| Prema istraživanju javnog mnijenja o korupciji Gallupa, korumpirani političari i suci veća su opasnost od organiziranog kriminala. Dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar i autor i predlagač nekih od ključnih antikorupcijskih propisa u prošlosti za Novi list govori o tome znači li to da građani smatraju da su korumpirani suci i političari organizirani kriminalci na višoj razini od samih organiziranih kriminalaca. "Ne. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju ono što ljudi misle, njihove predodžbe, njihove želje i zahtjeve. Veliki izum čovječanstva je ogledalo. Kad se čovjek pogleda u njega, onda vidi koje su mu greške i mane. Za politički sustav funkciju ogledala vrše istraživanja javnog mnijenja. Niski stupanj povjerenja u institucije i političare ogleda se i u tome da ljudi smatraju da su baš oni korumpirani. Pa, u tome i jest stvar: oni koji obavljaju javne dužnosti su oni koji mogu biti korumpirani i čija korupcija jest ozbiljan problem. Kada se građanima počinje činiti, a puno je indikacija na čemu se ta predodžba temelji, da su političari povezani s organiziranim kriminalom, to stvara taj dojam. Političari posjećuju iste restorane i kreću se u istim krugovima kao i šefovi organiziranog kriminala. Jedno vrijeme to nisu ni skrivali", kaže Kregar. Na novinarski upit misli li pri tome na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i ministra Božidara Kalmetu , Kregar je odgovorio da misli i na njih i na druge slučajeve. Profesor Kregar smatra da je najveća pogreška Vlade ne komentirati pojedine slučajeve uz obrazloženje "čeka se presuda", jer Vlada jest pravna država ako se radi o smjeni ravnatelja pojedinih agencija. "Sjetite se kako je završila afera Maestro. Tko je tu bio odgovoran? To je jasno: odgovorni su ministri koji su sjedili u Upravnom odboru, odgovoran je ravnatelj. Oni nisu krivi u smislu kaznenog zakona, ali su odgovorni jer je o njima ovisio i izbor ljudi i oni su bili ti koji su odlučivali. Reći "mi nismo znali" zapravo znači da je cijeli sistem tako skrojen. U slučaju, recimo, Zagrebačkog holdinga pozivati se na pravnu državu znači da treba sazvati skupštinu poduzeća i povesti raspravu o odgovornosti", kaže Kregar. Kregar smatra da ljudi uglavnom ne prijavljuju korupciju, osim ako je dovedena u pitanje njihova egzistencija, jer ne očekuju nikakav rezultat. Ističe da je korupcija djelo kod kojega nemamo individualiziranu žrtvu, ali imamo štetu. S konstatacijom da je korupcija šteta za društvo i državu a manje za pojedinca Kregar se ne slaže: "Samo trenutačno. Što to znači da je korist izvući se od kazne za prometni prekršaj zbog prebrze vožnje, a šteta će možda biti u tome da će se na sljedećem zavoju sletjeti s ceste i izgubiti glavu. U tom smislu gledamo i druge stvari: podmićivanje liječnika znači da će se raspasti zdravstvo kao sustav, podmićivanje sudaca znači da će se raspasti sudstvo, podmićivanje u obrazovanju znači da ćemo imati neuke ljude. To je ono u čemu su štete evidentne, što ljudi vide i zato ocjena nije iznenađujuća. Ovo istraživanje pokazuje nešto što je postalo gotovo trivijalno i kod ljudi stvara osjećaj da je korupcija nešto poput vremena: svi o tome govore, a nitko ništa ne radi." Kregar u razgovoru za Novi list zaključuje da je pogrešno što se Akcijski plan protiv korupcije sveo na tehnički zadatak, što je isključivo orjentiran na nekoliko velikih akcija koji gutaju predviđeni proračun te što nema eksplicitino utvrđenih prioriteta. |
| www.Net.hr/vijesti |
| 04.08.2008. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
