Piše: Tanja Rudež
ZAGREB - Mi danas znamo da su neandertalci bili bliski modernim ljudima. Oni su zapravo naši najbliži rođaci. Kada se gleda na razini kromosoma, onda su neki dijelovi moga genoma bliži neandertalcima nego vama. Također, to vrijedi i za vas: neki su dijelovi vašeg genoma bliži neandertalcima nego meni - rekao mi je prof. Svante Paabo, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, kada smo se u četvrtak predvečer našli u lobiju hotela Palace.
Paabo je u Zagreb stigao kako bi sudjelovao na međunarodnom simpoziju “Darwin 2009”, koji je, u u povodu 200-e godišnjice rođenja Charlesa Darwina i 150-e godišnjice od objavljivanja njegova epohalnog djela “Podrijetlo vrsta”, održan u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
Paabo je u Zagreb stigao kako bi sudjelovao na međunarodnom simpoziju “Darwin 2009”, koji je, u u povodu 200-e godišnjice rođenja Charlesa Darwina i 150-e godišnjice od objavljivanja njegova epohalnog djela “Podrijetlo vrsta”, održan u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
Miješanje:
U našem DNK nema dokaza da se homo sapiens miješao s neandertalcem
Svante Paabo (54) velika je znanstvena medijska zvijezda, a posljednjih tjedan dana mediji diljem svijeta ekstenzivno su izvijestili o najnovijem uspjehu njegove skupine. Naime, Svante Paabo, na čelu međunarodne skupine znanstvenika, objavio je prvi nacrt kompletnog genoma neandertalca na osnovi analize 38.000 godina starih fosilnih ostataka iz Vindije koje se čuvaju u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara HAZU.
Fascinantni hominidi
Neandertalci su se pojavili prije otprilike 300.000 godina, a izumrli prije otprilike 30.000 godina. Živjeli su u Europi i dijelu Azije: na prostoru od Atlantika do Uzbekistana i od sjeverne Europe do Bliskog istoka. Otkad su 1856. godine u njemačkom u rudniku Neanderthal otkriveni prvi ostaci tih izumrlih hominida, neandertalci ne prestaju zaokupljati našu pozornost i maštu.
- Mislim da je fascinatno za nas razmišljati da su ne tako davno živjeli ljudi koji su s jedne strane bili vrlo različiti od nas, a s druge strane vrlo slični. Primjerice, ovdje u Hrvatskoj neandertalci su živjeli još prije 30.000 godina. To je oko 2000 generacija, a to nije tako mnogo. Jedno od intrigantnih pitanja koje postavljamo jest: što bi se dogodilo da su neandertalci nastavili živjeti tih 2000 generacija. Gdje bi bili danas: u zoološkom vrtu ili bi živjeli u gradovima zajedno s nama? Mi to ne znamo, no fascinantno je o tome razmišljati - rekao je Paabo.
Svante Paabo jedan je od osnivača paleogenetike, znanstvene discpline koja se koristi metodama molekularne genetike kako bi se stekao uvid u evoluciju prvih pripadnika vrste Homo sapiens, kao i njihovih bliskih srodnika neandertalaca.
Suradnja akademija
- Moderni ljudi i neandertalci potječu od zajedničkog pretka, a na evolucijskom putu razdvojili su se prije oko 300.000 godina - rekao je Paabo. No, jesu li se moderni ljudi i neandertalci mogli miješati?
U našem DNK nema dokaza da se homo sapiens miješao s neandertalcem
Svante Paabo (54) velika je znanstvena medijska zvijezda, a posljednjih tjedan dana mediji diljem svijeta ekstenzivno su izvijestili o najnovijem uspjehu njegove skupine. Naime, Svante Paabo, na čelu međunarodne skupine znanstvenika, objavio je prvi nacrt kompletnog genoma neandertalca na osnovi analize 38.000 godina starih fosilnih ostataka iz Vindije koje se čuvaju u Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara HAZU.
Fascinantni hominidi
Neandertalci su se pojavili prije otprilike 300.000 godina, a izumrli prije otprilike 30.000 godina. Živjeli su u Europi i dijelu Azije: na prostoru od Atlantika do Uzbekistana i od sjeverne Europe do Bliskog istoka. Otkad su 1856. godine u njemačkom u rudniku Neanderthal otkriveni prvi ostaci tih izumrlih hominida, neandertalci ne prestaju zaokupljati našu pozornost i maštu.
- Mislim da je fascinatno za nas razmišljati da su ne tako davno živjeli ljudi koji su s jedne strane bili vrlo različiti od nas, a s druge strane vrlo slični. Primjerice, ovdje u Hrvatskoj neandertalci su živjeli još prije 30.000 godina. To je oko 2000 generacija, a to nije tako mnogo. Jedno od intrigantnih pitanja koje postavljamo jest: što bi se dogodilo da su neandertalci nastavili živjeti tih 2000 generacija. Gdje bi bili danas: u zoološkom vrtu ili bi živjeli u gradovima zajedno s nama? Mi to ne znamo, no fascinantno je o tome razmišljati - rekao je Paabo.
