Doktor antraks tajnu svojih pisama odnio je u grob
Piše: Ahmed Salihbegović
http://www.jutarnji.hr/j2/clanak/art-2008,8,13,,129729.jl
To ima smisla - sebe je smatrao božanstvom”, tim je riječima Tom Ivins komentirao nedavno otkriće da je njegov brat Bruce, američki vojni mikrobiolog i vakcinolog, s kojim nije razgovarao 23 godine, skrivio smrt perero ljudi kada je ujesen 2001., nedugo nakon terorističkih napada al-Qa’ide otetim putničkim zrakoplovima za New York i Washington, sijao paniku poštanskim širenjem antraksa, opasne bakterije kod nas poznate i pod imenom bedrenica.
Mahniti znanstvenik Bruce Edward Ivins o tome nam sam više ništa neće moći reći jer je potkraj prošlog mjeseca zauvijek izdahnuo. Počinio je, kako izgleda, samoubojstvo, doznavši da se protiv njega priprema optužnica i kompromitantno suđenje te presuda koja bi u slučaju da bude proglašen krivim gotovo sigurno značila smrtnu kaznu.
“Smrt Americi. Smrt Izraelu. Alah je najveći”, pisalo je u pismima poslanima u rujnu i listopadu 2001. u urede dvojice američkih senatora (Tom Daschle i Patrick Leahy), trima televizijskim postajama (ABC, CBS, NBC) i novinama (New York Post i National Enquirer). U to se vrijeme vjerovalo da je tu poštu, kojom se uz petero smrtno stradalih zarazilo još 17 ljudi, slao netko povezan s Bin Ladenovom terorističkom mrežom ili barem njihov simpatizer “ohrabren” prizorima zapaljenog krila goleme zgrade Pentagona i urušavanja plamtećih tornjeva manhattanskog Svjetskog trgovačkog centra.
Na iste motive i slične počinitelje odmah se pomislilo i kada se te jeseni zrakoplov srušio na dio New Yorka u kojem su živjele obitelji vatrogasaca koji su spašavali žrtve u neboderima “blizancima”, kao i kada su dijelovi metropole ostali u tami. No pokazalo se da je prvo bila obična nesreća, a drugo kvar u strujnom napajanju.
U istrazi o antraks-terorizmu sudjelovao je i Bruce Ivins. Rođen je te je odrastao kao najmlađi od troje braće u saveznoj državi Ohio na američkom Srednjem zapadu. Iz te je države našem dijelu svijeta najpoznatiji Dayton u čijoj je vojnoj bazi sklopljen mirovni sporazum za BiH i bivšu Jugoslaviju, ali Ivins je iz znatno manjeg mjesta - gradića Lebanona koji i danas ima manje od 20.000 stanovnika, a nazvan je prema engleskoj riječi za Libanon, pitoresknu planinu poznatu još iz biblijskih vremena.
Bruceov otac Thomas Randall bio je farmaceut, vlasnik mjesne ljekarne, istaknut u lokalnoj trgovinskoj komori i Rotary klubu. Majka, Mary Johnson, bila je kućanica, zapažena u udruzi obrazovanja djece u vlastitom domu, a takva je i Diane, s kojom je Bruce u braku proveo 33 godine, a imali su i dvoje usvojene djece.
Bruce je s roditeljima i braćom išao na bogoslužje u prezbiterijansku (tj. škotsku protestantsku) crkvu, ali je sam postao katolik, iznimno konzervativan, čak reakcionaran, gotovo na tragu holivudske zvijezde Mela Gibsonova i Melova oca poznatog po marljivom pisanju knjiga protiv otvaranja Crkve prema svijetu, osobito protiv “novotarija” Drugog vatikanskog koncila, i ostrašćenim naslovima “Je li Papa uopće katolik?”
Bruce Edwars Ivins život je posvetio znanosti i nije se stigao baviti takvim pamfletima, ali njegova uvjerenja su, jednom kada je postao sumnjiv u praćenju “traga antraksa”, navela istražitelje na zaključak da Leahy i Daschle možda nisu bili slučajno odabrane mete - obojica su rimokatolici, ali protivnici zakonske zabrane pobačaja, dakle “premekani” vjernici i “ubojice nerođenih” prema Ivinsovu svjetonazoru.
Ipak se nekakav ideološki rat ne smatra ozbiljnim i vjerodostojnim tumačenjem Ivinsovih motiva. Gotovo je sigurno da ga nije vodilo izopačeno bogoljublje ili beboljublje, nego znatno raširenija perverzija - pretjerano samoljublje, žudnja za samopromocijom i osobni probitak svake vrste, od časti i slave do novca. On je, naime, sa suradnicima imao dva patenta na cjepiva protiv antraksa.
