Umjesto većih mirovina, oni koji sada odlaze u mirovinu dobivaju manje nego što bi dobivali da su ostali samo u prvom stupu.
Ako uz prvi stup štedite i u drugom stupu, mirovina bi, suprotno očekivanju, mogla bi biti još i manja.
Naime, dio iz drugog stupa je malen jer niste mnogo uštedjeli, a iz prvog ćete dobiti manje zato što ste uključeni u drugi.
"Oni, koji ostvaruju mirovinu iz oba stupa ne dobivaju dodatak. Sve je to pridonijelo tome da bi te mirovine iz dva stupa, i sada i u dogledno vrijeme, bile manje od mirovina samo iz prvog stupa", rekla je za HTV Ljiljana Marušić, viša koordinatorica HZMO-a.
Zašto je dio mirovine iz drugog stupa nizak? Kada se najčešće mala ušteda, odnosno 5 posto bruto plaće, podijeli na očekivani broj godina u mirovini, a to može biti i više od 30 godina, za mjesečnu isplatu ostanu samo mrvice.
"Država treba u svakom slučaju s vremenom povećati stopu izdvajanja za drugi stup. Ono što mi predlažemo je da ta stopa svake godine poraste za jedan postotni poen, što ne bi bio preveliki pritisak na proračun", kaže Dinko Novoselec, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova.
Mirovinski fondovi od početnih više od 11 posto prinosa na godinu, ove godine bilježe minuse.
No, tvrde da to nije zabrinjavajuće jer je riječ o dugoročnnoj štednji koja ima dobrih i loših godina.
"Sto kuna uloženo u mirovinske fondove na početku mirovinske reforme danas vrijedi 144 kune i to je jedini relevantni podatak", rekao Novoselec.
Tako smo, nakon namicanja milijardi kuna kako bismo koliko toliko vratili dug umirovljenicima, starim i novim, na pragu smo nove nepravde, koju je donijela mirovinska reforma.
bglavac
irida
edin.kecanovic
