Od garažnog projekta do Microsoftovog takmaca
Piše: Dragan Petric, izvršni urednik Buga
Dok za takvim potezima nikada nisu posezali čak ni spektaklima izrazito skloni moćnici poput Stevea Jobsa i njegova imenjaka Ballmera, koji stoje na čelu dva istaknuta informatička giganta, Applea i Microsofta, prodor izvan atmosferskog omotača priuštio si je Google. Satelit je, zapravo, lansiran zato da bi dobavljao visokokvalitetne fotografije Zemlje namijenjene korištenju u programu Google Earth. To što se datum lansiranja satelita poklopio s obljetnicom osnutka kompanije, dakako, nije slučajnost.
Svoj jubilej Google je obilježio i s još nekoliko gotovo šokantnih novosti. Sve je počelo početkom ovog mjeseca - cijeli rujan ta tvrtka doživljava kao svoj rođendan s obzirom na to da je s radom počela 7., a da je internetska domena google.com registrirana 15. 9. - kada je svim korisnicima interneta na svijetu besplatno na raspolaganje stavljena probna verzija Chromea, prvog internetskog preglednika koji je proizveo taj internetski konglomerat.
S jedne strane nevjerojatno brz, Chrome je odmah oduševio milijune koji su ga isprobali, no s druge strane, način na koji zadire u privatnost korisnika čak ni one najmanje paranoične nije ostavio ravnodušnima. Internet već danima bruji o Chromeu, analizira se njegov ošamućujući potencijal u odnosu na do sada vladajući program tog tipa, Microsoftov Internet Explorer, no nitko se ne može oteti dojmu da je Google, niti ne pokušavajući skriti koliko njime privatnih podataka pojedinaca praktički otima i svojata, konačno otkrio svoje pravo lice.
Da ono nije nimalo simpatično te da pretenzije te tvrtke djeluju kudikamo pohlepnije čak i od onih koje su se više neopravdano nego opravdano pripisivale Microsoftu, složili su se čak i najrazvikaniji Microsoftovi kritičari.
Prije točno deset godina Google su pokrenula dvojica studenata matematike na Stanfordu, Larry Page i Sergey Brin, u želji da stvore drukčiju informatičku tvrtku, poštenu, ekološki osviještenu, omiljenu i među zaposlenicima i među korisnicima. Tvrtka je nastala komercijalizacijom algoritma za pretraživanje weba koji je taj nadareni dvojac razvijao u sklopu projekta na sveučilištu. Za razliku od dotadašnjih pretraživačkih metoda koje su rezultate rangirale prema količini pojavljivanja zadanog termina unutar pojedine stranice, Pageova i Brinova ideja bila je da se pronađeni linkovi rangiraju prema količini drugih stranica koje se referiraju na njih.
Svoj su algoritam prvotno nazvali BackRub, baš zato što je sustav koji ga je provodio analizirao povratne linkove kako bi ustanovio važnost pojedine internetske stranice. Uvjereni da će upravo one stranice do kojih dovodi najveći broj drugih stranica biti najzanimljivije kao rezultati pretraživanja svakom korisniku, Page i Brin su takav pretraživački sustav najprije instalirali na internu mrežu Stanforda. Za njihov je projekt ubrzo saznao Andy Bechtolsheim, jedan od osnivača Sun Microsystemsa te im je ponudio vlastitih 100.000 dolara da pokrenu tvrtku.
Doista, u rujnu 1998. studentski projekt BackRub prerastao je u malenu internetsku tvrtku smještenu u garaži Pageova i Brinova prijatelja u Menlo Parku u Kaliforniji. Pretraživački servis Google, zahvaljujući svojoj brzini, jednostavnosti i minimalističkom dizajnu, strelovitom je brzinom stekao poklonike diljem interneta.
Microsoft je uprihodio 1,5 milijardi dolara, a Google oko 16
Krajem 2000. Google je počeo prodavati oglasni prostor na pretraživačkom servisu tako da je povezivao ključne riječi prema kojima su korisnici pretraživali internet s ključnim riječima oglašavanog objekta, plasirajući ga kao rezultat među najrelevantnije linkove. U kolovozu 2004. izašao je na burzu kroz javnu ponudu - procijenjena vrijednost dionica od 1,67 milijardi dolara u jednom danu pretvorila se u vrtoglavih 23 milijarde.
Zanimljivo je da je od izlaska na burzu profitirao i tadašnji najveći rival Googlea, Yahoo, s obzirom na to da je prije javne ponude imao vlasnički udio u Googleu vrijedan 8,4 milijuna dolara. Yahoo je, ipak, unatoč solidnoj financijskoj injekciji tonuo, a Google je i dalje rastao, postajući dominantnom silom interneta. Na meti te kompanije našao se jedini takmac koji još nitko nije uspio poraziti - Microsoft.
Bitka za internet između Googlea i Microsofta tako obilježava informatički biznis već nekoliko posljednjih godina, a Googleu, čini se, ide bolje. Dok su čisti Microsoftovi prihodi u posljednjih deset godina dostigli oko 1,5 milijardi dolara, Google je zaradio oko 16 milijardi.
Zanimljivo je da je od izlaska na burzu profitirao i tadašnji najveći rival Googlea, Yahoo, s obzirom na to da je prije javne ponude imao vlasnički udio u Googleu vrijedan 8,4 milijuna dolara. Yahoo je, ipak, unatoč solidnoj financijskoj injekciji tonuo, a Google je i dalje rastao, postajući dominantnom silom interneta. Na meti te kompanije našao se jedini takmac koji još nitko nije uspio poraziti - Microsoft.
Bitka za internet između Googlea i Microsofta tako obilježava informatički biznis već nekoliko posljednjih godina, a Googleu, čini se, ide bolje. Dok su čisti Microsoftovi prihodi u posljednjih deset godina dostigli oko 1,5 milijardi dolara, Google je zaradio oko 16 milijardi.
|
Pljuska Microsoftu, ali i korisnicima
Između Googla i Microsofta vodi se bitka za internet Tek povremeno pogrešno interpretiranje stranica koje sadrže netipičan ili neispravno napisan kod ono je što se zamjera Chromeu, pa se ispočetka činilo da će ovaj proizvod nanijeti nemjerljivu štetu Microsoftu, čiji je pandan Internet Explorer spor, zastario i - dosadan. Ono zbog čega su se mišljenja već drugi dan postojanja Chromea pretvorila u razočaranje jest invazivan odnos prema privatnosti korisnika. Chrome svakom korisniku dodjeljuje jedinstvene brojeve koje zatim šalje Googleu zajedno s podacima o tome što traži na internetu. |
bglavac
edin.kecanovic
