Odgovor u dva članka
Naravno, ukoliko predsjednikova inicijativa preraste u zahtjev za ocjenu ustavnosti. U tom slučaju suci Ustavnog suda prvo će na pamet pasti dva članka Ustava - 40. u kojem stoji da se svakom jamči sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere te članak 41. koji svim vjerskim zajednicama jamči jednakost pred zakonom, ali u kojem je jasno naglašeno da su sve vjerske zajednice odvojene od države.

– Drugim riječima križevi i druga vjerska obilježja nemaju što raditi u javnim ustanovama. Ali mogu biti izvješeni na zidovima, primjerice, škola, vrtića, domova za umirovljenike..., kojima je osnivač Crkva. Isto tako smatram da križ može biti na zidu u učionici u kojoj se održava sat vjeronauka. Ali čim taj sat završi križ se treba ukloniti iz razreda – objašnjava naš sugovornik.

Ocjena ustavnosti koja bi rezultirala zakonom koji bi zabranio vješanje križeva u javnim ustanovama za mnoge ravnatelje tih istih javnih ustanova jedina je metoda koja će ih “natjerati” da raspela skinu sa svojih zidova. Priznaje to i ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije Ljilja Vokić kojoj inicijativa zabrane križeva nije ništa drugo doli još jedno maltretiranje većine od strane manjine.

– Mi u hodniku imamo jedan veliki križ i neće van iz škole osim ako zakonom izričito ne zabrane križeve. Kome taj križ uostalom i smeta. U VII. gimnaziji 85 posto učenika pohađa vjeronauk, a svi koji su se došli upisati vidjeli su križ na zidu i nisu se bunili – kaže Ljilja Vokić dodavši kako križ nije smetao ni muftiji Ševku Omerbašiću čija su oba sina završila njenu školu. A zanimljivo ne smeta mu niti danas.

– Ovdje je riječ o sukobu između Pantovčaka i Crkve u koju se mi ne želimo miješati jer nismo niti uređivali odnose između države i Crkve. Osim toga nama križevi ne smetaju jer da nije tako zapravo bismo poručili da nam smeta i kršćanska vjera. A to nije točno. Mi križ poštujemo. A treba li se on isticati na javnim mjestima neka uređuje država i kršćanska zajednica. Islamska neće – poručio je muftija Omerbašić. S izjavama predsjednika Mesića nemaju se namjere baviti niti u ravnateljstvu policije. Jer riječ je o osobnom stavu. Osim toga, dodaju, ne postoji propis koji bi im branio da nešto stave na zid.

– Poput svakog drugog građanina i predsjednik ima pravo iznijeti svoje mišljenje i stav. Isto tako svaki djelatnik MUP-a ima pravo na svoj radni stol staviti sitnice kojima ne vrijeđa ničije osjećaje i uvjerenja. Hoće li to biti raspelo ili obilježje neke druge vjerske zajednice, ovisi o djelatniku. Ako radnu sobu dijeli s nekim od kolega, naravno da će se dogovoriti hoće li križ staviti na zid ili ne - odgovor je Odjela za odnose s javnošću ravnateljstva policije. I u Ministarstvu obrane RH napominju kako zakon koji brani križeve ne postoji. Priznaju da raspela u vojnim objektima ima, ali dodaju kako to danas nije ni blizu onome što je bilo 1990-ih.

Križ i slika Tuđmana
Kada su u pitanju gradonačelnici, načelnici, župani,... pravila nema. Neki se od križa ne odvajaju niti na poslu, poput primjerice gradonačelnika Krapine Josipa Horvata, načelnika općine Đurmanec Branka Horvata, gradonačelnika Karlovca Damira Jelića... Križ je uobičajena pojava i u uredima čelnika grada Virovitice pored kojih nerijetko stoji i fotografija prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Drugi pak u svom uredu križa nemaju. Primjerice, u dubrovačkoj gradskoj vijećnici nema istaknutog križa na zidu. Isto tako, križevi ne postoje ni u službenim prostorijama Grada i Županije, kao niti u Policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj.

Čak ni u glavnoj prostoriji gradskog i županijskog HDZ-a nije istaknut križ na zidu. Ni u prostorijama Grada Zadra i PU Zadarske za križeve nema mjesta. Ni malo južnije, u Splitu u uredima grada i policije nema raspela, međutim, uz dopuštenje župana Ante Sanadera svatko od namještenika u skladu sa svojim svjetonazorom smije istaknuti i religijska obilježja. Što su učinili i sam župan Sanader kao i načelnik PU Splitsko-dalmatinske Ivan Merćep. Na najžešću kritiku zahtjev predsjednika Mesića naišao je u Lici gdje je mučki ubijenim policajcima iz proljeća 1991. na križanju u Žutoj Lokvi kod Brinja izgrađena kapelica, a planira se gradnja kapelice i za poginule hrvatske vitezove u Oluji.

– Znakom križa obilježena je cijela hrvatska povijest, posebno ova suvremena, tijekom koje je stvorena suverena hrvatska država. Križ kao simbol nije agresivan, nije nametljiv i nikoga ne ugrožava. Zato mislim da takav simbol nije zaslužio pravo izopćavanja – rekao je Ivica Mataija, ličko-senjski dožupan.

Petra Maretić Žonja

13.08.2009.

www.net.hr/vijesti