"Krajnje je vrijeme da se suočimo s istinom i da minutu prije 12 počnemo mijenjati odnos prema vlastitom gospodarskom razvoju", poručio je predsjednik Stjepan Mesić s tematskog sastanaka o gospodarskim odnosima Hrvatske sa svijetom na kojem se okupilo više od 40 sudionika. U ime Vlade pristutan je bio državni tajnik Ministarstva gospodarstva Leo Begović, a na skupu su bili predstavnici gospodarskih institucija te gospodarstvenici.

Zaključujući skup predsjednik je upozorio da se u promjeni štetnog ekonomskog modela mora računati na sukob s nekim interesnim skupinama.

"Moramo računati s time da ono što šteti zemlji koristi mnogim pojedincima i interesnim skupinama. Da ćemo se, dakle, sukobiti s krupnim ekonomskim interesima i jakim utjecajnim strukturama", upozorio je.

Smatra da nakon skupa trebaju uslijediti konkretni potezi, neki hitno, kako bi se promjene počele osjećati još u ovoj godini. Predložio je pritom osnivanje nekoliko radnih skupina, kao i stručnog tijela na najvišoj državnoj razini koje će pratiti ekonomska kretanja u svijetu i predlagati mjere kojima će se Hrvatska zaštiti od negativnih utjecaja.

"Dok se cijeli svijet trese zbog recesije u Americi koja prijeti da preraste u ozbiljnu krizu, Hrvatska se ponaša kao da se ne događa ništa", upozorio je Mesić.

Predsjednik je predložio i osnivanje radne skupine koja bi hitno prikupila prijedloge kako početi rješavati problem tečaja, a i nekoliko je sudionika rasprave upozorilo na problem tečaja i monetarne politike.

Tako predsjednik HGK Nadan Vidošević upozorava da su hrvatski izvoznici u prošloj godini izgubili 20 posto vrijednosti jer se radilo o dolarskim tržištima.

Tečaj, kao cijena za stranu valutu, jedina je cijena koja od 1993. pada, a sve ostale rastu, kaže predsjednik Uprave Elektrokontakta Vladimir Ferdelji.

Rješenje je u sprezi monetarne i fiskalne politike, mogla bi se izvoznicima smanjiti stopa poreza na dobit, a uvoznicima povećati, kazao je Ferdelji, a predsjednik Mesić predložio da posebna radna skupina hitno predloži zahvate u porezni sustav kojima bi se destimulirao uvoz, a poticao izvoz.

Predložio je i osnivanje stručnog tijela koje bi utvrdilo što se sve može kupovati po principu offseta (svojevrsno vezivanje uvoza izvozom), te se založio za objedinjavanje narudžbi kako bi se mogao organizirati offset, za analizu poslovanja trgovačkih lanaca, koje bi "određenim mjerama trebalo navesti da nude hrvatsku robu u cijeloj svojoj mreži".

Hrvatsku čekaju velike investicije u vojnoj industriji i pritom treba inzistirati na offset poslovima, poručio je i direktor Šestan-Buscha Alojzije Šestan.

Predstavnici vojne industrije upozorili su i na problem izvoznih dozvola, a direktor HS Produkta Željko Pavlin iznosi konkretan primjer s kojim se suočava karlovački proizvođač pištolja - mogućnost da im propadne ulazak na tržište BiH jer nema dozvole za takav izvoz u tu državu.

Dobili smo informaciju da ih nema zbog embarga EU, ali to možda baš nije tako, iz EUFOR-a, institucija BiH dobivamo odgovor da nema embarga, neke zemlje EU pokušavaju izvoziti, kazao je Pavlin, na što mu je državni tajnik Leo Begović najavio da će mu uskoro točno odgovoriti na kojim se propisima temelji embargo.

Predstavnici vojne industrije zatražili su i bolje ekipiranje dijela koji se bavi izvoznim dozvolama jer tamo, kaže Šestan, radi samo jedna osoba, sjajna je, ali fizički ne stigne sve sama.

U četverosatnoj raspravi o gospodarskim odnosima Hrvatske sa svijetom, gospodarstvenici su upozorili na niz konkretnih problema s kojima se susreću, poput visokih komunalnih naknada, predugog čekanja dozvola, nedostatka stručnjaka, itd.

Istaknuli su i potrebu velike i hitne tehnološke obnove, potrebu da i Hrvatska, kao i druge države koristi "suptilne metode" zaštite domaćih proizvođača i proizvoda.

No, upozorili su i na neke probleme među samim gospodarstvenicima, pa tako predsjednik Uprave Konstruktur inženjeringa Željko Žderić kaže da bi hrvatski građevinari mogli napraviti više nastupaju li zajedno, ali za to treba prevladati pitanja čija je tvrtka veća, tko je bolji direktor.

Istaknuli su i da postoji veliki potencijal na tržištima tzv. trećih zemalja, primjerice Alžira, Sirije, ali i da je u nizu njih, primjerice Siriji, problem što nema diplomatskih predstavništava.

Postoji i problem viznog režima, a predsjednik Mesić kao jedno od rješenja predlaže da se strancima koji imaju važeću shengensku vizu trenutno izda viza za Hrvatsku. Kažu mi kako EU ne dozvoljava uvođenje režima koji bi strancima s drugih kontinenata olakšao ulazak u Hrvatsku, ali je li to stavljeno na dnevni red naših pregovora s EU, upitao je.

Predsjednik Mesić najavio je i nove susrete s gospodarstvenicima kako bi se razgovaralo o njihovim problemima.