RIJEKA – Riječka obilaznica proizvodit će električnu energiju koristeći pritom energiju sunčevih zraka, te će tako dionica Diračje – Orehovica ući u povijest kao jedan od prvih europskih ekoloških projekata u kojem se objedinjava uređenje cestovne prometne infrastrukture s proizvodnjom energije, korištenjem obnovljivih i čistih izvora. Prije nekoliko dana »Autocesta Rijeka-Zagreb« (ARZ) definitivno je prihvatila svojevrsni pilot projekt izgradnje solarne elektrane na autocesti u kojem se planira instaliranje specijalnih solarnih panela na dijelu obilaznice između Mihačeve Drage i portala tunela Katarina. Ti solarni paneli planiraju se postaviti na zaštitne zidove od buke, tzv. bukobrane, te bi tako tvorili lažni tunel na dijelu obilaznice koji prolazi u neposrednoj blizini niza nebodera na Rastočinama. Na tom dijelu automobili će prolaziti kroz 330 metara dug tunel, a iznad vozila nalazit će se solarni paneli koji akumuliraju energiju sunca te u isto vrijeme služe kao zaštita od buke.

Mogući i novi projekti

Zlatko Korpar, predsjednik Uprave ARZ-a, potvrđuje da je ovih dana i službeno zatražena dozvola za bavljenje jednom sasvim novom djelatnosti, a to je proizvodnja električne energije, što je jedan od uvjeta o kojima ovisi kada bi projekt mogao biti dovršen i kada bi se sunčeva energija s ceste pretvarala u struju i dalje transformirala u sustav Hrvatske elektroprivrede. U pripremi je također i sporazum ARZ-a i HEP-a da sva proizvedena električna energija na obilaznici bude preko HEP-a dostavljena potrošačima.

– Očekujem da će se uređenje solarne elektrane poklopiti sa završetkom punog profila na riječkoj obilaznici i da će proizvodnja struje početi negdje krajem ljeta. Ovo je u potpunosti proizvod hrvatskog znanja i proizvodnje, jedinstven projekt tog tipa u ovom dijelu Europe od kojeg će krenuti i drugi takvi projekti u Hrvatskoj. Vjerujem da će Hrvatske autoceste, koje imaju dosta kilometara autocesta u Dalmaciji slijediti naš primjer. Mi također razmišljamo o novim solarnim elektranama na cesti, iako je za nas odabir nešto teži zato što u Gorskom kotaru i drugim dijelovima unutrašnjosti nije tako velika iskoristivost solarne energije. Moguća je i opcija postavljanja solarnih panela na dijelu obilaznice između Diračja i Jušića kada tamo na red dođe projekt bukobrana, naravno pod uvjetom da budu mogući i potrebni lažni tuneli na nekim dijelovima trase, ističe Korpar dodajući da se ovim ekološkim projektom potvrđuje vizija rada ARZ-a kroz odgovoran odnos prema korisnicima, društvenoj zajednici te pažljivo upravljanje okolišem u skladu s politikom održivog razvoja.

Dvojaka korist

Projekt solarne elektrane vrijedan je oko devet milijuna kuna, odnosno sedam milijuna kuna, ukoliko se uzme u obzir trošak bukobrana, koji bi se ionako morali postaviti na toj lokaciji. Tih devet milijuna kuna trebalo bi se isplatiti već u prvih 10 godina prozvodnje i prodaje struje nakon čega bi proizvedena električna energija predstavljala čistu dobit. To se uz ostalo potiče i posebnom povlaštenom tarifom koja trenutačno iznosi 2,30 kuna za jedan kWh električne energije. Prodajna cijena jednog kWh koju HEP naplaćuje od industrijskih potrošača iznosi 0,75 kuna. Takvom razlikom u cijeni u prvih 12 godina korištenja stimulira se izgradnja ekološki čistih postrojenja za proizvodnju električne energije, a nakon toga cijena će biti jednaka kao i u slučaju HEP-a.

Kako pojašnjava Krunoslav Komesar iz tvrtke Gark konzalting iz Zagreba, koja radi na projektu bukobrana i solarne elektrane, osnovna ideja bila je iskoristiti sunčevu energiju i položaj obilaznice, koja se nalazi u primorskom dijelu Hrvatske, gdje postoji odgovarajući broj sunčanih dana u godini. Na taj način se postiže dvojaka korist – zaštita od buke ali i izgradnja prave male solarne elektrane za proizvodnju električne energije koja je svakim danom sve skuplji i traženiji proizvod.

Povoljna pozicija

– Dosad su se solarni paneli koristili uglavnom za vlastito napajanje manjih elektroničkih uredaja tako da je ovo zapravo pionirski projekt na jednom ovakvom infrastrukturnom objektu gdje će se električna energija prodavati u javnu distribucijsku mrežu. Vjerujem da će ovakvih solarnih elektrana biti još u Hrvatskoj, kaže Komesar, koji zatim iznosi i argumente za takvu tvrdnju. Jedan od najvažnijih uvjeta je položaj i lokacija takvih solarnih elektrana, jer iskoristivost izravno ovisi o faktoru dnevne ukupne osunčanosti, koji se u Hrvatskoj kreće od 0,9 do 1,7 u zimskim mjesecima, odnosno od 5,8 do 7,4 ljeti. Primjerice, po snazi sunca obala Sjevernog Jadrana ocjenjuje se povoljnom, ali srednji i posebno južni Jadran imaju još i bolji rezultat. Na otocima je faktor osunčanosti još i veći, pa se tako procjenjuje da hrvatska obala u budućnosti ima vrlo dobre predispozicije za izgradnju solarnih elektrana po sistemu riječke zaobilaznice.

Darko PAJIĆ