz embrija usko je povezano s kloniranjem budući da bi ono, primijenjeno u terapijske svrhe, moglo riješiti pitanje odbacivanja transplantiranih organa. Terapija embrijskim stanicama mogla bi biti revolucionaran medicinski korak jer bi se uz njihovu pomoć mogla obnavljati bolesna tkiva i zamjenjivati oboljeli organi rezervnim dijelovima »iz uzgoja«.
Medicinski otpad ili spas
No, za mnoge bi vjernike i protivnike istraživanja na embrijima ta pitanja ipak mogla postati svojevrsni test vjere kada bi se i sami, ili pak netko koga vole, našli pred nebeskim vratima. Zdravim je ljudima puno jednostavnije odlučivati o sudbinama onih u čiju se kožu jednostavno ne mogu staviti, onih kojima prijeti amputacija uslijed uznapredovalog dijabetesa ili onih paraliziranih i prikovanih za krevet i kolica.
Što se Hrvatske tiče, istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama vjerojatno su stvar vrlo daleke budućnosti budući da mi već godinama, unatoč beskrajnim raspravama i navodnoj pronatalitetnoj politici, nismo sposobni donijeti ni zakon o umjetnoj oplodnji, odnosno pravni okvir koji bio uopće sadržavao riječ embrij. Pritom stanje u Hrvatskoj, osim po pitanjima umjetne oplodnje i kontracepcije, u mnogočemu nalikuje vremenima Busheve administracije. I u nas se religija i politika guraju u odluke znanosti, istovremeno nehajno ignorirajući, ako već ne ismijavajući, ekološka pitanja i energetsku politiku.
|
Uspješni pokusi na embrijima miševa Nove nade u izlječenje dosad neizlječivih bolesti pobudili su rezultati eksperimenata s matičnim stanicama iz embrija miševa. Znanstvenici su uspjeli smanjiti simptome Parkinsonove bolesti tako što su iz matičnih stanica uspjeli proizvesti i nadomjestiti neurone koji proizvode dopamin. Na isti način proizvedene stanice gušterače transplantirane u miševe s dijabetesom proizvele su inzulin i izliječile ih. Srčane mišićne stanice uzgojene iz embrionalnih stanica uspjele su oporaviti srce oštećeno srčanim infarktom. |
|
Matične stanice iz pupkovine Budući da je prikupljanje embrionalnih matičnih stanica izazvalo tolike kontroverze i bilo uzrokom žestokih etičkih rasprava, znanstvenici su se okrenuli istraživanjima drugih tipova matičnih stanica kao što su matične stanice odraslih i matične stanice dobivene iz krvi pupkovine. Mana im je što se iz njih ne mogu diferencirati sve vrste stanica, kao što je to moguće iz embrioloških matičnih stanica. Danas se upravo puno truda i sredstava ulaže u istraživanje načina da se iz diferenciranih stanica, primjerice kože, stvore matične stanice, čime bi se izbjegla manipulacija jajnim stanicama. Iz matičnih stanica pupkovine moguće je stvoriti stanice koštane srži i stanice imunološkog sustava iz kojih nastaju eritrociti, trombociti i leukociti. Sposobnost tih stanica da se specijaliziraju za druge stanice i organe otkrivena je tek nedavno. Danas se koriste u liječenju hematoloških bolesti, kao što je leukemija i oboljenja limfoma. |
|
Etički nadzor umjesto zabrane U vrijeme kad je svijet doznao za matične stanice izolirane iz neželjenih embrija, neke su zemlje, poput Njemačke, zabrinute zbog mogućnosti zloporabe i eksperimenata na ljudima, odmah zabranile neke oblike istraživanja matičnih stanica. SAD je također nametnuo ograničenja, ali neke zemlje poput Velike Britanije, Kine, Koreje, Singapura i Japana postale su epicentri istraživanja matičnih stanica i kloniranja u terapijske svrhe. Umjesto da razmišljaju o svim mogućim zloporabama, te su zemlje radile ne samo na osiguravanju novca, već prije svega na izradi zakonskih uvjeta i osiguranju etičkog nadzora nad eksperimentima koji se događaju u laboratorijima njihovih znanstvenika. |
|
Spas i za Supermana Zabranu saveznog financiranja istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama najteže su podnijeli pacijenti. Pritisak udruga pacijenata u Americi nije jenjavao budući da im je to bio jedini tračak nade u oporavak. Najpoznatiji primjer je slučaj poznatog glumca Christophera Reevea, jednog od najžešćih zagovornika istraživanja na embrionalnim matičnim stanicama. »Superman« je 1995. nakon pada s konja ostao paraliziran od vrata naniže, tako da mu je i disanje omogućeno samo uz pomoć aparata. Nakon te tragedije svu svoju energiju je posvetio kampanji za promicanje istraživanja za koja se nada da bi mu mogla vratiti život kakav je nekad imao. »Eh, da mi je biti miš«, bio je njegov komentar na izvještaje da su miševi kojima je eksperimentalno presječena leđna moždina prohodali nakon terapije matičnim stanicama. |
|
Razvoj istraživanja 1981. dr. Martin Evans sa Sveučilišta Cambridge u Velikoj Britaniji uveo je pojam embrionalne matične stanice 1998. dr. James Thomson sa Sveučilišta u Winsconsinu razvio je tehniku za izolaciju i održavanje ljudskih embrionalnih stanica u kulturi 2001. znanstvenici su uspjeli klonirati rani (4-6 stanica) ljudski embrio u svrhu stvaranja embrionalnih matičnih stanica 2005. znanstvenici sa Sveučilišta Kingston u Velikoj Britaniji otkrili su treću vrstu matičnih stanica iz krvi pupkovine 2006. znanstvenici u Velikoj Britaniji stvorili su umjetne stanice jetre iz matičnih stanica dobivenih iz krvi pupkovine 2007. Mario Capecchi, Martin Evans i Oliver Smithies dobili su Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu za rad na embrionalnim matičnim stanicama iz transgeničnih miševa 2008. Steinberg GK i suradnici sa Svučilišta Stanford u SAD-u pokazali su da neuroni dobiveni iz ljudskih embrionalnih matičnih stanica dovode do oporavka štakora koji su preživjeli moždani udar |
bglavac
irida
edin.kecanovic
