Za razliku od prijašnjih godina, prvosvibanjsko druženje u maksimirskoj šumi nisu organizirali sindikati već gradsko poglavarstvo, ali to zastupnike radničkih prava nije spriječilo da sa središnje pozornice upute par prigodnih riječi i najave potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma kojim bi se tražilo ukidanje povlaštenih mirovina saborskih zastupnika.

'Hrvatska bi trebala biti zemlja rada, učenja i znanja, ali ona nažalost to nije. Ona je danas zemlja pljačke i gramzivosti u kojoj vlast ne rješava probleme, već se bavi samo svojom promidžbom', poručio je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić.   

 
  
 
 Proslave 1. svibnja diljem Hrvatske  
 
Iako su prema prvotnoj zamisli štandovi za prikupljanje potpisa trebali biti postavljeni već za sam praznik, od te ideje se odustalo jer je bilo premalo vremena za organizaciju, pa je sve odgođeno najvjerojatnije za kraj svibnja.

'Treba nam malo vremena da se logistički posložimo jer imamo samo 15 dana vremena, a trebat će prikupiti 450 tisuća potpisa. Zbog toga nismo željeli žuriti iako je Praznik rada bio idealan da skupimo veliki broj potpisa. Sredinom ili krajem svibnja trebali bismo krenuti u provođenje akcije za koju vjerujem da će uspjeti samo je pitanje možemo li tražiti da se povlastice ukinu i retroaktivno ', kazao je predsjednik NSH Krešimir Sever.

 

U petnaestak minuta sindikalisti su rekli što su imali, dodavši da su svoje poruke uputili prije dvadesetak dana kada se na Trgu bana Jelačića okupilo 40 tisuća ljudi. Izuzev čelnih ljudi gradske uprave, koji su u Maksimiru dijelili grah, od političara viđen je tek potpredsjednik Vlade Damir Polančec.

'Upoznat sam s peticijom sindikata i to je njihovo demokratsko pravo, ali moram reći da povlaštene mirovine postoje u većini zemalja EU', kazao je Polančec i dodao kako nije nesretan što ga nije zapala dužnost da se obrati građanima.

'To je njihov praznik, a ne naš. U nizu zemalja predstavnici vlasti uopće ne drže govore za 1. svibnja', istaknuo je potpredsjednik Vlade koji je svojedobno za obraćanje puku s crvenim karanfilom za reverom zaradio salve zvižduka.

 
Da je ovogodišnja fešta (ne)rada, osim izostanka ispraznih govorancija i lažnih obećanja, bila atipična po još nečemu, potvrđuje i podatak da nije bilo redova i naguravanja za porciju graha što se može pripisati dobroj organizaciji.

Ovo mi je dvadeseti put da dolazim na proslavu u Maksimir i nikad se nije dogodilo da za grah ne moram čekati. Dobro su osmislili ovo s puno ulaza na štandove, a i grah je odličan', kazao nam je Franjo Petrušić (54) koji je svoj jubilarni dolazak na proslavu zalio i s pola litre piva. 
 
 Fešta u Maksimiru porezne obveznike stajala je 250 tisuća kuna. Za 32 tisuće porcija kupljeno dvije tone graha, isto toliko kobasica, 800 kilograma pancete i 400 kilograma vratine. Fažol je ove godine čitavu noć kuhala gradska ustanova Dobri dom.   
 

 
Iako su svi željeli saznati 'čarobnu' formulu gradonačelnikova specijaliteta, prvi čovjek Grada ostao je imun na brojne upite.

'Nema šanse da vam kažem recept. Mogu odmah zatvoriti dućan ako vam ga otkrijem', bio je neumoljiv gradonačelnik koji je dodao kako su skuhali 12 tisuća porcija više nego što je prvotno planirano, pa je tako brojka zaključena na 32 tisuće.

Oduševljenje Bandićevim kulinarskim umijećem nije skrivao ni Miroslav Ćiro Blažević koji mu je pomogao dijeliti jelo.

'Bio sam u stotinama restorana, ali ovakav grah zadnji put sam jeo kad mi ga je mama kuhala. Bandić me vratio u mladost i ovaj grah je poezija za nepce', u svom stilu poentirao je Ćiro.
 
 
http://www.tportal.hr/fset.html