Svante Paabo jedan je od osnivača paleogenetike, znanstvene discpline koja se koristi metodama molekularne genetike kako bi se stekao uvid u evoluciju prvih pripadnika vrste Homo sapiens, kao i njihovih bliskih srodnika neandertalaca.
Suradnja akademija
- Moderni ljudi i neandertalci potječu od zajedničkog pretka, a na evolucijskom putu razdvojili su se prije oko 300.000 godina - rekao je Paabo. No, jesu li se moderni ljudi i neandertalci mogli miješati?
FOXP2:
Gen koji je povezan s jezikom i govorom imali su i izumrli hominidi
- To zapravo ne znamo. Neki znanstvenici na osnovi nekih fosilnih ostataka prepoznaju hibride između dvije vrste i tvrde da su se miješali. Drugi, pak, ne vide da su se miješali. Kad se pogleda na genetskoj razini, može se vidjeti u genetskim varijacijama današnjih Europljana da je neandertalski doprinos vrlo malen, ako ga uopće ima - pojasnio je Paabo. On i njegovi suradnici, među kojima i mladi hrvatski znanstvenik Tomislav Maričić, razvili su nove tehnologije istraživanja što je rezultiralo prvim nacrtom kompletnog genoma neandertalaca.
- Tomislav Maričić, odnosno Tomi kako ga zovemo u našem laboratoriju, jedan je od junaka našeg istraživanja jer su njegovi doprinosi radu bili među najvećima. Akademici Ivan Gušić, Pavao Rudan i Željko Kućan zaslužni su jer su pridonijeli da se potpiše ugovor o suradnji između HAZU i Akademije Brandenburg u Berlinu - naglasio je Paabo.
Tijekom rada na “knjizi života” neandertalaca, on i njegovi suradnici bili su posebno fokusirani na gene koji su izuzetno važni za noviju ljudsku evoluciju. Jedan od njih je gen FOXP2, koji je povezan s govorom i jezikom. Upitala sam prof. Paaboa jesu li neandertalci mogli govoriti.
- Mi znamo da gen FOXP2 stvara protein koji je kod neandertalaca identičan proteinu koji imaju moderni ljudi. Za razliku od neandertalaca, čimpanze pokazuju razlike u genu FOXP2. Dakle, sa stanovišta gena FOXP2 nema razloga tvrditi da neandertalci nisu mogli govoriti. Postoji mnogo ostalih gena koji su povezani s govorom i jezikom i koji bi se mogli razlikovati kod modernih ljudi i neandertalaca - pojasnio je Paabo, koji je 2005. godine sudjelovao u dekodiranju genoma čimpanze.
- Čimpanze su, također, naši rođaci, ali mnogo udaljeniji od neandertalaca. Potječemo od zajedničkog pretka, no do razdvajanja je došlo prije pet do sedam milijuna godina, što znači da smo deset puta udaljeniji od čimpanzi nego od neandertalaca - naglasio je Paabo koji smatra da je jedna od najvećih zagonetki neandertalaca vezana za njihovo izumiranje.
Knjiga života
Upitala sam ga jesu li neandertalci umrli zbog klimatskih promjena, kako to tvrde neki znanstvenici u novijim studijama.
- Nisam uvjeren da su izumrli zbog klime. Pojavili su u razdoblju prije 300.000 do 400.000 godina i preživjeli su tri ledena doba tako da mi se ne čini vjerojatnim da su izumrli zbog klimatskih promjena. Nitko zapravo ne zna zašto su izumrli neandertalci - naglasio je Paabo koji je nakon simpozija u HAZU otputovao u Dubrovnik. - Tijekom vikenda u Dubrovniku se održava sastanak konzorcija različitih svjetskih skupina koje se bave istraživanjem neandertalaca kako bismo zajedno analizirali naše rezultate. To su grupe iz Amerike, Njemačke, Engleske te naši hrvatski suradnici - rekao je Paabo. Upitala sam ga naposljetku kakvi su planovi njegove skupine za buduća istraživanja?
