Imovina banaka povećana je istodobno u godinu dana za oko 14 posto ili za 44,5 milijardi kuna. Ukupna imovina banaka krajem siječnja tako je dosegnula rekordnih 379,88 milijardi kuna, što je gotovo 100 milijardi više nego što iznosi cijeli procijenjeni bruto nacionalni dohodak zemlje za 2008. godinu.

Iako banke ne iskazuju mjesečnu nego kvartalnu ili prošlogodišnju dobit, i ovaj rezultat po ocjeni stručnjaka pokazuje da hrvatske banke za razliku od onih u svijetu zasad ne bilježe niti gubitke, niti stagnaciju niti pad dobiti nego naprotiv rast profita.

- Dvije najveće banke čine 60 posto bankarskog sustava zemlje, a prvih pet 80 posto bankarskog sustava. Njima je i rast od pet posto dovoljan za ostvarenje visokih prihoda i dobiti. Zato ovaj rezultat ne iznenađuje - naglasio je Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Zarada na platnom prometu

Prema njegovim riječima, hrvatske banke i dalje ostvaruju najveće marže u Europi. Primjerice, ako nabavljaju novac sa 4 posto kamate, a plasiraju ga sa 6 posto, njigova kamatna marža ili zarada je zapravo 50 posto.

Kada se i odbiju svi troškovi pa i rezervacije za gubitke riječ je o visokoj zaradi. Još je veća zarada banaka, kaže, na platni promet, tj. na svaku transakciju koju obavljaju građani i poduzeća, a koja je za banke potpuno nerizična.

- Banke pod pritiskom svojih vlasnica žestoko i brzo kompenziraju očekivani pad dobiti u ovoj godini. Smatram da nije u redu da to rade povećanjem kamata koje su već rasle unaprijed kao priprema za ovu, očekivano tešku godinu, niti da se ponašaju kao u država u državi. Naime, upravo ova država garantira za sve depozite građana što bi trebali oni raditi. Također banke bi trebale biti odgovorne i svjesne da dizanjem kamata dugoročno štete same sebi jer utječu na pogoršanje naplate kredita - naglasio je ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac.

Klijenti najvećeg rejtinga

Stručnjaci ističu da će se moguće pogoršanje rezultata banaka znati tek polovicom ili na jesen ove godine. No, banke su dosad već pokazale “žilavost” i brzo snalaženje u recesijskim uvjetima.

Tako je smanjeno kreditiranje građana kao potencijalno problematične skupine koja bi se zbog gubitka posla i smanjenja plaća mogla naći u problemima, ali je povećano kreditiranje države i državnih poduzeća uz jamstva Ministarstva financija. Time su banke smanjile rezervacije za rizične plasmane jer se država i državna poduzeća smatraju prvoklasnim klijentima najvećeg rejtinga.

- Mjesečna usporedba nije uobičajena jer ona može biti rezultat većih prihoda i manjih rezervacija. Podaci ipak pokazuju veliku stabilnost hrvatskoga bankarskog sustava usprkos tome što se rizici povećavaju. Banke će po meni i ove godine ostvariti solidnu dobit - naglasio je Damir Novotny, neovisni ekonomist i bivši član Savjeta HNB-a.

‘To nije prava slika’

Bankama po ocjeni stručnjaka stoga trenutačno odgovaraju poslovi s državom, a Vlada bi mogla iskoristiti tu “pat-poziciju” za prešutni dogovor o nedizanju kamata u ovoj godini.

Bankari dakako ne misle da stoje tako dobro.

- Povrat na kapital kada se pogleda siječanj ove godine u odnosu na siječanj prošle godine samo je malo iznad 10 posto, a prije godinu dana bio je čak ispod 10 posto, što je na granici rentabilnosti. Ovakva usporedba koja govori o 40-postotnom rastu dobiti može zavarati javnost - naglasio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

Prema njegovim riječima, i lanjski rezultati pokazuju da je profitabilnost banaka značajno usporena upravo u zadnja tri mjeseca nakon eskalacije krize. Osim toga, napominje, banke u siječnju nemaju nikakvih poreznih davanja pa će tek tromjesečni ili polugodišnji rezultati pokazati pravu sliku.

Krediti banaka i dalje su povećani u usporedbi sa siječnjem prošle godine, i to za visokih 16,9 posto

Prema posljednjim podacima HNB-a, na kraju ovogodišnjeg siječnja ukupni krediti dosegnuli su razinu od 250,82 milijarde kuna. U prvih mjesec dana ove godine plasirano je 4,23 milijarde kuna, dok su na godišnjoj razini krediti povećani za čak 36,23 milijarde kuna, odnosno za i dalje vrlo visokih 16,9%.

Takvom rastu, prema ocjeni analitičara Raiffeisen banke, pridonijela je valutna struktura odobrenih kredita, jačanje eura i švicarskog franka, što je utjecalo na povećanje kunske protuvrijednosti kredita na mjesečnoj i godišnjoj razini.

Do kraja siječnja građanima je plasirano 12,42 milijarde kuna više kredita, što je oko četiri milijarde kuna ili čak 25 posto manje nego godinu dana ranije. Gotovo identični rast kredita plasiran je prvi put u posljednjih 10 godina poduzećima, ukupno 12,62 milijarde kuna.

Ukupni krediti građanima, prema posljednjim podacima HNB-a, dosegnuli su 122,89 milijardi kuna, a tvrtkama 95,4 milijarde kuna. U usporedbi s istim mjesecom lani zabilježen je rast kredita za 14,7 posto, čime je nastavljen trend njihova bržeg rasta koji je počeo u drugoj polovici prošle godine. Analitičari očekuju nastavak ovog trenda i tijekom godine. Iako krediti stanovništvu i dalje rastu za više od 11,3 posto, riječ je o značajnom usporavanju u odnosu na prijašnje godine.

Tako su stambeni krediti, doduše, povećani u godinu dana za 6,8 milijardi kuna, no novih je kredita bilo 1,5 milijardi ili 23 posto manje nego godinu dana ranije. Osim stambenih, najveći rast i dalje bilježe gotovinski nenamjenski i potrošački krediti.

Jadranka Šević

05.03.2009.

www.jutarnji.hr