Međutim, već u proračunu za ovu godinu, koji vodeći ljudi Vlade ocjenjuju štedljivim jer se država odriče svega što nije nužno, sredstva za Katoličku crkvu povećana su za gotovo 14 posto i Crkva će iz proračuna dobiti 285 milijuna kuna.
Poticaji drugim vjerskim zajednicama će u 2010., pak, za 10 posto ili dva milijuna kuna biti manji.
Štedjelo se i na podizanju kvalitete zdravstvenih usluga, odnosno omogućavanju pristupa svih građana najboljoj zdravstvenoj skrbi. Tako je za investicije bilo u izgradnju i kupnju opreme u kliničkim bolničkim centrima, klinikama te općim bolnicama predviđeno ulaganje od 318 milijuna kuna, što je za 22 posto, odnosno 90 milijuna kuna, manje nego u ovoj godini, kad su ulaganja već smanjena za 25 posto u odnosu na 2008. godinu, piše Novi list.
O kakvoj se štednji radi najbolje govori to što će država u sljedećoj godini u izgradnju i opremanje bolnica uložiti 218 milijuna kuna, ili čak 41 posto manje nego u 2008. godini.
Kada popusti kriza, Vlada planira u 2011. ta ulaganja povećati za 47 posto, odnosno za 150 milijuna kuna, što govori koliko je bolnicama novac nužan.
Za Crkvu se može reći da je dobro prošla u ovoj kriznoj godini, ali još više sreće imale su političke stranke koje nisu osjetile stezanje remena.
Stranke prošle najbolje
Potpore političkim strankama rastu iz godine u godinu jer je taj izdatak vezan uz fiksni postotak proračunske potrošnje, pa se za rad političkih stranaka osigurava 0,056 posto proračunskih izdataka iz prethodne godine. Kako proračunska potrošnja raste iz godine u godinu, tako raste i pomoć strankama, pa će one u 2010. godini dobiti 64,5 milijuna kuna, što je pet posto više nego u ovoj godini.
Ni u kriznoj 2009. strankama nisu smanjena sredstva, nego su u odnosu na 2008. dobile ukupno sedam milijuna kuna, odnosno 12,6 posto više novca nego u 2008. godini.
Iako je taj iznos jedan od onih koje u Vladi vole zvati zacementirani, jer su određeni zakonom, za njegovo smanjenje bilo je dovoljno promijeniti jednu odredbu u jednom zakonskom članku.Čak bi trebalo manje truda nego što je Vlada uložila, a smanjenje dužnosničkih, svojih plaća, ili za izglasavanje zakona koji je donio tzv. harač.
bglavac
irida
edin.kecanovic