Veliki ciljevi za budućnost
- Veliki cilj u idućih nekoliko godina jest sekvenciranje genoma neandertalaca s mnogo većom preciznošću, 10 do 20 puta kvalitetnije nego sada. Također, planiramo sekvencirati genom bonoba, pigmejske čipmanze. Jedan od najboljih načina da saznamo o našoj evoluciji je taj da upoznamo i genome naših bliskih srodnika srodnika poput neandertalaca, te da ih usporedimo s genomom čimpanze i njezina najbližeg srodnika, bonoba - zaključio je Svante Paabo.
| U Leipzigu razvijam novu molekularnu tehnologiju Jedan od najbližih suradnika Svante Paaboa jest i mladi hrvatski znanstvenik Tomislav Maričić. On je nakon završenog studija molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu želio nastaviti baviti se evolucijskom genetikom u nekom vrhunskom svjetskom laboratoriju. - Prije tri godine javio sam se za rad u grupi dr. Paaboa u Institutu za evolucijsku antopologiju u Leipzigu. Pozvali su me na razgovor u kojem sam bio jedini doktorski kandidat koji nije imao pripremljenu ‘powerpoint prezentaciju’ jer sam bio pripremljen za ‘oralnu prezentaciju’ koju su bili zahtijevali preko e-maila. No, oni to nisu doživjeli kao nedostaak te su mi ponudili rad na doktoratu - rekao je Tomislav Maričić koji je 2006. godine stigao u Laboratorij Svante Paaboa baš kad počeo je Projekt sekvencioniranja genoma neandertalca. - Sada radim na novoj molekularnoj tehnologiji koja bi nam omogućila ekonomično i brzo sekvencioniranje genoma svih izumrlih vrsta. Uz pomoć te tehnologije, ako bude radila kao što se iz početnih eksperimenata da naslutiti, doće ćemo do mnogo kvalitetnijeg neandertalskog genoma nego što je ovaj kojim sada raspolažemo - pojasnio je Tomislav Maričić. Tanja Rudež |
Izolirao DNK iz 2400 godina stare mumije U djetinjstvu je Svante Paabo bio fasciniran egipatskim mumijama i arheologijom. Poput mnogih modernih znanstvenika, Svante Paabo je neka vrsta znanstvenog nomada. Rođen je u Švedskoj, a strast prema drevnim populacijama otkrio je još u djetinjstvu kada su ga fascinirale egipatske piramide i mumije. Kao 13-godišnjaku, majka mu je ispunila želju da posjeti Egipat što je samo produbilo njegove djetinje snove. - Imao sam jako romantične ideje o arheološkim iskapanjima i egipatskim mumijama te sam u Uppsali najprije počeo studirati egiptologiju. No, pokazalo se da taj studij nema mnogo veze s mojim romantičnim idejama pa je to bilo razočaravajuće. Onda sam počeo studirati medicinu i molekularnu genetiku - prisjetio se Paabo. Iako je odustao od egiptologije, Svante Paabo svjetski je poznat postao kada je 1985. godine, kao doktorand Sveučilišta Uppsala, izolirao DNK iz 2400 godina stare egipatske mumije što je objavljeno na naslovnici vodećeg svjetskog znanstvenog časopisa Nature. Pet je godina proveo u laborotoriju pokojnog Alana Willsona, slavnog molekularnog genetičara sa Sveučilišta California u Berkeleyu. - Onda sam poželio vratiti se u Europu. Iz nekoliko razloga prihvatio sam ponudu za posao u Njemačkoj. Odlučio sam otići na nekoliko godina u Njemačku jer mi se to činilo dobro mjesto za rad. Nisam imao čvrstu namjeru živjeti u Njemačkoj, no tamo sam već gotovo 20 godina - rekao je Paabo kojega je prije dvije godine magazin Time proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba na svijetu. - To je arbitrana lista koju su radili urednici magazina, a ona uključuje i ljude poput Osame bin Ladena. Dakle, naći se na listi najutjecajnijih ljudi na svijetu ne mora nužno imati pozitivan predznak - nasmijao je Paabo. |
| Pogled u drevnI DNK Za istraživanje neandertalskog genoma ključnu važnost imaju 38.000 godina stari fosilni ostaci neandertalaca iz Vindije. Da su neandertalci danas živi, bi li živjeli s nama u gradovima ili bismo ih poput čimpanzi promatrali u zoološkom vrtu? Veseli znanstvenici poziraju na krovu  Svante Paabo i većina njegovih suradnika koji sudjeluju u projektu sekvencioniranja genoma snimljeni su na krovu Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu. Odjeveni su u majice koje im je poklonila hrvatska tvrtka Vindija za nogometni turnir koji se održavao u sklopu Instituta. Dragocjene kosti iz špilje Vindija  Fragmenti čuvani u Zavodu za geologiju i morfologiju kvartara u HAZU, a za koje se nije sigurno znalo kome pripadaju (moderni čovjek, neandertalac ili životinja). DNK analiza u Leipzigu pokazala je da fragmenti pripadaju neandertalcima. DNK iz tri fragmenta čini najeći dio sekvencioniranog genoma neandertalca. Bušenje kostiju neandertalaca  Mladi hrvatski znanstvenik Tomislav Ma-ričić u sterilnoj prostoriji buši kost kako bi dobio prah iz kojeg će izolirati DNK. Tomislavov posao uključuje i računalne analize DNK sekvenci te putovanja u potrazi za neandertalskim kostima koje su u muzejima, pa je tako bio u Kijevu, Sibiru i Španjolskoj. |
bglavac
edin.kecanovic
