U ovoj situaciji čak 80 posto sestara samo financira nastavak školovanja. Upozorava to Dragica Šimunec, predsjednica Komore, napominjući da godina sudiranja sestre stoji deset tisuća kuna. Ističe i kako za sestre, koje čine više od polovine ukupnog broja zdravstvenih djelatnika, još nije adekvatno riješeno školovanje uz rad jer su postojeći studijski programi posve neprilagođeni njihovim potrebama i stupnju znanja.
- Sestra sa srednjom stručnom spremom koja, primjerice, ima deset godina staža na studiju sestrinstva ima program kao da pacijenta nikad nije vidjela. To je za sestre, koje su iznimno motivirane za nastavak školovanja, velika nepravda. Zbog toga su ti studijski programi i puno skuplji nego što bi trebali biti, a život sestara koje studiraju i rade sliči na pakao.
Možete misliti kako im je kada istodobno rade posao koji je prilično naporan, trče na fakultet, a uz to imaju i obitelj - kaže Šimunec. Sestrama sa srednjom stručnom spremom, podsjetimo, ne priznaje se stručni status na europskom nivou, zbog čega je im je, kako bi imale kvalifikacije u skladu s europskim zahtjevima, nužno omogućiti studiranje.
- No, sestre su prisiljene to plaćati, kao da se školuju za sebe, a ne za bolesnike, odnosno cijeli sustav. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko država izdvaja za školovanje liječnika, stomatologa i ostalih zdravstvenih djelatnika, a koliko za sestre. Komora te podatke nema, no razlika je zasigurno velika. Ipak, vjerujem kako će ministar Darko Milinović konačno riješiti pitanje sestrinskog školovanja – ističe predsjednica Sestrinske komore.
Uz postojeći trogodišnji stručni studij za sestre, iz Ministarstva zdravstva su nedavno najavili i program sveučilišnog dodiplomskog, diplomskog, a zatim i poslijediplomskog studija. Dragica Šimunec kaže, međutim, da tu postoji niz nejasnoća.
- Poznato nam je da Medicinski fakultet u Zagrebu sprema sveučilišni sestrinski studij, no prva verzija programa koju su objavili neprihvatljiva je. Ako ustinu, kao što vidimo iz programa, liječnici budu obučavali sestre o zdravstvenoj njezi, to će biti katastrofa. To je miljama daleko od Europe i nadam se da će se taj program ispraviti – zaključuje Šimunec.
RazgraničenjeIz Ministarstva zdravstva odgovaraju kako je, da bi se dobile prave projekcije o manjku sestara, potrebno prvo razgraničiti vrste poslova za koje je potrebna bazična edukacija, od onih za koje je nužan stručni studij, te pogotovo one za koje je potreban sveučilišni studij. Taj dio poslova je, kažu u Ministarstvu, u pripremi, međutim iz Komore napominju kako je razgraničenje obavljeno prije pet godina i kako već sada postoje dvije vrste Komorinih licencija. |
Novi sustav školovanjaMinistarstvo zdravstva, kažu nam, već dulje vrijeme u suradnji s Ministarstvom znanosti priprema promjenu sustava školovanja sestara, u skladu s Direktivom EU-a. Dragica Šimunec objašnjava kako se u svim državama u stručno osposobljavanje za sestre ulazi nakon srednje škole. U Sloveniji se, primjerice, stručni naziv medicinska sestra dobiva nakon trogodišnjeg studija, a nakon završene srednje škole dobiva se naziv zdravstveni tehničar. |
Divna Zenić
07.06.2009.
bglavac
irida
edin.kecanovic