Do velikih znanstvenih postignuća došao je desetljećima predane marljivosti. Rođen 1946., Ivins je diplomirao mikrobiologiju na sveučilištu Cincinnati 1968., magistrirao 1971. i doktorirao 1976., a tema disertacije bili su mu aspekti toksičnosti bakterija koje prouzročuju bolesti. Prvi od najmanje 44 znanstvena rada objavio je u proljeće 1969., na temu reakcije jedne vrste bijelih krvnih stanica na zarazu podvrstom klamidije. Nakon istraživanja legionele i kolere, preusmjerio je svoju pozornost na antraks.
Ta bakterija, zvana i bedrenica, važna je kao akutni uzročnik bolesti, ali i smrti, a osobito stoga što se radi o jednom od rijetkih bacila koji u neprijateljskom (prehrambeno-oplodno oskudnom) okolišu mogu dugo preživjeti - desetljećima pa i stoljećima - u obliku spora koje se reaktiviraju i ubrzano razmnažaju kada ih se udahne, proguta ili dotakne oštećenom kožom.
Ivins se bavio svojim poslom i dok je istraga antraks-terorizma napredovala pa je u časopisu o antimikrobnim agensima i kemoterapiji početkom prošlog mjeseca, tri tjedna prije samoubojstva, objavio znanstveni rad o tretiranju inhaliranog antraksa. Sama je istraga u prvim mjesecima bila prilično konfuzna i razvodnjena različitim poluinformacijama. Tako se pred invaziju Iraka tvrdilo i da su pisma s antraksom sadržavala kemijski sastojak bentonin, što je upućivalo na iračko podrijetlo. Sve je to opovrgnuto. Zatim je FBI sumnjičio drugog američkog znanstvenika, Stevena Hatfilla, koji je u ožujku ove godine oslobođen krivnje te je uspio ishoditi gotovo šest milijuna dolara odštete.
Nakon što je Hatfill dokazao nedužnost, Ivins je počeo pokazivati sve više naznaka napetosti i povučenosti, zbog čega je izgubio pristup osjetljivim laboratorijima kako ne bi naudio sebi ili, vjerojatnije, drugima. Prema nekim izvorima, prve sumnje protiv njega pojavile su se u istrazi još 2002., a ove se godine istražna mreža počela stezati.
Njegov kolega Russell Byrne posvjedočio je na vijest o samoubojstvu da se Ivins “osjećao progonjenim, da je hospitaliziran zbog depresije, da ga je sve to jako psihički iscrpljivalo”. Suicid, kojemu je na kraju pribjegao, izveo je gutanjem mnogo tableta, od čega je izgubio svijest i umro dva dana poslije u bolnici, kamo su ga odnijeli policajci koji su došli u njegov dom provjeriti što je s njim. Obdukcija nije provedena.
Socijalna radnica Jean Duley, čiju vjerodostojnost neki pokušavaju umanjiti time što je osuđivana zbog vožnje u pijanom stanju i fizičkog nasilja nad bivšim suprugom, kao i zbog toga što je Ivinsa poznavala manje od pola godine, prošli je mjesec zatražila zaštitnu mjeru udaljavanja od Ivinsa, tvrdeći da bi joj on, kao forenzički dijagnosticirani sociopat, mogao nauditi te da je razrađivao planove ubojstava, priznavši joj da je na glasine o podizanju optužnice nabavio pancirni prsluk i pištolj.
Nakon 75 pretresa i 9100 ispitivanja, sedmogodišnja istraga antraks-terorizma zaključena je objavom da je Ivins bio jedini krivac. Njegov bivši kolega Jeffrey Adamovicz kaže da mnogi koji su ga poznavali ne vjeruju da je za takvo što bio sposoban. Tvrdnje nekih medija da je htio zaraditi na cjepivu protiv antraksa drugi poriču navodeći da su ta cjepiva, čija je djelotvornost 93-postotna i koja sadržavaju umrtvljene uzročnike, u vlasništvu američke vlade. No možda Ivins nije ni računao na novčanu dobit, nego na pohvale i počasti.
A tomu je uvijek težio, pa i kada je u studentskim danima pokušavao pristupiti prestižnoj bratovštini Kappa Kappa Gamma (KKG), ali ga je njihova dužnosnica odbila. Više desetljeća poslije pokušavao im se osvetiti, koristeći se nadimkom Jimmyflathead da u Wikipedijinu natuknicu o toj organizaciji uvrsti negativne podatke i pogrde.
Mahniti znanstvenik Bruce Edward Ivins o tome nam sam više ništa neće moći reći jer je potkraj prošlog mjeseca zauvijek izdahnuo. Počinio je, kako izgleda, samoubojstvo, doznavši da se protiv njega priprema optužnica i kompromitantno suđenje te presuda koja bi u slučaju da bude proglašen krivim gotovo sigurno značila smrtnu kaznu.
