Odluka o datumu je pala na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981. godine.
Na sastanku se govorilo o obiteljskom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama 1999. godine.
1999. godine Ujedinjene Nacije su službeno potvrdile 25. studeni kao Međunarodni dan eliminacije nasilja nad ženama
Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede rođene su u Dominikanskoj republici.
Pod imenom Las Mariposas (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla.
Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok ih je Rufino de la Cruz vozio u posjetu zatočenim muževima u Puerto Platu.
Sve tri sestre su ugušene a tijela su pronađena polomljenih kostiju.
Nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima; od ženskog i obiteljskog pa do društvenog života. Ono obuhvaća narušavanje građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i društvenih prava žena.
Činjenica da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta fizički zlostavljana po jedna žena, govori dovoljno o ozbiljnosti problema.
Ženske udruge, kao što su B.A.B.E. (Budi aktivna, budi emancipirana) i Autonomna ženska kuća Zagreb - Žene protiv nasilja nad ženama, pokušavaju pridonijeti boljoj zakonskoj zaštiti i jačanju društvene svijesti o tom problemu o nasilju nad ženama i djecom u obitelji i društvu.
Ljudi uopće ne znaju koliko je nasilja i kako je ono dramatično, kažu u udruzi B.A.B.E. iako u daleko manjoj mjeri, i muškarci su žrtve nasilja u obitelji, napominju predstavnice spomenutih udruga.
Strašno je da većina nasilja ostaje neregistrirana.
Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura, od intelektualaca, radnika do dobro situiranih građana i političara.
Većina pravnih sustava smatra nasilje u obitelji kriminalnim djelom koje podliježe sankcijama.
Ti mehanizmi ponekad se nedovoljno koriste, stoga su se u mnogim zemljama žene samoorganizirale i otvorile skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji.
Skloništa su organizirale građanke po načelima ženske podrške, suodgovornosti i međusobne suradnje.
www.net.hr