TOMISLAV LADAN
Piše: Tomislav Čadež
Foto: D. Blažević/Cropix
ZAGREB - Ostavio je iza sebe dovršene i nedovršene projekte. Mogli bismo ih nabrajati kradući novinski prostor, ali pogled na njih vodi nas na pogrešan put: važnije od svega je da je Tomislav Ladan sačuvao ugled i dostojanstvo jedine hrvatske kulturne institucije koja je ikad imala svejužnoslavensku važnost.
Leksikografski zavod osnovao je Miroslav Krleža. U njemu je, gotovo odmah nakon Drugoga svjetskog rata i uspostave socijalističke Jugoslavije, okupio, što se kaže, cvijet hrvatske inteligencije. I lijeve i desne, i partizanske wunderkinde, i prijeratne katoličke intelektualce, i sumnjive buržoaske elemente, i vlastite ljute protivnike, koji su ga, baš dok ih je vrtuljak povijesti držao na vrhu, nemilosrdno napadali.
Leksikografski zavod osnovao je Miroslav Krleža. U njemu je, gotovo odmah nakon Drugoga svjetskog rata i uspostave socijalističke Jugoslavije, okupio, što se kaže, cvijet hrvatske inteligencije. I lijeve i desne, i partizanske wunderkinde, i prijeratne katoličke intelektualce, i sumnjive buržoaske elemente, i vlastite ljute protivnike, koji su ga, baš dok ih je vrtuljak povijesti držao na vrhu, nemilosrdno napadali.
Kao mladi profesor bio je politički nepoćudan
Sve je nakon 1945. osvanulo u Beogradu, i skupština, i vlada, svi sportski savezi, sve
Sve je nakon 1945. osvanulo u Beogradu, i skupština, i vlada, svi sportski savezi, sve
društvene udruge, i sjedište JAT-a i sjedište Udbe, samo je za pamet delegiran Krleža, a on je delegirao Zagreb. Ono što će biti zapisano u službene knjige jedne totalitarne, ali ne i osobito zle države, bilo je prepušteno hrvatskoj pameti. I Makedonci i Slovenci, a i Srbi, morali su pristati, dakako opirući se ustrajno i buneći se obilno, da im se povijesni lik kroji “u inozemstvu“, kod tog Krleže, u Leksikografskom zavodu. Kad je prvi put susreo Miroslava Krležu, Tomislav Ladan bio je mlad profesor, travnički mudrijaš, politički očito nepoćudan.
Čim mu se moćni pisac obratio na nekom gostovanju u žestokoj bosanskoj provinciji, Ladan ga je smjesta izazvao na jezični dvoboj i to
s katoličkom figom u žepu suprotiva neskrivenom cinizmu iskusnog ateista. Raspravljali su o anđelima. Mlad vjernik i star skeptik.
Nakon toga razgovora, Krleža je pozvao Ladana da dođe u Zagreb i zaposli se u Zavodu. Tu angedotu, koja doista djeluje hagiografski, Ladan mi je ispričao prije otprilike dvije godine. Nipošto nije ostavljao sliku starca. Gestikulirao je snažno i odmjereno, držao se uspravno, škiljio namjerno. Pitao sam ga vjeruje li u Boga. Jasno sam mu dao do znanja da ja ne vjerujem.
Odgovorio mi je da se druži s kirurgom, vrhunskim, posve posvećenim poslu, koji je, promatrajući mozak izvađen na stolu, pomislio: kako je moguće da se u ovom mrtvom komadu mesa krije cijeli svemir?
Čim mu se moćni pisac obratio na nekom gostovanju u žestokoj bosanskoj provinciji, Ladan ga je smjesta izazvao na jezični dvoboj i to
s katoličkom figom u žepu suprotiva neskrivenom cinizmu iskusnog ateista. Raspravljali su o anđelima. Mlad vjernik i star skeptik.Nakon toga razgovora, Krleža je pozvao Ladana da dođe u Zagreb i zaposli se u Zavodu. Tu angedotu, koja doista djeluje hagiografski, Ladan mi je ispričao prije otprilike dvije godine. Nipošto nije ostavljao sliku starca. Gestikulirao je snažno i odmjereno, držao se uspravno, škiljio namjerno. Pitao sam ga vjeruje li u Boga. Jasno sam mu dao do znanja da ja ne vjerujem.
Odgovorio mi je da se druži s kirurgom, vrhunskim, posve posvećenim poslu, koji je, promatrajući mozak izvađen na stolu, pomislio: kako je moguće da se u ovom mrtvom komadu mesa krije cijeli svemir?
| Jedini roman 'Bosanski grb' Neki dan kaže mi Mirko Kovač da se ne isplati pisati prozu ako kaniš objaviti malo, jednu ili dvije knjige. Tomislav Ladan objavio je samo jedan roman “Bosanski grb“. Nije mu se isplatio, o njemu danas pretenciozno zbore jedino pretenciozni profesori s filozofskih fakulteta. A taj roman nije pretenciozan, on tek opominje da su se sve metafore već jedanput dogodile, da je jezik jedina riznica čovječanstva i da je sve čemu smo se nadali netko već zapisao. Isplatio se taj roman, dakle, jedino onima koji su ga doista pročitali. Kako bilo, može njime pokazati i figu cijelom svijetu, što, uostalom, i sam naslov sugerira. |
Druga anegdota pak kaže da se Tomislav Ladan u studentsko doba dosjetio da obrije glavu zato da ne mora izlaziti iz studentske sobe. Htio je učiti neprestano, premda mu je bilo potrebno manje nego drugima, jer je imao čudesno razvijeno pamćenje i kombinatoriku, sustav podudarnosti u mozgu koji najčešće nazivamo inteligencijom. Temperament ga je, međutim, odvlačio među svijet i među djevojke. “Razgolićene“ glave nije se pak usudio mrdnuti nikamo, pa makar i zato da ne povrijedi vlastitu taštinu.
Malo-pomalo, Ladan je prikupio znanja kao vjerojatno nitko danas živ u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Prevodio je sa starogrčkog, latinskog, švedskog i norveškog, ovog i onog jezika. Ladan je jedini intelektualac u nas koji je na ekranu znao narodu predočiti što je doista pamet i čemu ona služi.
Jedini se Ladan pred kamerama nikad nije osramotio. Zamislite da se sutra, usred ovoga našeg balkanskog kapitalističkog napretka, organizira svetelevizijski dvoboj Hrvata i Srba u znanju. Koga bismo poslali na megdan sad kad Ladana više nema?
Malo-pomalo, Ladan je prikupio znanja kao vjerojatno nitko danas živ u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Prevodio je sa starogrčkog, latinskog, švedskog i norveškog, ovog i onog jezika. Ladan je jedini intelektualac u nas koji je na ekranu znao narodu predočiti što je doista pamet i čemu ona služi.
Jedini se Ladan pred kamerama nikad nije osramotio. Zamislite da se sutra, usred ovoga našeg balkanskog kapitalističkog napretka, organizira svetelevizijski dvoboj Hrvata i Srba u znanju. Koga bismo poslali na megdan sad kad Ladana više nema?
bglavac
irida
edin.kecanovic