“Smrt Americi. Smrt Izraelu. Alah je najveći”, pisalo je u pismima poslanima u rujnu i listopadu 2001. u urede dvojice američkih senatora (Tom Daschle i Patrick Leahy), trima televizijskim postajama (ABC, CBS, NBC) i novinama (New York Post i National Enquirer). U to se vrijeme vjerovalo da je tu poštu, kojom se uz petero smrtno stradalih zarazilo još 17 ljudi, slao netko povezan s Bin Ladenovom terorističkom mrežom ili barem njihov simpatizer “ohrabren” prizorima zapaljenog krila goleme zgrade Pentagona i urušavanja plamtećih tornjeva manhattanskog Svjetskog trgovačkog centra. Na iste motive i slične počinitelje odmah se pomislilo i kada se te jeseni zrakoplov srušio na dio New Yorka u kojem su živjele obitelji vatrogasaca koji su spašavali žrtve u neboderima “blizancima”, kao i kada su dijelovi metropole ostali u tami. No pokazalo se da je prvo bila obična nesreća, a drugo kvar u strujnom napajanju.
Nejasni motivi
Bilo je, međutim, posve jasno da se antraks nije sam ubacio u omotnice pisama pa su detektivi nastavili pratiti tragove i slagati kamenčiće istražnog mozaika kako bi otkrili radi li se o jednom ili više počinitelja, o političkom ili kakvom drugom terorizmu. Osobna osveta bila je malo vjerojatna zbog raspona ciljanih osoba i ustanova, od, primjerice, relativno konzervativnog New York Posta do šarenog tračerskog National Enquirera koji je prije više desetljeća bio osvježen kapitalom talijanske mafije u SAD-u. Ipak su postojale i neke poveznice - tri televizije koje su primile smrtonosna pisma upravo su tri vodeća TV kanala u SAD-u, a obojica su targetiranih senatora katolici i članovi Demokratske stranke.U istrazi o antraks-terorizmu sudjelovao je i Bruce Ivins. Rođen je te je odrastao kao najmlađi od troje braće u saveznoj državi Ohio na američkom Srednjem zapadu. Iz te je države našem dijelu svijeta najpoznatiji Dayton u čijoj je vojnoj bazi sklopljen mirovni sporazum za BiH i bivšu Jugoslaviju, ali Ivins je iz znatno manjeg mjesta - gradića Lebanona koji i danas ima manje od 20.000 stanovnika, a nazvan je prema engleskoj riječi za Libanon, pitoresknu planinu poznatu još iz biblijskih vremena.
Patentirao cjepiva
Bruceov otac Thomas Randall bio je farmaceut, vlasnik mjesne ljekarne, istaknut u lokalnoj trgovinskoj komori i Rotary klubu. Majka, Mary Johnson, bila je kućanica, zapažena u udruzi obrazovanja djece u vlastitom domu, a takva je i Diane, s kojom je Bruce u braku proveo 33 godine, a imali su i dvoje usvojene djece. Bruce je s roditeljima i braćom išao na bogoslužje u prezbiterijansku (tj. škotsku protestantsku) crkvu, ali je sam postao katolik, iznimno konzervativan, čak reakcionaran, gotovo na tragu holivudske zvijezde Mela Gibsonova i Melova oca poznatog po marljivom pisanju knjiga protiv otvaranja Crkve prema svijetu, osobito protiv “novotarija” Drugog vatikanskog koncila, i ostrašćenim naslovima “Je li Papa uopće katolik?”
Bruce Edwars Ivins život je posvetio znanosti i nije se stigao baviti takvim pamfletima, ali njegova uvjerenja su, jednom kada je postao sumnjiv u praćenju “traga antraksa”, navela istražitelje na zaključak da Leahy i Daschle možda nisu bili slučajno odabrane mete - obojica su rimokatolici, ali protivnici zakonske zabrane pobačaja, dakle “premekani” vjernici i “ubojice nerođenih” prema Ivinsovu svjetonazoru.
Ipak se nekakav ideološki rat ne smatra ozbiljnim i vjerodostojnim tumačenjem Ivinsovih motiva. Gotovo je sigurno da ga nije vodilo izopačeno bogoljublje ili beboljublje, nego znatno raširenija perverzija - pretjerano samoljublje, žudnja za samopromocijom i osobni probitak svake vrste, od časti i slave do novca. On je, naime, sa suradnicima imao dva patenta na cjepiva protiv antraksa. Do velikih znanstvenih postignuća došao je desetljećima predane marljivosti. Rođen 1946., Ivins je diplomirao mikrobiologiju na sveučilištu Cincinnati 1968., magistrirao 1971. i doktorirao 1976., a tema disertacije bili su mu aspekti toksičnosti bakterija koje prouzročuju bolesti. Prvi od najmanje 44 znanstvena rada objavio je u proljeće 1969., na temu reakcije jedne vrste bijelih krvnih stanica na zarazu podvrstom klamidije. Nakon istraživanja legionele i kolere, preusmjerio je svoju pozornost na antraks.
