Foto: Damjan Tadić/Cropix
ZAGREB - U prijedlogu zdravstvene reforme među ostalim vjerojatno će se predložiti da umirovljenici s visokim i povlaštenim mirovinama, a takvih je u Hrvatskoj oko sto tisuća, plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje. Također bi ti umirovljenici plaćali skuplje police dopunskog osiguranja, odnosno umjesno dosadašnjih 50, 80 kuna.
Ponovno i participacija
U reformi se predlaže i da bi svi morali plaćati participacije u ambulantama i bolnicama, ovisno o cijeni usluge. No, također se predlaže da participacije budu pokrivene posebnim osiguranjem u osiguravateljskim kućama.
Riječ je o modelu, sličnom slovenskom, gdje je dodatno osigurano čak 98 posto građana, saznajemo od izvora bliskog Vladi. Od plaćanja participacija, odnosno dodatnog osiguranja ne bi bio izuzet nitko bez obzira na prihode, ali onima čiji su prihodi nedostatni troškove bi podmirivao državni proračun.
Razlog što bi reformom trebali biti obuhvaćeni i umirovljenici jest činjenica da je Hrvatska jedina zemlja u Europi u kojoj se na mirovine ne plaća osnovno zdravstveno osiguranje.
Primjerice u Sloveniji umirovljenici plaćaju sedam posto osnovnog osiguranja na mirovinu. Uspije li se kroz reformu namaknuti dodatne prihode za zdravstveno osiguranje, u idućih nekoliko godina doprinosi zaposlenih, koji sada iznose 15 posto, mogli bi se smanjiti za nekoliko postotaka, tvrdi naš izvor blizak Vladi.
Iako se još ne zna kolike se mirovine ubrajaju u visoke, naš izvor kaže kako će u tu skupinu najvjerojatnije ući oni s mirovinama od četiri ili pet tisuća kuna pa na više.
Lakše zaposlenima
Ministra zdravstva i socijalne skrbi Darka Milinovića pitali smo postoji li mogućnost za takve promjene u zdravstvu, na što je odgovorio da nigdje u Europi teret zdravstvenog sustava ne pada samo na zaposlene. - Dopunsko osiguranje za umirovljenike je 50 kuna, a za zaposlene 80 kuna pa postoji paradoks da, primjerice, osobe s povlaštenom saborskom mirovinom, koje iznose oko devet tisuća kuna, plaćaju 50 kuna, a zaposleni na minimalcu od 2800 tisuća kuna plaćaju 80.
Bilo bi dobro da reforma ide u tom smjeru da oni s velikim mirovinama također plaćaju 80 kuna, tako bi se otvorila perspektiva da se danas-sutra smanje stope doprinosa za zaposlene, što bi bile dobre posljedice za hrvatsko gospodarstvo - komentirao je navode Milinović.
Pripreme su u tijeku
Ministar nije htio komentirati broj umirovljenika kojima bi se povećala davanja, ali iz njegovih ranijih istupanja dalo se naslutiti kako je u tijeku priprema i za ovakav oblik reforme sustava. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podržavaju da “bogati umirovljenici” sudjeluju u financiranju jer bi se tako pomoglo zdravstvu, ali i “siromašnim zaposlenicima”.
Ponovno i participacija
U reformi se predlaže i da bi svi morali plaćati participacije u ambulantama i bolnicama, ovisno o cijeni usluge. No, također se predlaže da participacije budu pokrivene posebnim osiguranjem u osiguravateljskim kućama.
Riječ je o modelu, sličnom slovenskom, gdje je dodatno osigurano čak 98 posto građana, saznajemo od izvora bliskog Vladi. Od plaćanja participacija, odnosno dodatnog osiguranja ne bi bio izuzet nitko bez obzira na prihode, ali onima čiji su prihodi nedostatni troškove bi podmirivao državni proračun.
Razlog što bi reformom trebali biti obuhvaćeni i umirovljenici jest činjenica da je Hrvatska jedina zemlja u Europi u kojoj se na mirovine ne plaća osnovno zdravstveno osiguranje.
