| Očekivana životna dob Hrvata u prosjeku je, neovisno o spolu, 75,9 godina, dok je prosjek zemalja Unije 78,5 godina. Prosječna godišnja potrošnja voća i povrća po stanovniku EU iznosi više od 230 kilograma, dok je u Hrvatskoj riječ o 200 kilograma, podaci su iz baze Svjetske zdravstvene organizacije. Isti izvor otkriva i da stanovnik EU prosječno u godinu dana popije 9,1 litru alkohola, a Hrvat u istom razdoblju popije 10,31 litru alkohola. Kad je alkohol u pitanju, Hrvati prednjače i u broju prometnih nesreća u koje je uključen upravo alkohol. Takvih je slučajeva u Hrvatskoj gotovo četiri puta više od prosječnih europskih 20 nesreća na 100.000 slučajeva. Broj osoba koje se ozljede ili izgube život upravo u prometnim nesrećama također je iznad europskog. Statistika kaže da na taj način u EU prosječno strada 361 osoba na 100.000 ljudi, dok u hrvatskom slučaju ta brojka iznosi više od 503 osobe. Vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, međutim, jesu kardiovaskularne bolesti, a rak je drugi najveći uzrok odgovoran za 23 posto svih smrti, stoji u dokumentu 10 Health questions iste organizacije. Neurološki poremećaji uzrokuju dva posto smrti, što je dvostruko manji prosjek nego u EU, gdje od istog uzroka umire četiri posto ljudi. No, broj samoubojstava dvostruko je veći u Hrvatskoj, gdje se na 100.000 ljudi dogodi 20 samoubojstava, dok je europski prosjek 12. Kao rizici zdravlja Hrvata navode se pušenje, konzumacija alkohola, upotreba droga, od kojih je najrašireniji kanabis, koji je barem jedan put probalo 28 posto hrvatskih tinejdžera. Prijetnja je i debljina budući da je, otkriva "zdravstveni karton Hrvatske", pretilo ukupno 32 posto Hrvata. Sve skupa, Hrvatska je zemlja negativnog prirodnog prirasta sa sve starijim stanovništvom, u kojoj žena u prosjeku rodi 1,3 djeteta. U EU je ta brojka 1,5 djece, piše Jutarnji. |
| www.Net.hr/Vijesti |
| 18.06.2008. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
