Ponoćne čestitke u silvestarskoj noći morat će pričekati, i to točno jednu sekundu. Naime, početak 2009. točno će toliko “zakasniti”. U Međunarodnoj službi za praćenje rotacije Zemlje i referentne sisteme u Parizu izračunali su da treba dodati tzv. prijestupnu sekundu, kako bi se astronomsko vrijeme uskladilo s atomskim.
– Vrtnja Zemlje nije stabilna veličina, za razliku od frekvencije atomske ure – objašnjava Ivo Allergetti s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog PMF-a. Ukratko – atomska ura radi tako što mjeri vrlo pravilne atomske oscilacije cezija. Za razliku od toga, Zemljina rotacija nije savršena, već je ometa, među ostalim, utjecaj drugih planeta i činjenica da Zemlja ima nehomogenu građu.
Stoga znanstvenici svakih pola godine obračunavaju razliku između atomskog i astronomskog vremena te po potrebi ta vremena usklađuju. Takva se “usklađivanja”, baš poput dodavanja jednog dana u veljači, događaju periodično od 1972., ovo je 24. po redu, a posljednje je bilo na prijelazu iz 2005. u 2006.
I dok je prijestupna sekunda za većinu ljudi tek kuriozum, znanstvenici je uzimaju vrlo ozbiljno. Ne usklade li satove, to bi se moglo odraziti na rad GPS uređaja. Prijestupnu sekundu mogli bi doslovce vidjeti vlasnici ili korisnici satova koji se “navijaju” radiosignalom DCF 77. Njihova će kazaljka za sekundu – stati. Inače, s prijestupnom sekundom i dodatnim danom u veljači, 2008. bit će najdulja godina od 1992.
Autor Sandra Veljković
vecernji.hr
bglavac
irida
edin.kecanovic