Primjerice u Sloveniji umirovljenici plaćaju sedam posto osnovnog osiguranja na mirovinu. Uspije li se kroz reformu namaknuti dodatne prihode za zdravstveno osiguranje, u idućih nekoliko godina doprinosi zaposlenih, koji sada iznose 15 posto, mogli bi se smanjiti za nekoliko postotaka, tvrdi naš izvor blizak Vladi.
Iako se još ne zna kolike se mirovine ubrajaju u visoke, naš izvor kaže kako će u tu skupinu najvjerojatnije ući oni s mirovinama od četiri ili pet tisuća kuna pa na više.
Lakše zaposlenima
Ministra zdravstva i socijalne skrbi Darka Milinovića pitali smo postoji li mogućnost za takve promjene u zdravstvu, na što je odgovorio da nigdje u Europi teret zdravstvenog sustava ne pada samo na zaposlene. - Dopunsko osiguranje za umirovljenike je 50 kuna, a za zaposlene 80 kuna pa postoji paradoks da, primjerice, osobe s povlaštenom saborskom mirovinom, koje iznose oko devet tisuća kuna, plaćaju 50 kuna, a zaposleni na minimalcu od 2800 tisuća kuna plaćaju 80. Bilo bi dobro da reforma ide u tom smjeru da oni s velikim mirovinama također plaćaju 80 kuna, tako bi se otvorila perspektiva da se danas-sutra smanje stope doprinosa za zaposlene, što bi bile dobre posljedice za hrvatsko gospodarstvo - komentirao je navode Milinović.
Pripreme su u tijeku
Ministar nije htio komentirati broj umirovljenika kojima bi se povećala davanja, ali iz njegovih ranijih istupanja dalo se naslutiti kako je u tijeku priprema i za ovakav oblik reforme sustava. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podržavaju da “bogati umirovljenici” sudjeluju u financiranju jer bi se tako pomoglo zdravstvu, ali i “siromašnim zaposlenicima”.
Veliki udar na mirovine braniteljaUvede li Vlada doprinose za zdravstveno osiguranje na mirovine veće od 4000 kuna, kao što se neslužbeno najavljuje, to će biti velik udar na braniteljske mirovine kojih je u toj kategoriji gotovo 45.000.Od milijun i 63 tisuće umirovljenika koji su ostvarili redovne mirovine, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju njih 60.113 u srpnju je primilo mirovinu veću od 4000 kuna. S druge strane, od 59.246 braniteljskih mirovina trenutno je 44.754 iznad 4000 kuna. Branitelji i članovi njihovih obitelji mirovine ostvaruju po posebnom zakonu.  Mirovine veće od 4000 kuna prima i nešto više od 2400 bivših djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika te 450 bivših saborskih zastupnika i članova Vlade koji primaju prosječnu mirovinu od 9875 kuna. Dakle, od milijun i 138 tisuća umirovljenika svega 100.000 ih prima mirovine veće od 4000 kuna, svi ostali prošli su mjesec primili prosječnu mirovinu od 2119 kuna. Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja ogorčen je bilo kakvim uvođenjem doprinosa za zdravstvo umirovljenicima. - Poručujem ministru Milinoviću neka i ne razmišlja o tome jer ne znam odakle uopće ideja da umirovljenici počnu plaćati doprinose. Neka Vlada oporezuje dobit i imovinu, a umirovljenike koji su cijeli radni vijek plaćali doprinose i danas imaju mizerne mirovine ostavi na miru - poručuje Silvano Hrelja. Moguće smanjivanje doprinosa za zdravstvo sa 15 na 13 posto pozdravljaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Naime, posljednje rasterećenje cijene rada dogodilo se 2000. Iako još nema procjena o konkretnim uštedama, u HUP-u tvrde da je riječ o pozitivnom pomaku. - Pozdravljamo svaku najavu mogućeg smanjenja doprinosa - istaknuo je glavni direktor HUP-a Đuro Popijač. (Gordana Galović) |
bglavac
irida
edin.kecanovic
