|
 |
|
|
|
Američko-hrvatski tim stručnjaka pod vodstvom prof. dr. Richarda Benneta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu istraživao je mogućnost poremećaja tla u okolici Dubrovnika, ispitujući tektonska pomicanja na tom području, ali i na cijelom Balkanu.
Nedaleko od Dubrovnika, po morem prolazi tektonska pukotina dužine od oko 200 kilometara, koja se pruža prema sjeverozapadu Balkanskog poluotoka.
|
|
|
|
Istraživanje je privuklo veliku pažnju uglednih svjetskih medija, uključujući National Geographic i New Scientist. Potonji ističe 'da u popularnoj europskoj turističkoj destinaciji rastu novi otoci'. |
|
| |
| |
| | | Otkriveno je da novi tektonski rasjed pod Jadranskim morem gradi nove dalmatinske otoke i dinarske planine i da se Italija godišnje približi Hrvatskoj za četiri milimetra.
Znanstvenici tvrde da bi uz takav tempo Jadransko more moglo nestati za 50 do 70 milijuna godina, jer bi se dvije obale spojile.
U povijesti Dubrovnika zabilježeno je više od tisuću podrhtavanja tla, pa znanstvenici pretpostavljaju da bi cijeli Balkan mogli pogoditi razorni potresi, jačine do sedam stupnjeva po Richterovoj ljestvici.
Istovremeno je, kao posljedica takvog zemljotresa, moguć i veoma jak 'balkanski tsunami', nešto slabiji od onog koji je prije nekoliko godina pogodio Indoneziju, ali koji bi u svakom slučaju mogao razoriti priobalje i prouzročiti ogromnu štetu.
Tezu o trusnom području aktualiziralo je nedavni potres koji se snažno osjetio u Dubrovniku. Južna Dalmacija spada u tzv. trusna područja koja se protežu na mediteransko-transazijskom pojasu, a rizik prijeti i područjima sjeverno od Rijeke, šira okolica Zagreba i Dilj-gora u Slavoniji.
Potres iz 1667. godine uzeo je 3000 žrtava i označio kraj zlatnoga doba Dubrovačke Republike. | |
bglavac
irida
edin.kecanovic
