Sipnja u astmi prati grmljavinu. Oluje praćene grmljavinom, koje navodno čiste zrak,  povezane su s 3%-tnim povećanjem posjeta oboljelih od astme u hitnim ambulantama, ističu istraživači.

 U studiji koja je provedena u 20 općina u Atlanti, SAD, bolnički su podaci pokazali znatan porast posjeta zbog astme dan nakon grmljavinske oluje, prema nalazu dr. Andrewa Grundsteina s University of Georgia, Atlanta i njegovih kolega.

Zbog raširenosti astme u spomenutome području, čak i mali porast može imati «značajnije javnozdravstvene posljedice u populaciji», prema mišljenju dr. Grunsteina i njegovih kolega što je objavljeno u srpanjskom izdanju časopisa Thorax.

Istraživači su primjetili da je već prije opisana veza između grmljavinskih oluja i astme, ali to je prva takva studija koja je promatrala jug Amerike gdje su i astma i oluje uobičajene pojave.

Dr. Grundstein i kolege  prikupili su podatke o posjetama vezanim za astmu iz hitnih ambulanti tijekom 12 godina, od 1993 do 2004 godine. Podaci o olujama prikupljeni su iz nadgledne stanice Atlanta Hartsfield-Jackson zračne luke koja je zabilježila 564 grmljavinske oluje tijekom oga razdoblja. To je bilo 12.9% od ukupno 4383 dana koji su promatrani.

Istraživači su proučili da je u hitnim ambulantama primljeno 215832 posjeta zbog astme tijekom tog razdoblja, od kojih je 23350 bilo u danima inakon oluje.

Ukupan rizik za pogoršanje astme tijekom dana nakon oluje  bio je značajan, ali je učinak varirao ovisno o ostalim vremenskim fenomenima koji su bili povezani s olujom. Na primjer, nije bilo znatnijeg utjecaja ako oluja nije bila praćena kišom.

Ali padanje kiše već između 0 i 0.28 cm jbilo je povezano s višim rizikom, a još više kiše je imalo i veći rizik. Sličnu ulogu su imali i vjetrovi, a taj je utjecaj nestao kod vjetrova brzine 9.4 m u s ili niže.

Točan razlog zašto bi oluje mogle povisiti rizik za pojavu napadaja astme nije jasan, navode istraživači, ali jedna od tvrdnji jest da se čestice peludi oslobode iz spremišta tijekom padanja kiše i tako oslobađaju alergene koji se onda dalje raznose tijekom oluje. Ti  rezultati su samo prvi dokazi koji bi podupirali navedeni mehanizam, rekao je dr. Grundstein s kolegama.

Zamijetili su također da su korišteni meteorološki podaci prikupljeni iz zračne luke u Atlanti i mogu opisivati samo stanje u blizini tog mjesta.

Dr. Grundstein i kolege planiraju u budućnosti obraditi podatke iz lokalnih postaja, podatke s radara o obilježjima oluja i prostornu analizu podataka o astmi da mogu sastaviti opširniju procjenu.

Autor.Maja Vajagić, dr.med.

izvor www.mojdoktor.hr