Iako upućeni tvrde da na dražbama uglavnom završavaju neatraktivne nekretnine, baš kao i na licitacijama automobila ili plovila, neki su postali pravi maheri za dražbe. Prate što se i kada prodaje i otkupljuju kada cijena maksimalno padne, iako je zapravo riječ o rijetkim pojedincima koji imaju kapitala i vide priliku za zaradu, te koji mogu poreznicima dokazati legalno porijeklo kapitala.
Naime, u bankama je u stalnom porastu udjel loših kredita i kašnjenja otplate od preko 90 dana, pa su nažalost sve češće dražbe na kraju jedino rješenje, piše Pametna kuna.
Tako je u Očevidniku nekretnina i pokretnina kojega vodi Hrvatska gospodarska komora na datum 17. kolovoza bilo upisano 785 nekretnina, od čega 769 zbog ovrhe i 16 zbog stečaja, te još 14 pokretnina, a riječ je uglavnom o strojevima. Međutim, u očevidniku HGK vode se samo nekretnine koje se prodaju u ovršnom postupku i pokretnine vrednije od 50.000 kuna. 'Na bubnju' završava i sve više predmeta manje vrijednosti koja je zaplijenjena dužnicima manjih iznosa (kojima se uzimaju televizori, bijela tehnike i sl.) koje se ne vode u tom Očevidniku, nego se njihova prodaja oglašava na sudskim oglasnim pločama.
U 7 mjeseci zaprimljeno 573 prijedloga za ovrhu nekretnina
Tako je samo na Općinskom sudu u Zagrebu od početka ove godine do 31. srpnja zaprimljeno 12.584 prijedloga za ovrhu pokretnina. Što se nekretnina tiče, u prvih sedam mjeseci ove godine isti je sud zaprimio 573 prijedloga za njihovu ovrhu, a tijekom cijele prošle godine 703.
Također, posljednjih mjeseci drastično je pala kupovina i leasing novih automobila i brodova, a pada i broj vozila i plovila koje leasing kuće daju na prodaju. Najveći priljev vozila koje su leasing kuće oduzimale neplatišama zabilježen je tijekom listopada i studenoga 2009. godine, kada je mjesečno stizalo i po 40-ak automobila jer su se pojedine tvrtke u problemima rješavale cijelih flota: vraćali su automobile od najskupljih do srednjih, a ponajmanje onih niže klase, jer su se kupci skromnijih apetita pokazali solidnijim klijentima i uspijevali vraćati rate koje nisu znatnije premašivale 1000 kuna mjesečno. Kupci takvih auta preferiraju one stare oko tri godine, kojima vrijedi garancija i još su u dobrom stanju.
Trgovački centri počeli prodavati rabljenu robu
Zanimljivo je da su se prodajom zaplijenjene robe počeli baviti neki trgovački centri, a recesiji su se prilagodili i prodajom rabljene robe te tako postali konkurencija građanima i raznim udrugama koje se bave prodajom, otkupom i preprodajom rabljenih stvari.
Primjerice, u zagrebačkom Gramatu prodaju rabljene trgovačke police koje su im preostale nakon preuređenja, zatim se prodaju rabljena radna i ostala vozila iz njihovog voznog parka, a nude se čak i rabljeni alati i bijela tehnika, koju Gramat nabavljaju na javnim dražbama.
Početnu cijenu na dražbi utvrđuje ovlašteni sudski vještak
Inače, za one koji ne znaju, prodaja nekretnina obavlja se usmenom javnom dražbom, a ročište za prodaju održava se u sudskoj zgradi (ako sud ne odredi drugačije). Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom, a početnu cijenu utvrđuje ovlašteni sudski vještak. Na prvoj dražbi nekretnina ne može biti prodana za cijenu manju od 2/3 procijenjene vrijednosti, a na drugoj dražbi ne može biti prodana za manje od 1/3 utvrđene vrijednosti. Što se tiče vozila, ona se na licitaciji prodaju po početnoj cijeni koju odredi sudski vještak, koja se korigira u dogovoru s leasing kućom, a cijena se podiže za po 200 kuna.
Što se tiče cijene na dražbama, banci ili drugom pokretaču ovrhe je najvažnije da namiri svoja potraživanja, a ako se postigne cijena veća od duga, onda razlika ide vlasniku. Naime, dug za koji se pokrenula ovrha može biti i viši i niži od iznosa koji je određen kao najniža cijena po kojoj se nekretnina može prodati, piše Pametna kuna.
"Na jednoj dražbi je banka odustala od ovrhe jer je zaključila da neće namiriti svoj dug. Ima i slučajeva gdje današnja vrijednost stana ne pokriva dug prema banci. Banka je kreditirala cjelokupnu cijenu stana prije dvije godine, a danas su cijene osjetno niže. Plaćanjem rata kroz te protekle dvije godine korisnik kredita je praktički samo otplaćivao kamate i zanemarivo mali dio glavnice. Tu banka tjera dužnika da proda stan (sav novac ide banci) i da još uzme drugi, manji kredit kojim će pokriti razliku duga", objasnio je jedan vlasnik agencije za nekretnine.
18.08.2010.
bglavac
irida
edin.kecanovic
