Jutarnji 2 | detalji
preuzeto sa: http://www.jutarnji.hr/jutarnji2/clanak/art-2008,5,7,,118542.jl
Bakterije nas varaju
Piše: Goranka Jureško
Foto: Corbis
Znanstvenici sa Sveučilišta Illinois otkrili su mehanizam ‘skrivanja’ bakterija pomoću kojeg one prežive antibiotike i postanu otporne na njih
Bakterije se uspješno skrivaju u genu dok kroz organizam prolazi antibotik, da bi nakon što prođe “opasnost” ponovno aktivirale bolest!
Upravo taj mehanizam “skrivanja”, odnosno kako bakterija preživi antibiotike i pokreće rezistenciju na lijekove, otkrili su nedavno znanstvenici s čikaškog Sveučilišta Illinois. Vjerojatno će ovo otkriće ubuduće pomoći u svladavanju prepreka za učinkovitije liječenje i stvaranje novih lijekova za bakterijske bolesti.
Naime, upravo otpornost bakterija na antibiotike sve je veći problem u cijelom svijetu, jer već nakon nekoliko godina uporabe i najučinovitiji lijekovi pokleknu pred očito vrlo snalažnjivim bakterijama koje stječu otpornost.
Sve to dakako stvara probleme liječnicima, odnosno povećava smrtonst u cijelom svijetu. Primjerice, samo u SAD-u zbog bolničkih infekcija, otpornih na antibiotike, godišnje umire gotovo 20.000 pacijenta, a od AIDS-a umire 17.000 ljudi.
Čikaški znanstvenici radili su istraživanje na eritromicinu, azitromicinu i klaritromicinu koji inače uspješno liječe infekcije organa za disanje, a dobri su i za sifilis, akne i gonoreju. Ti su antibiotici učinkoviti i kod pacijenata alergičnih na penicilin.
Prof. Alexander Mankin, voditelj studije, ističe da spomenuti makrolidni antibiotici djeluju na ribosome u kojima se proizvode proteini u stanici. Novonastali proteini izlaze iz ribosoma kroz tunel koji obuhvaća njegovo tijelo.
Antibiotici mogu suzbiti infekciju tako da se uhvate za ribosom i spriječe izlaz proteina potreban bakteriji da se kreće kroz tunel i na taj je način “ubiju”. No, neke bakterije nauče kako da osjete prisutnost antibiotika u ribosomalnom tunelu i odgovore skretanjem u gen, čime stvaraju otpornost na lijek.
Zanimljivo je da upravo spomenuti makrolidni antibiotici u Hrvatskoj već nekoliko godina nisu dobar izbor za liječenje gnojnih angina jer je na njih zbog prekomjernog propisivanja značajno povećana rezistencija.
Upravo taj mehanizam “skrivanja”, odnosno kako bakterija preživi antibiotike i pokreće rezistenciju na lijekove, otkrili su nedavno znanstvenici s čikaškog Sveučilišta Illinois. Vjerojatno će ovo otkriće ubuduće pomoći u svladavanju prepreka za učinkovitije liječenje i stvaranje novih lijekova za bakterijske bolesti.
Naime, upravo otpornost bakterija na antibiotike sve je veći problem u cijelom svijetu, jer već nakon nekoliko godina uporabe i najučinovitiji lijekovi pokleknu pred očito vrlo snalažnjivim bakterijama koje stječu otpornost.
Sve to dakako stvara probleme liječnicima, odnosno povećava smrtonst u cijelom svijetu. Primjerice, samo u SAD-u zbog bolničkih infekcija, otpornih na antibiotike, godišnje umire gotovo 20.000 pacijenta, a od AIDS-a umire 17.000 ljudi.
Čikaški znanstvenici radili su istraživanje na eritromicinu, azitromicinu i klaritromicinu koji inače uspješno liječe infekcije organa za disanje, a dobri su i za sifilis, akne i gonoreju. Ti su antibiotici učinkoviti i kod pacijenata alergičnih na penicilin.
Prof. Alexander Mankin, voditelj studije, ističe da spomenuti makrolidni antibiotici djeluju na ribosome u kojima se proizvode proteini u stanici. Novonastali proteini izlaze iz ribosoma kroz tunel koji obuhvaća njegovo tijelo.
Antibiotici mogu suzbiti infekciju tako da se uhvate za ribosom i spriječe izlaz proteina potreban bakteriji da se kreće kroz tunel i na taj je način “ubiju”. No, neke bakterije nauče kako da osjete prisutnost antibiotika u ribosomalnom tunelu i odgovore skretanjem u gen, čime stvaraju otpornost na lijek.
Zanimljivo je da upravo spomenuti makrolidni antibiotici u Hrvatskoj već nekoliko godina nisu dobar izbor za liječenje gnojnih angina jer je na njih zbog prekomjernog propisivanja značajno povećana rezistencija.
bglavac
edin.kecanovic
