»U Hrvatskoj nemamo kreditnu krizu i duboko se nadam da je nećemo ni imati, a zbog visoke kapitaliziranosti naših banaka i visokih rezervi sustava vjerujem da nećemo imati ni krizu depozita. Depoziti su u hrvatskim bankama sigurni. Da bi osigurala dodatnu likvidnost bankama, danas je središnja banka ukinula primjenu odluke o graničnoj obveznoj pričuvi. Time je HNB donio odluku da vrati poslovnim bankama 3,2 milijarde kuna u protuvrijednosti u eurima i američkim dolarima«, rekao je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, na otvaranju konferencije Zagrebačke burze koja se održava 18. put, ove godine u Novigradu.
Najavio je da je središnja banka spremna razmotriti mogućnost da u repo aukcijama s bankama kao kolateral (garanciju) prihvati i državne obveznice da bi im osigurala dodatnu likvidnost, a dan ranije, prekjučer, u obratnoj repo aukciji im je isplatila kredit od pet milijardi kuna. Time je potpuno jasno da je HNB poduzeo energične poteze da poslovnim bankama osigura dodatnu likvidnost zbog financijske krize koja trese gotovo čitav svijet. Inače, granična obvezna pričuva je namet koji su poslovne banke plaćale HNB-u za vanjsko zaduživanje.
- Ništa slično kreditnom slomu se u Hrvatskoj neće dogoditi. Svi znamo da je rast BDP-a mnogo usporio u drugom kvartalu, a za očekivati je da će zbog visoke inflacije usporiti još više. Bez obzira na sve okolnosti, održavanje niske inflacije i dalje je osnovni prioritet HNB-a. Pitanje o tome osjećamo li krizu i hoćemo li je osjetiti je trivijalno. Osjećamo je i osjećat ćemo je još. Ali samo o nama ovisi hoće li ta cijena biti održiva ili ne. Ako svatko bude vukao na svoju stranu, cijena će biti jako visoka, rekao je guverner.
Komentirajući što se dešava s hrvatskim dionicama, rekao je da turbulencija imamo na tržištu kapitala koje je malo i plitko, a zadnjih je nekoliko godina bilježilo ekspanzivan rast izazvan javnim ponudama državnih poduzeća po promotivnim cijenama.
- Te transakcije su determinirale i stanje burze. Veza cijena i fundamenata je malo, manje nego na zapadnim burzama. Burze s velikom volatilnošću podložne su različitim utjecajima koji ne moraju s njom imati izravne veze, a dolazi do efekta čistog preslikavanja. Pada New York, pada i Zagreb, a kakva im je međusobna veza, nikog ne zanima. Na umu treba imati još jednu činjenicu. Burza je napravila velik iskorak, postala je nezaobilazan činitelj financijske industrije, ali realno nema veliku ulogu u financiranju našeg gospodarstva. Svi ti faktori govore da s aspekta nacionalne ekonomije ne treba dramatizirati oko onoga što se na burzi događa. Ni u pogledu uzroka ni posljedica. Ali, to ne znači da to nije značajno. No bitno je za ulagače, za banke i za financiranje potrošnje. Značajno je i zbog psiholoških i materijalnih efekata i prenošenja s jednog tržišta na drugo. Iz toga proizlazi i odnos središnje banke prema burzi koji ima barem tri aspekta, rekao je Rohatinski.
Dodao je da neće biti izravnih intervencija središnje banke u korist aktera na burzi, ali da je interes HNB-a da spriječi širenje panike s jednog na drugo tržište. Guverner nije poštedio ni investicijske fondove. Rekao je da oni jednostavno ne mogu poslovati s tako niskom likvidnošću. Za to su, smatra, odgovorni sami fondovi.
- Ponekad se stječe dojam da su banke osnovale fondove, a fondovi se osamostalili i rade svojom logikom i njihovi rezultati ulaze u bilancu banke. Takav je pristup krajnje neodgovoran. Postoji pravna i moralna odgovornost osnivača fonda, a ona obuhvaća i odgovornost za likvidnost. Često se čuje da HNB bankama ne da ulagati u fondove. Plasmani banaka povećani su u odnosu na prosinac 2007. za šest posto, a odobrenje je devet posto. Banke bi mogle uložiti još šest milijardi kuna u plasman na burzi, ali to ovisi o rizičnosti plasmana, zaključio je guverner Željko Rohatinski.
Na konferenciji Zagrebačke burze Ivica Mudrinić, čelnik HT-a i Gospodarsko-socijalnog vijeća te član izvršnog odbora HUP-a, govorio je s aspekta sve tri funkcije, no najviše je kritizirao veliku državnu rastrošnost.
- Treba li Zagrebu terminal zračne luke vrijedan 250 milijuna eura? Hoće li to na kraju koštati 350 milijuna eura? Trebaju li nam glomazne sportske dvorane vrijedne milijardu kuna? Misli li itko na zbivanja koja trebaju puniti te dvorane? Ima li država plan kako se najavljena ulaganja u željeznicu uopće mogu vratiti? Koliki su deseci milijardi kuna otišli na brodogradnju i koliko nam je država uzela novca? Zemlja stoji neobrađena, a uvozimo milijune kuna vrijednu hranu. Zašto nitko ne postavlja pitanje koliko sve to košta, s obzirom na to da su resursi države ograničeni, bio je oštar Mudrinić te pozvao da se ulaganja usmjere u obrazovanje. Osvrnuo se i na kretanje cijene dionica HT-a na burzi.
- Mogao bih se našaliti i reći da će dividenda biti ove godine veća od cijene dionica - ali to je samo šala, dodao je te istaknuo da će kriza proći te da je na njima da dalje rade najbolje i najodgovornije što mogu, ulažući u razvoj infrastrukture i usluga.
»Dionice će opet postići svoju vrijednost i naši će dioničari opet imati razloga za zadovoljstvo«, optimističan je bio prvi čovjek HT-a.