Matija Vasiljevski Nj.E. Shmuel Meirom, izraelski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, dao je ekskluzivni intervju za portal Javno. Povod je ponajprije bio 60 godina države Izrael, zatim odnosi dviju zemalja, ali i mnogi aktualni događaji. Uz ostalo i nedavne polemike u hrvatskoj javnosti oko financiranja i tretmana obljetnica ratnih žrtava u Jasenovcu, te poratnih u Bleiburgu i na kasnijem križnom putu. 

Ekselencijo, možete li nam u kratkim crtama opisati odnose između Hrvatske i Izraela od kada ste veleposlanik u Hrvatskoj?

- Veleposlanstvo je ovdje tri godine i tijekom tog vremena osjetili smo veliko poboljšanje odnosa u svim poljima: u kulturi, gospodarstvu, sigurnosti, turizmu, svemu. Ne postoje nerazriješena pitanja među našim dvjema zemljama. Predsjednik Mesić posjetio je Izrael tri puta, posljednji put bio je prošli tjedan. Također, premijer Sanader bio je u Izraelu u 2005., pa imamo razmjenu političara, razmjenu kultura, razmjenu svega. Rekao bih da je odnos među dvjema zemljama izvrstan.

Jeste li zadovoljni svim manifestacijama u RH u obilježavanju 60 godina Izraela?

- Manifestacije su bile vrlo dobre. Ponajprije, sami smo organizirali veliku predstavu kibuc skupine, moderne plesne skupine. Imali smo i domjenak, a tijekom cijele godine održavat ćemo nekoliko manifestacija vezanih uz 60 godina Izraela, većinom kulturoloških. U Varaždinu u rujnu održat ćemo veliki barokni festival koji će se većinom odnositi na 60 godina Izraela. Organizirat ćemo i nekoliko drugih manifestacija: izložbe, plesne skupine itd. Naravno, u medijima se može naći velikih članaka o Izraelu i mogu reći kako sam zaista zadovoljan time.

Kako Vam se čini Židovska zajednica u Republici Hrvatskoj?

- To je jako mala zajednica i osjećam žaljenje zbog toga što su doživjeli raskol prije tri godine. Ja to vidim kao tragičan događaj da jedna unutar takve male zajednice stvori raskol.

U Židovskoj zajednici postoje dva rabina i, kao što ste rekli, raskol. S jedne strane je Ivo Goldstein, a s druge Ognjen Kraus. Koji su razlozi tome?

- Kao što sam rekao, osjećam žaljenje što se toga tiče. Ne ulazim u razloge zašto se to dogodilo. Ja sam potpuno neutralan. Imam vrlo dobre odnose s obje strane i nadam se da će se jednog dana ujediniti i da će sve biti u redu. U međuvremenu, ovo je razlog za slavlje za antisemite i sve one koji mrze Židovsku zajednicu. Za njih to je veliko slavlje i to je također žalosno.

Kad očekujete da će se sagraditi nova sinagoga u Zagrebu? Hoće li biti na istom mjestu gdje je nekada bila? Jeste li vidjeli nacrte za nju?

- To nema veze s državom Izrael. Ja sam predstavnik države Izrael i sinagoga nije u našoj nadležnosti. To je stvar Židovske zajednice u Hrvatskoj. Ja se time ne bavim i ne želim se time baviti. Sve ovisi o tim zajednicama i o tome što oni odluče, kao i Vlada Republike Hrvatske. Ja u to ne ulazim. Naravno, bio bih vrlo zadovoljan kad bi se nova sinagoga sagradila na istom mjestu gdje je nekad bila. I mislim da je to namjera obiju zajednica.

Što mislite zašto sinagoga još nije sagrađena?

- Zbog raskola o kojem sam govorio. To ih obvezuje da pruže ruku jedni drugima i ponovo je sagrade. Svatko je postavio neke prepreke i svatko želi biti glavni graditelj ili nešto slično. Zbog toga smatram da je situacija takva kakva jest.

Znate li što o polemikama između hrvatskih političara i Crkve o Jasenovcu i Bleiburgu?

