Nakon pravosuđa slijede s ocjenom 4,2 državne službe i privatni sektor, a nakon njih slijede predstavnička tijela i političke stranke koji su ocijenjeni s ocjenom 4,1.
Od šest sektora, koliko ih je bilo obuhvaćeno istraživanjem, najmanje korumpiranim ocijenjeni su mediji, koji su dobili ocjenu 3,7. Dojam o korumpiranosti društva u cjelini je 4,1.
Za razliku od Hrvatske gdje je "vječna" boljka pravosuđe, na globalnoj razini su najkorumpiranijima ocijenjene političke stranke ocjenom 3,9, a nakon njih su slijedile državne službe (3,8) i zastupnička tijela (3,7). Pravosuđe i privatni sektor zaslužili su ocjenu 3,5, a mediji 3,2.
Hrvati najmanje daju mito
| Pravosuđe nepopravljivo |
| Posljednji barometar objavljen je u prosincu 2007. godine. I tada je pravosuđe ocijenjeno najkorumpiranijom sferom, a drugo mjesto na neslavnoj ljestvici TIH-a zauzelo je zdravstvo. Na globalnoj tada su najkorumpiranijim ocijenjene političke stranke, s ocjenom 4, a slijedila su predstavnička tijela s ocjenom 3,6. |
Tijekom protekle godine je četiri posto građana Hrvatske dalo mito, što je najmanji postotak u zemljama regije, ali istodobno dvostruko više od postotka u Austriji. Usporedbe radi, u Makedoniji je također tijekom protekle godine mito dalo četiri posto građana, u Bosni i Hercegovini devet posto građana, na Kosovu 13 posto, a Srbiji čak 20 posto građana.
Hrvati su davali manje mita i od građana u novim članicama Europske unije. U Češkoj je mito u istom razdoblju dalo 11 posto građana, a u Mađarskoj i Rumunjskoj čak po 14 posto.
Ispitanici koji su sudjelovali u TIH-ovom istraživanju ocjenjivali su i koliko uspješno vlasti u njihovoj zemlji suzbijaju korupciju. U Hrvatskoj je svega 16 posto građana ocijenilo da su tijela vlasti uspješna u borbi protiv korupcije, a čak 71 posto ih smatra da je vlast po tom pitanju neuspješna.
Na globalnoj razini je svoje vlade uspješnim u suzbijanju korupcije ocijenilo 31 posto ispitanika, neuspješnim 56 posto.
U istraživanju provedenom tijekom 2008. godine sudjelovalo je preko 73.000 osoba iz 69 zemalja svijeta. U Hrvatskoj je terensko istraživanje provedeno tijekom studenog prošle godine na uzorku od 1.000 ispitanika.
03.06.2009.
irida
bglavac