Ta bakterija, zvana i bedrenica, važna je kao akutni uzročnik bolesti, ali i smrti, a osobito stoga što se radi o jednom od rijetkih bacila koji u neprijateljskom (prehrambeno-oplodno oskudnom) okolišu mogu dugo preživjeti - desetljećima pa i stoljećima - u obliku spora koje se reaktiviraju i ubrzano razmnažaju kada ih se udahne, proguta ili dotakne oštećenom kožom.
Sovjetska zataškavanja
Povod za Ivinsovo proučavanje antraksa bila je nesreća u Rusiji, koja se dogodila 1979. ali su je vlasti skrivale do pada komunizma kako se ne bi znalo da je SSSR i nakon “odustajanja” od biološkog oružja nastavio s njegovim gomilanjem.Ivins se bavio svojim poslom i dok je istraga antraks-terorizma napredovala pa je u časopisu o antimikrobnim agensima i kemoterapiji početkom prošlog mjeseca, tri tjedna prije samoubojstva, objavio znanstveni rad o tretiranju inhaliranog antraksa. Sama je istraga u prvim mjesecima bila prilično konfuzna i razvodnjena različitim poluinformacijama. Tako se pred invaziju Iraka tvrdilo i da su pisma s antraksom sadržavala kemijski sastojak bentonin, što je upućivalo na iračko podrijetlo. Sve je to opovrgnuto. Zatim je FBI sumnjičio drugog američkog znanstvenika, Stevena Hatfilla, koji je u ožujku ove godine oslobođen krivnje te je uspio ishoditi gotovo šest milijuna dolara odštete. Nakon što je Hatfill dokazao nedužnost, Ivins je počeo pokazivati sve više naznaka napetosti i povučenosti, zbog čega je izgubio pristup osjetljivim laboratorijima kako ne bi naudio sebi ili, vjerojatnije, drugima. Prema nekim izvorima, prve sumnje protiv njega pojavile su se u istrazi još 2002., a ove se godine istražna mreža počela stezati.
Njegov kolega Russell Byrne posvjedočio je na vijest o samoubojstvu da se Ivins “osjećao progonjenim, da je hospitaliziran zbog depresije, da ga je sve to jako psihički iscrpljivalo”. Suicid, kojemu je na kraju pribjegao, izveo je gutanjem mnogo tableta, od čega je izgubio svijest i umro dva dana poslije u bolnici, kamo su ga odnijeli policajci koji su došli u njegov dom provjeriti što je s njim. Obdukcija nije provedena.
Socijalna radnica Jean Duley, čiju vjerodostojnost neki pokušavaju umanjiti time što je osuđivana zbog vožnje u pijanom stanju i fizičkog nasilja nad bivšim suprugom, kao i zbog toga što je Ivinsa poznavala manje od pola godine, prošli je mjesec zatražila zaštitnu mjeru udaljavanja od Ivinsa, tvrdeći da bi joj on, kao forenzički dijagnosticirani sociopat, mogao nauditi te da je razrađivao planove ubojstava, priznavši joj da je na glasine o podizanju optužnice nabavio pancirni prsluk i pištolj.
Nakon 75 pretresa i 9100 ispitivanja, sedmogodišnja istraga antraks-terorizma zaključena je objavom da je Ivins bio jedini krivac. Njegov bivši kolega Jeffrey Adamovicz kaže da mnogi koji su ga poznavali ne vjeruju da je za takvo što bio sposoban. Tvrdnje nekih medija da je htio zaraditi na cjepivu protiv antraksa drugi poriču navodeći da su ta cjepiva, čija je djelotvornost 93-postotna i koja sadržavaju umrtvljene uzročnike, u vlasništvu američke vlade. No možda Ivins nije ni računao na novčanu dobit, nego na pohvale i počasti. A tomu je uvijek težio, pa i kada je u studentskim danima pokušavao pristupiti prestižnoj bratovštini Kappa Kappa Gamma (KKG), ali ga je njihova dužnosnica odbila. Više desetljeća poslije pokušavao im se osvetiti, koristeći se nadimkom Jimmyflathead da u Wikipedijinu natuknicu o toj organizaciji uvrsti negativne podatke i pogrde.
bglavac
edin.kecanovic