- Nešto sam načuo. Smatram da bi predstavnik Crkve trebao biti u Jasenovcu, naravno, jer to je bio veliki hrvatski zločin koji se nikad ne bi trebao zaboraviti. Naravno, sada postoji nova Hrvatska, novi ljudi, nove generacije, no ni mi ni vi ne bismo smjeli zaboraviti te stvari kako se povijest ne bi ponovila. Smatram da bi i Crkva trebala zauzeti stajalište da postave tamo svoga predstavnika.

U Jasenovcu?

- U Jasenovcu, naravno.

Kako gledate na žrtve Jasenovca i Bleiburga?

- Pa, oboje su donekle bili zločini. No, naravno, ne možete ih usporediti, jer su u Jasenovcu stradali posve nevini ljudi, a mnoge žrtve Bleiburga bili su, na kraju krajeva, kriminalci. Naravno, ne svi. Osuđujem ono što su partizani učinili u Bleiburgu. To se nije smjelo dogoditi na takav način. Trebali su imati suđenje i provođenje pravde. No, što se dogodilo dogodilo se, i to je žalosno, ali ništa prema onome što se dogodilo u Jasenovcu.

Što mislite o hrvatskim pjevačima poput Thompsona? Jeste li čuli koju njegovu pjesmu i je li Vam ikad koja prevedena?

- Samo jedna, koja je antisemitska pjesma, no, koliko sam čuo, on tu pjesmu više ne pjeva. Pjevao ju je jednom u prošlosti. No, to nije glavni problem kod njega. Njegovi koncerti privlače mnoge ljude koji su radikalni desničari, koji nose ustaške uniforme i pozdravljaju ustaškim pozdravom, izvikuju ustaške slogane, i to vidim kao veliki problem.

Dakle, prema Vašem mišljenju, još postoji poveznica između nove Hrvatske i NDH?

- Naravno. Ti ljudi koji pozdravljaju ustaškim pozdravima i izvikuju slogane možda su pogriješili vrijeme, ne znam. Većina njih pripada mladoj generaciji, no oni su obrazovani kod kuće, u školi, ne znam gdje. Siguran sam da neki od njih čak i ne razumiju što ti slogani i uniforme znače. No, ostali, nažalost, razumiju i činjenica je da taj koncert i samo taj koncert privlači takve ljude, a ja ne razumijem zašto.

Jeste li upoznati s ulogom kardinala Alojzija Stepinca u Drugom svjetskom ratu?

- Da, rekli su mi nešto o njegovim djelima, da je spasio neke židovske obitelji, ali pod uvjetom da promijene vjeru. Stoga se to može sagledati s dvije strane.

Smatrate li da bi kardinal Stepinac mogao dobiti titulu pravednika zbog svojih zasluga tijekom Drugog svjetskog rata?

- U stvari, ne. I to zbog uvjeta koje je postavio. Ako želite spasiti ljudski život, spasit ćete ga da ne pitate koje je vjere. Činjenica da je htio da oni promijene vjeru kao uvjet za njihovo spašavanje nije jedan od kriterija za dobivanje titule pravednika među narodima.

Što bi sve Hrvatska trebala učiniti za ravnopravno priključenje ostalim europskim državama?

- U stvari, Hrvatska već jest priključena drugim europskim zemljama. Ne kao članica Europske unije, naravno, no to je samo pitanje vremena. Vjerujem kako će u roku od dvije godine Hrvatska postati punopravna članica Europske unije, a kroz nekoliko mjeseci postat će članica NATO-a. Prema tome, ne vidim nikakvu razliku više između Hrvatske i drugih europskih zemalja.

Prema Vašem mišljenju, što se mora promijeniti u Hrvatskoj?

- Mnoge stvari koje su trenutačno teme pregovora između Hrvatske i Europske unije. Prvenstveno se to odnosi na pravosudni sustav, a ima i nekih drugih stvari koje se trebaju ispraviti u skladu s vrijednostima zemalja Europske unije, i ja se s time potpuno slažem.

www.javno.hr