Zabrinjavajuća je činjenica što je sve veća zastupljenost mlađih dobnih skupina, a i skupina bolesnika u poodmakloj životnoj dobi koji trebaju pomoć psihijatra.
Kada se govori o ambulantnim slučajevima, najzastupljenije su depresije i anksiozna stanja, dok kod ležećih bolesnika najviše prevladava shizofrenija i teški oblici depresije.
O svima onima kojima treba psihijatrijska pomoć brine 20-ak specijalista, što je premalo ako se Split usporedi s ostalim sličnim klinikama u Zagrebu, Rijeci ili Osijeku, piše Slobodna Dalmacija.
"Dnevno nekakvu vrstu pomoći u ambulantama Klinike za psihijatriju zatraži između 200 i 300 osoba. Ovi problemi sami po sebi izgledaju zaista zabrinjavajuće. No, problem je puno složeniji jer priroda psihičkog poremećaja sa sobom nosi puno više obiteljskih, socijalnih, a vrlo često i profesionalnih oštećenja. Dakako, zbog svega toga brojke same po sebi nisu, niti mogu biti jedini relevantni tumač i pokazatelj kompleksnosti ovog problema", kazao je dr. Goran Dodig, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split.
Prema mišljenju dr. Dodiga, psihijatrijski poremećaj, koji je sam po sebi individualni oblik patnje, ima puno šire dimenzije, od inače u društvu prisutne filozofije u kojoj je financijski aspekt jedini pokazatelj i mjerni instrument stanja u društvu.
"Financijska nesigurnost, otkaz, neimaština... sasvim sigurno negativno utječu na kvalitetu življenja, ali nipošto ih ne smijemo smatrati jedinim činiteljem osobne i kolektivne sigurnosti. Stanje duha u društvu u kojemu živimo, odrastanje djece bez roditelja (jer su oni zaposleni i prezaposleni), nekontrolirana i često gotovo favorizirana agresija, lažna sloboda i tako prisutna sebičnost po mom dubokom uvjerenju mnogo više pridonose psihološkoj nesigurnosti, a poslije i psihijatrijskom poremećaju", kazuje dr. Dodig.
Splitska Klinika za psihijatriju skrbi o svim oblicima psihičkih poremećaja, a to je moguće jer Klinika ima iznimno kvalitetan stručni kadar, što je od presudnog značenja, piše Slobodna Dalmacija.
01.02.2010.
irida
bglavac
