Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
945
OD 14.01.2018.PUTA
Hrvati najveći pijanci u Europi
U svom su istraživanju Forbes je koristio nekoliko kriterija.
Prije svega potrošnju alkohola po glavi stanovnika, zakone koji ograničavaju upotrebu alkohola, bolesti koje se mogu izravno povezati sa alkoholom te način na koji se pije alkohol (opijanje na javnim mjestima i slično).
Svaka je država dobila određeni broj bodova i ovisno o ukupnom broju našla se na listi.
Forbesova ljestvica
1. Hrvatska
2. Slovenija
3. Estonija
4. Njemačka
5. Mađarska
6. Češka
7. Austrija
8. Slovačka
9. Rusija
10. Litva
Iako je Hrvatska tek peta po količini alkohola po glavi stanovnika, rizičan način na koji konzumiramo alkohol te velik broj umrlih od ciroze jetre i drugih bolesti vezanih uz alkohol katapultirao nas je na sam vrh.
Slovenci su nam za petama. Zapravo i 'jači' su po potrošnji po glavi stanovnika i cirozi jetre, ali su dobili nešto bolje ocjene za navike pijenja.
U Europi, najveću potrošnju alkohola ima Češka, što može zahvaliti i turizmu koji se temelji na jeftinom pivu, dok Mađari najviše umiru od ciroze i drugih bolesti povezanih sa alkoholom.
Od ukupno 33 zemlje koje su bile obuhvaćene istraživanjem u prvih 15 spadaju gotovo sve iz srednje i istočne Europe.
Siromaštvo, loši klimatski uvjeti (poglavito u Rusiji), nezaposlenost, ali i tradicija konzumiranja alkohola u toj su regiji posebno istaknute.
U poljoprivrednim područjima, seljaci često proizvode domaće mješavine alkohola, koje, ponovno u Rusiji, najčešće rezultiraju smrću konzumenta.
No, u Europi se nalaze i najveće tvrtke koje se bave proizvodnjom alkoholnih pića. Europa proizvodi četvrtinu ukupne količine alkoholnih pića u svijetu i zapošljava 750 tisuća ljudi u toj industriji.
Ako se tome pribroje i podaci prema kojima je prosječni Europljanjin 2006. popio 101,25 litara alkohola te duga tradicija proizvodnje vina, viskija i drugih alkoholnih pića rezultati ne bi trebali iznenaditi.
Samo za usporedbu, prosječan Amerikanac popije 98,7 litara alkohola, dok u Aziji ta količina pada na 22,1 litru.
No, piće izaziva i zdravstvene probleme koji su samo u Europskoj uniji 2003. poslodavce i zdravstveni sustav stajali oko 125 milijardi eura.
Najgore stanje u Europi bilo je 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je politička i gospodarska situacija bila veoma depresivna, što je mnoge gurnulo u naručje alkoholizma.
Nakon edukacijskih i zdravstvenih kampanja to se stanje poboljšalo pa je sada sve rjeđe moguće vidjeti bocu vina uz jelo i u zemljama u kojima je to tradicija, poput Francuske i Italije, prenosi SEEbiz.
Martina Čizmić
08.08.2008.
www.net.hr/vijesti