Govoreći o povijesti ljekarništva u Hrvata, od ilirskih vračeva i rimskih ljekarnika preko srednjovjekovnih alkemičara do modernih farmaceuta, iščitavamo i povijest farmacije u Europi, za kojom Hrvati nimalo ne zaostaju.
I u našim je krajevima u srednjem vijeku važan utjecaj samostanskih ljekarni, kakva je ljekarna Male braće u Dubrovniku. Ona ne samo da je jedna od najstarijih ljekarni u Europi, već je najstarija koja djeluje u kontinuitetu od svoga postanka 1317. godine.
Ljekarništvo je odvojeno od liječništva u 12. i 13. st., a njegovu je razvoju osobit poticaj pružio napuljski edikt cara Fridrika II. iz 1240. godine. Današnjim rječnikom rečeno, Fridrik II. je želio spriječiti sukob interesa, pa je zabranio liječnicima posjedovanje vlastitih ljekarni. Najranije se javne ljekarne otvaraju u Dalmaciji, a prva čije je postojanje potvrđeno dokumentom iz 1271. je ona u Trogiru.
To je pravni dokument kojim se ljekarnik Muccius, rodom iz Venecije, obvezuje platiti dug za lijekove drugome ljekarniku Rolandinu. Ubrzo niču i ljekarne u Dubrovniku i Splitu 1282., Zadru 1289., Rabu 1326, Puli 1353., a prva ljekarna u Zagrebu, na Griču, zvana «K crnom orlu», spominje se 1355. godine u parnici između apotekara Jacobusa, podrijetlom Talijana, i jednog krznara. Ljekarna i danas radi u Kamenitoj ulici te je prava turistička atrakcija Zagreba.
U 18. st. diljem Hrvatske osnivaju se nove gradske ljekarne. Iako je još 1770. carica Marija Terezija donijela zakon o uređenju javnog zdravstva u Hrvatskoj, moderno ustrojstvo ljekarništva uređeno je Zakonom o ljekarničtvu iz 1894. godine. Sve do potkraj 19. st. ono se smatra obrtom. S otkrićem sintetičkih lijekova postaje sve važnija i njihova proizvodnja.
U Hrvatskoj je već potkraj 19. st. izgrađena prva tvornica lijekova, u zagorskom mjestu Pregradi. Ljekarnik Adolf Alfons Thierry izgradio je ondje veliku zgradu u stilu secesije u kojoj je otvorio ljekarnu «K angjelu čuvaru», a iza nje smjestio je tvorničke hale. Bila je to prva kemijsko-farmaceutska tvrtka u jugoistočnoj Europi.
Već početkom 20. st. ondje se proizvodilo 60-ak lijekova, a najpoznatiji su bili Thierryjev balzam za tegobe s probavom i mast za rane. Nešto kasnije, 1921. godine u Karlovcu niče poduzeće Kaštel, koje uskoro seli u Zagreb, a iz njega je izrastao današnji hrvatski farmaceutski div - Pliva.
više na PLIVAzdravlje.hr
Ljekarne utječu na arhitekturu
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Zagreb se i arhitektonski izgrađivao kao moderan grad, a na njegovo su oblikovanje dobrim dijelom utjecale i – ljekarne. Ljekarnici su oduvijek bili utjecajni i imućni građani, koji su podizali cijele zgrade, u prizemlje kojih bi smještali svoju ljekarnu, a na gornjim katovima stanove. Obično su gradili zgrade na uglovima velikih ulica, takozvane uglovnice.
U jednoj takvoj palači, koju je u Masarykovoj 2 podigao ljekarnik Antun Kögl, danas je smješteno Hrvatsko farmaceutsko društvo, a Köglova ljekarna u prizemlju zgrade i danas radi.
* U pripremi teksta korištena je knjiga Vladimira Grdinića «Ljekarništvo na tlu Hrvatske » te neki radovi autorica Stelle Fatović- Ferenčić i Jasenke Ferber-Bogdan.
bglavac
irida
edin.kecanovic
