pitam se gdje nam je pamet... što si mađari ne sagrade koksaru po sred budimpešte... dokle će mo izigravati služinčad i pokoravat se...
-------
| EKOCID NA POMOLU – POVJERENSTVO ZA OCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ TIJESNO PRESUDILO O POSTROJENJU ZA PRERADU TEŠKIH OSTATAKA IZ RAFINERIJE | |
| Ini dozvola za koksaru, uzbuna na Kvarneru | |
| U Kostreni i Bakru strahuju da će Ina u novom postrojenju za koking ubuduće prerađivati i teške ostatke iz rafinerija u okolnim državama | |
 ZAGREB Povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš budućeg Ininog koking kompleksa u Urinju na svojoj je jučerašnjoj sjednici postrojenju dalo zeleno svjetlo sa šest glasova za i četiri protiv, dok je jedan član povjerenstva opravdao svoj izostanak. Time je stvoren preduvjet da Ina zatraži lokacijsku, a zatim i građevinsku dozvolu za kompleks u kojem će se prerađivati teški ostaci iz rafinerijske proizvodnje. Na pitanje kad se očekuje izdavanje svih potrebnih dozvola i početak rada novog postrojenja, u Ministarstvu odgovaraju kako će dozvole biti izdane kad se prikupe potrebni dokumenti, a intenzitet i rokovi gradnje ovise o investitoru – Ini. Kako doznajemo, protiv projekta su glasali svi predstavnici Primorsko-goranske županije, između ostalih i pročelnik Upravnog djela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo Kostrene, Milan Tićak, koji ističe kako će županija još pričekati službeno rješenje Ministarstva, a onda odrediti svoje daljnje korake. Moguća je, najavljuje Tićak, žalba na to rješenje, odnosno pokretanje upravnog spora protiv njega. Kako to pojašnjavaju u Ini, druga faza modernizacije riječke rafinerije bit će završena najranije 2013. godine, dokad se predviđa i izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka u Urinju. Lokalno se stanovništvo, navode, ne treba bojati novih zagađenja, štoviše, kvaliteta zraka će se na tom području još više poboljšati! Naftni koks će, kao nusprodukt, biti zastupljen samo u 24-postotnom omjeru, a prerada teških ostataka kojom se dobiva naftni koks odvija se, pojašnjavaju u Ini, u zatvorenim i izoliranim prostorima, koji potpuno onemogućavaju bilo kakve emisije u okoliš, što znači da novi pogoni neće imati nikakve sličnosti s nekadašnjom koksarom u Bakru. »Poznato j
Prema riječima inžinjera Željka Linšaka, voditelja zdravstvene ekologije pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a, mjerenja kakvoće zraka tijekom prošle godine pokazala su kako je na području Kostrene i Bakra zrak loše, treće kakvoće, zbog velike prisutnosti sumporovog dioksida, kojeg, navodi Linšak, na tim prostorima nije bilo više godina. Samo će prelazak rafinerije na plin, zaključuje inženjer, smanjiti sumporove spojeve, što će biti mjerljivo tek nakon završetka prve faze modernizacije rafinerije Rijeka. Ona je, prema ranijim Ininim podacima, trebala biti gotova do sredine ove godine. Kako strahuju u Kostreni i Bakru, Ina bi mogla u novom postrojenju za koking ubuduće prerađivati i teške ostatke iz rafinerija u okolnim državama, a tehnologija za koju se Ina općenito odlučila trebala je, kažu, biti ne najjeftinija, već ekološki najučinkovitija. Pozitivna odluka Povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš budućeg Ininog koking kompleksa u Urinju, u Primorsko-goranskoj županiji i jedinicama lokalne samouprave oko rafinerije nafte jučer je dočekana s ogorčenjem. Prema pročelnici Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a Koraljki Vahtar-Jurković, ujedno i predstavnici županije u povjerenstvu, prevagu je donijela promjena stava predstavnice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Iris Haraminski-Bilopavlović, koja je u prvom glasovanju bila protiv da bi jučer ipak dala pozitivnu ocjenu zahvata koking postrojenja. – Prema zakonu o zaštiti zraka na području gdje je kakvoća zraka treće, najlošije kategorije, ne smiju se graditi nova postrojenja, odnosno zagađivači. Isto tako, ukoliko je neizgrađeni dio područja na kojemu se planira neki zahvat veći od 5.000 metara kvadratnih, potrebno je prije donijeti Urbanistički plan uređenja za to područje. Kako planirani zahvat krši obje ove odredbe zakona, Primorsko-goranska županija mogla je jedino glasovati protiv i to smo i učinili. Zanimljivo je, međutim, da je predstavnica Ministarstva s istim tim argumentima prvi put također glasovala protiv. Ovoga puta promijenila je mišljenje, te time dala presudni šesti glas za zahvat, s objašnjenjem kako je ministarstvo donijelo mišljenje kako izrada Urbanističkog plana u ovom slučaju nije potrebna, rekla je Vahtar-Jurković. U prvom pokušaju ocjene Studije utjecaja na okoliš, podsjećamo, pet je glasova bilo za, četiri protiv, a dva suzdržana. Ministarstvo je nakon toga članovima povjerenstva naložilo da sukladno propisima moraju glasovati opet, ali striktno za ili protiv. Bojana MRVOŠ PAVIĆ, Marinko GLAVAN | |
|
| |
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
