PROČITANO

1351

PUTA

OD 14.01.2018.

Rak crijeva hara Hrvatskom

DIJAGNOZA Prof. dr. NIKICA DRUŽIJANIĆ, ABDOMINALNI KIRURG, UPOZORAVA NA POSLJEDICE ZDRAVSTVENE NEPROSVIJEĆENOSTI

Rak crijeva hara Hrvatskom

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/

U usporedbi s podacima iz 1983., u Hrvatskoj je 2004. godine broj novooboljelih od karcinoma kolona veći 124 posto, a umrlih je čak 86 posto više

PIŠE SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS

Sutra, u ponedjeljak, država kreće u rat protiv raka crijeva: stotine hrvatskih poštara će na adrese tisuća građana u dobi od 50 do 74 godine života donijeti posebno prilagođene omotnice u koje će muškarci i žene staviti malu količinu izmeta, a službenici pošte će te omotnice odnijeti na analizu u zdravstvene ustanove diljem zemlje.

Opremljenost splitske bolnice

- Ako se u sadržaju pošiljke laboratorijskom pretragom pronađe krvi, građani će biti pozvani na detaljniji pregled. Pozivam sve osobe koje dobiju omotnice da se obvezno odazovu ovom pregledu, jer smrtnost od raka debelog crijeva dolazi na treće mjesto smrtnosti kod malignih oboljenja i kod muškaraca i kod žena. U usporedbi podataka iz godina 1983. i 2004., u Hrvatskoj je broj novooboljelih od karcinoma kolona (glavnog dijela debelog crijeva) porastao s 1186 na 2653, što je povećanje od 124 posto, a broj umrlih s 840 povećan je na čak 1564, odnosno 86 posto - kaže nam prof. dr. Nikica Družijanić, voditelj Kliničkog odjela abdominalne kirurgije pri KBC-u Split, dodavši da su liječnici u bolnicama sve veći svjedoci pogubnog "pohoda" raka crijeva.
- Rak crijeva je sada na našim odjelima najčešći razlog izvođenja operacijskih zahvata u liječenju malignih bolesti probavnog sustava - ističe Družijanić, kojega smo upitali raspolažu li hrvatske bolnice, posebice ona splitska, s dovoljno opreme i kadrova u liječenju opasnog karcinoma.
- Imamo sve što suvremena medicina treba za operacijske zahvate na debelom crijevu, a sve kako bi se očuvao sfinkterni mehanizam čmara (kontrola stolice), a time i kvaliteta življenja. Danas samo do 10 posto bolesnika operiranih od tumora završnog crijeva zahtijeva formiranje stome - otvora u trbuhu preko kojeg tijelo izlučuje otpadne tvari. No, potrebna nam je oprema za ispitivanje oštećenja funkcije mišića analnog otvora i transanalni ultrazvuk kako bismo imali još bolju dijagnostiku. To nije preskupo, ali je potrebna edukacija kadra - kaže Družijanić, izražavajući i nezadovoljstvo odnosom pacijenata prema vlastitu zdravlju. Naime, veliki broj bolesnika na operacijski stol ne dolazi zato što su u preventivnim pregledima otkrivene predkancerozne tvorbe, nego zato što im je uznapredovali tumor blokirao crijeva pa su zbog zatvora završili na hitnoj pomoći, a onda na kirurškom stolu.

Neprosvijećeni Hrvati

- U Hrvatskoj je čak 18 posto operiranih došlo nakon što su zatražili pomoć u hitnoj službi sa znacima ileusa (zatvor prolaza crijeva). U razvijenim zemljama taj postotak je od pet do 11 posto. To upozorava na slabu zdravstvenu prosvijećenost našeg stanovništva, nepostojanje sistematskih pregleda i neadekvatnost rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - kaže dr. Družijanić, naglašavajući da su prednosti ranog otkrivanja bolesti "zaobilaženje" kirurškog liječenja, jer se predkancerozne promjene - polipi - uklanjaju bez reza na trbušnoj šupljini. Veće se tumorske tvorbe kirurškim putem uklanjaju zajedno s dijelom okolnog zdravog tkiva i obližnjim limfnim čvorovima. Zdravi dijelovi crijeva se ponovno spoje, a ako to nije moguće, onda se na vanjskoj trbušnoj stijenci privremeno ili za stalno načini otvor (kolostoma), preko kojeg iz tijela izlaze otpadne tvari.
Dr. Družijanić navodi da se u liječenju raka standardno primjenjuje i kemoterapija, zračenje (brahiterapija), kao i imunoterapija, napominjući da su novine u liječenju i hrvatska iskustva iznijeli domaći stručnjaci na Svjetskom kongresu udruženja gastroenterologa, kirurga i onkologa u Bukureštu.
- Kolege dr. Joško Juričić, doc. Zdravko Perko i ja bili smo pozvani kao predavači, a teme predavanja bile su kirurško liječenje malignih bolesti, upalnih bolesti i laparoskopske kirurgije. Naša predavanja su naišla na iznimno zanimanje jer smo predstavili metodu liječenja ileusa debelog crijeva uzrokovanog rakom koja znatno poboljšava kvalitetu života bolesnika, skraćuje hospitalizaciju i smanjuje cijenu liječenja.

Proktološki kongres u Splitu

Prof. dr. Nikica Družijanić predsjednik je Organizacijskog odbora II. hrvatskog koloproktološkog kongresa koji se 8. studenoga otvara u Splitu, a cilj mu je poboljšanje rane detekcije karcinoma crijeva.
Drugi hrvatski koloproktološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem imat će teme: urgentna stanja, bolesti debelog i završnog crijeva, uvođenje minimalno invazivne kirurgije u liječenju malignih i benignih bolesti debelog crijeva, te endoskopska dijagnostika. - Unatoč nedostatku sredstava, uspjeli smo okupiti najuglednije liječnike iz naše zemlje i strane predavače, vrsne stručnjake iz Njemačke, Slovenije, Bugarske i Italije - kaže dr. Družijanić, zahvaljujući brojnim sponzorima bez kojih ne bi bilo moguće održavanje kongresa.

U najvećoj opasnosti - stariji od 50 godina

Karcinom debelog crijeva pogađa većinom osobe starije od 50 godina, ali sve više i osobe u četrdesetim, pa i tridesetim godinama života. Tijekom 2000. godine zabilježeno je 2800 novooboljelih osoba s rakom debelog crijeva, a iste godine više od 1500 ih je umrlo. Tko je u obitelji imao oboljele od raka crijeva, voli masnu hranu, stariji je od 50 godina te zamjećuje teškoće u pražnjenju crijeva, neobičan oblik stolice, krv u izmetu, naglo gubi apetit i težinu, zamjećuje žutozelenu obojenost kože i bjeloočnica, kao i konstantnu bol ili grčenje u trbuhu, odmah treba posjetiti liječnika. Tumor najprije zahvaća crijevnu stijenku, a ako se ne otkrije, širi se u limfne čvorove, zatim na jetru, pluća i kosti. U uznapredovalom stadiju može zahvatiti i središnji živčani sustav.