Odmor na travi

http://www.jutarnji.hr/j2/zdravlje/clanak/art-2008,7,10,,126097.jl

Morske životinje

Riba pauk ima otrovne bodlje u perajama i na škrgama. Ubod izaziva intenzivnu bol na mjestu uboda i oko njega, a nakon četvrt sata bol se širi na ruke. Rana krvari, a zatim poprima bijelu i modru boju.

Raže se ukapaju u pješčano dno toplih voda tako da do ranjavanja obično dolazi stajanjem na njih. Ražin otrovni aparat sačinjavaju bodlje i otrovne žlijezde na njenim leđima. Na mjestu uboda javljaju se rasjekotina, crvenilo i natečenost uz jaku bol. Žrtva može doživjeti i mučninu s povraćanjem i proljevom, grčeve, smetnje disanja i gušenje. 

Škarpine imaju nekoliko otrovnih bodlji povezanih s otrovnim žlijezdama. Ubod izaziva bol, otok i crvenilo.

Liječenje je jednako kod uboda svih riba. Najprije valja iz rane izvaditi ostatke otrovnih bodlji. Otrov je osjetljiv na toplinu, pa treba ranu uroniti u vruću vodu (50 - 60 stupnjeva) od 30 do 90 minuta.

Žarnjaci

Meduze, smeđe vlasulje i morski klobuci opasnost su po ljeti, u sezoni kupanja, a otrov im se nalazi u žarnjacima. Kod dodira sa žarnjakom meduze odmah se javlja jaka bol, a kasnije se pojavljuju opekline, a katkad i mjehuri. Čest je slučaj da osoba bude opečena na više mjesta, i to od većeg broja meduza istovremeno. Što je više uboda, i posljedice su teže, a vrlo rijetko i smrtonosne. Nakon uboda, odmah je potrebno izaći iz vode, isprati ranu isključivo morskom vodom (ne slatkom, osim očiju) te je polijevati vinskim octom, alkoholom ili otopinom magnezijeva sulfata. Potom se na ubodeno mjesto nanosi antihistaminska mast i mast protiv bolova.  

Crna udovica

 Ovaj zloglasni pauk, koji obitava u dijelovima sjevernog Sredozemlja, ugrizom ispušta 0,02 do 0,03 mg otrova, no i to je dovoljno da izazove brojne izrazito neugodne smetnje. Ženka je otrovnija i veća od mužjaka. Baršunastog je tijela, crne boje s crvenim pjegama. Obitava blizu tla, a možemo na nju naići bilo gdje uz put, u travi, grmlju, žitu, kao i u napuštenim zgradama. U Hrvatskoj je najčešća u Istri i zadarskom zaleđu.

  Ugriz često prolazi neopažen, ali se nakon 15 minuta javlja crvenilo, oteklina i sve jača bol na mjestu ugriza. Kako se otrov širi tijelom, šire se i strahoviti bolovi praćeni grčenjem. Bolovi zahvaćaju mišiće trbuha i prsnog koša, a nakon višesatne agonije prelaze u noge. Dolazi i do mučnine, povraćanja, ubrzanog pulsa, povišenog tlaka i raznih psihotičnih simptoma poput halucinacija i histerije. Potrebno je što prije pozvati pomoć ili se domoći zdravstvene ustanove, gdje se daje poseban serum protiv otrova crne udovice. Serum je vrlo djelotvoran i poboljšanje nastupa u roku od nekoliko minuta.

Škorpion

Naiđemo li na škorpiona, poželjno ga je zaobići ili ga odstraniti štapom. Nema ga potrebe ubijati, jer nije opasan osim ako ga slučajno nagazimo ili nam se zavuče u odjeću, obuću ili vrećicu. Od uboda našeg škorpiona odrasla osoba nije u životnoj opasnosti, dok dijete svakako treba prevesti liječniku.

U većini slučajeva na mjestu uboda nastane kvržica koja svrbi, a okolno se područje zacrveni. Neke su osobe osjetljivije na otrov te ih može zahvatiti opća mučnina uz povraćanje i hladan znoj. Mjesto uboda može se hladiti ledom, a mogu se primijeniti i analgetici.

Otrovni kukci

 Hrvatski su otrovni kukci prilično bezopasni, osim za osobe koje su alergične i koje nakon uboda moraju biti žurno prevezene liječniku. Alergijske reakcije tretiraju se antihistaminicima ili kortikosteroidima lokalno ili, ako je reakcija teža, injekcijama. Dođe li do najtežeg slučaja, anafilaktičkog šoka s padom tlaka i otežanim disanjem, primjenjuje se redovna antišok terapija s injekcijama adrenalinom.

I nealergične osobe mogu stradati ako ih kukac ubode u usnicu ili usnu šupljinu, jer može doći do brzog naticanja tkiva i gušenja. Ako je do uboda došlo na drugom području tijela, dolazi do otekline koja boli i svrbi te crvenila, a ponekad i do visoke temperature i mučnine.

Ako je za ubod kriva pčela, na mjestu uboda naći ćete žalac koji valja pažljivo odstraniti, bez stiskanja, da ne dođe do dodatnog ubrizgavanja otrova. Pčela prolazi lošije jer od gubitka žalca ugiba, dok osa i stršljen mogu zadati po nekoliko uzastopnih uboda. Mjesto uboda, uključujući i unutrašnjost usta, može se hladiti ledom.

Krpelj

Krpelj nema otrov, nego nosi uzročnike nekoliko opasnih bolesti, osobito lajmske borelioze ili meningoencefalitisa. Uočite li krpelja kako vam šeće po koži, pažljivo ga uklonite nekim predmetom ili vrškom nokta. Nemojte ga hvatati prstima, nego ga odbacite i eventualno zgazite. Nakon te radnje operite ruke.

Ako vas je krpelj ujeo, nemojte ga odmah izvlačiti. Prekrijte ga bilo kakvim uljem ili alkoholom, što će ublažiti njegov zahvat. Potom pincetom izvucite sve dijelove krpelja i na koncu isperite ugrizeno područje. Postoje i specijalizirane pincete sa zakrivljenim krajevima, koje direktno hvataju krpelja za glavu, zaobilazeći tijelo. 

Zmije

 Od zmija većina ljudi ima nagonski strah spojen s gađenjem, no te životinje nisu prirodno agresivne prema ljudima. Stručnjaci preporučuju da, ugledamo li zmiju, zadržimo prisebnost, ustuknemo ili ih zaobiđemo. Valja znati da se zmije penju i na drvo ili na stijene i biti svjestan da opasnost prijeti i odande. Ne smije se dirati ni mrtva zmija jer i nekoliko sati nakon smrti još može doći do refleksne kretnje ugriza.

Otrovne zmije lako je raspoznati: sve vrste imaju trokutastu glavu (gledajući odozgo) i okomite zjenice; poskok ima mali rog na njuški, a riđovka šare u obliku cik-cak, dok ih je manji broj crn.  Na mjestu ugriza najčešće se nalaze dvije ranice u razmaku od 6 do 8 mm te nastaje oteklina i podljev. Obližnji limfni čvorovi otiču i bolni su na dodir, a od ostalih simptoma uobičajeni su mučnina, vrtoglavica, povraćanje, bolovi u trbuhu, hladno znojenje i ubrzani puls.  Ako smo ujedeni, potrebno je odmah pozvati najbližu zdravstvenu ustanovu. Važno je što prije primiti serum.