Tvrdnje da se uvozna hrana, pa i meso, dobro nadziru, mogu se objavljivati samo u crtanim filmovima, smatra Lesar.
Potaknuti raznim pričama o navodno sumnjivoj ponudi mesa na hrvatskom tržištu, našim saborskim zastupnicima postavili smo pitanje - kakvo meso jedete? U trgovinama i mesnicama sve je teže naći provjereno domaći mesni proizvod, a zakonski propisi koji bi trebali regulirati kvalitetu i način nadziranja mesa na hrvatskom tržištu u praksi se nedovoljno provode. S ovom se tvrdnjom slaže većina naših saborskih sugovornika.

Argentinska janjetina, rumunjska svinjetina ili pilić s domaće farme, sve nabrojeno može se naći na policama hrvatskih mesnica, ali upitno je koliko je mesara i trgovaca iskreno kad govori o porijeklu mesa koje prodaju.

Tako HDZ-ov Boris Kunst smatra kako je odgovarajuće deklariranje mesnih proizvoda velik problem.

- Trebalo bi svako meso i svaki proizvod imati deklaraciju. Nažalost, vi toga nemate danas i mislim da se to mora promijeniti pod hitno, dosta toga uvozimo iz drugih država. Janjetinu izvozimo iz Rumunjske, Bugarske, Španjolske, slično zna biti s voćem - ističe Kunst.

''Nadzor uvozne hrane je za crtane filmove''

Dragutin Lesar pak smatra kako se tvrdnje da se uvozna hrana nadzire mogu objavljivati samo u crtanim filmovima.

- Prema podacima za 2006. godinu, od ukupne količine uvezene hrane u Hrvatskoj, ne samo mesa, na graničnim prijelazima bilo je uzeto samo 740 uzoraka. Tih 740 uzoraka godišnje na ukupni kontingent hrane koji u Hrvatsku ulazi, otprilike je možda pola promila, tako da sve tvrdnje da se uvozna hrana nadzire i kontrolira mogu objavljivati samo u crtanim i filmovima i eventualno zabavnim emisijama - rekao nam je Lesar.

''Ako netko želi rumunjsku svinjetinu, to je njegovo pravo''

S druge strane, HDZ-ova Ivanka Roksandić uvjerena je kako je meso u hrvatskim trgovinama propisno deklarirano.

- Mislim da ne može po zakonskim normama meso biti od svuda, po supermarketima nalazite deklaracije mesa, povrća i voća - objasnila je Roksandić.

Marijana Petir iz HSS-a pak ističe pravo svakog potrošača da zna što točno kupuje.

- Ako netko doista želi kupiti rumunjsku svinjetinu koja je sto puta smrznuta i odmrznuta, to je njegovo pravo, ali mora znati da to jede. Ne može se rumunjska svinjetina ili argentinska govedina prodavati pod hrvatsku, a australska janjetina pod pašku - kazala je Petir.

I HDZ-ov Krunoslav Markovinović susreo se s mesom loše kvalitete.

- Bilo je mesa i bez okusa i mirisa, i koje je odstajalo negdje, vjerujem pretpostavki da ima starog mesa - rekao nam je Markovinović.

Nema ribe do prasice

Zastupnici tako na svojim stolovima imaju većinom meso iz domaće proizvodnje. Boris Kunst domaće meso nabavlja kod poznatog mesara, Ivanka Roksandić kupuje ga kod rodbine koja uzgaja svinje, a Marijana Petir jede meso proizvedeno na vlastitu gospodarstvu.

I Dragutin Lesar kod kupnje sve vrste hrane preferira isključivo domaće proizvode. Zastupnici su nam otkrili koju vrstu mesa najviše vole vidjeti u svom tanjuru.

Dok HDZ-ov Markovinović nije izbirljiv i ''šmeka' mu svaka vrsta mesa, Boris Kunst preferira junetinu i teletinu, a Marijana Petir janjetinu.

- Nema ribe do prasice, znači svinjetina, ali mogu osim ribe doista sve vrste mesa pojesti – zaključio je Lesar.

www.javno.hr