Do 2020. godine nuklearka u Hrvatskoj?! Njome bi se najkasnije do 2020. izgradila nuklearna elektrana, čime bi se dugoročno riješile rastuće potrebe i nedostatak električne energije u zemlji.
Iako su s tom opcijom upoznati i u HEP-u i u sadašnjoj Vladi, još nije bilo ozbiljnijih i konkretnih razgovora, a nuklearnu bi opciju trebalo 'staviti na stol' i razmotriti u sklopu nastavka izrade energetske strategije Hrvatske, istaknuli su čelnici HND-a na konferenciji za novinare na kojoj su najavili dubrovačku konferenciju koja će okupiti stotinjak stručnjaka iz 30 zemalja.
Tema ovogodišnje konferencije je "Nuklearna opcija u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim sustavima", a jedna od 10-ak predviđenih podtema bit će i energetska strategija Hrvatske. Čelnici HND-a smatraju da bi, s obzirom na dugoročnost priprema za gradnju te trajanje same gradnje nuklearke, s aktivnostima na pripremi te gradnje trebalo početi u najskorije vrijeme.
Nuklearnu opciju 'naprijed gura' sve veća cijena energenata (nafte i prirodnog plina), obveze Hrvatske po Kyoto protokolu te klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem, objasnio je predsjednik programskog odbora Konferencije te član HND-a Nikola Čavlina.
S obzirom na to i da će u predstojećem razdoblju neke elektrane u Hrvatskoj izlaziti iz pogona nuklearna opcija postaje konkuretna, isplativa i održiva, tim više što, kako kažu u HND-u, cijena urana iako raste ne utječe toliko na cijenu energije kao što to primjerice utječe porast cijene prirodnog plina.
Za izgradnju nuklearne elektrane (NE) u Hrvatskoj snage 1000 megavata trebalo bi oko 2 milijarde američkih dolara, koje bi Hrvatska, kažu u HND-u, mogla 'namaknuti' ili kreditima ili osnivanjem međunarodnog konzorcija, što je model po kojem rade mnoge druge zemlje koje su se odlučile za tu opciju.
To je ipak isplativije nego količina novca kojeg će Hrvatska morati potrošiti za uvoz električne energije ako ne izgradi NE, ističu čelnici HND-a.
Vezano za mogućnost da se Hrvatska priključi Sloveniji u eventualnoj gradnji novog bloka NE Krško (Krško II), stručnjaci iz HND-a misle da bi Slovenci na to možda i pristali, ali i napominju da u Hrvatskoj za sada o tome još nema nikakvog službenog stava.
Naglašavaju i da iz EU-a stižu preporuke da svaka zemlja sama treba riješiti problem svoje energetske budućnosti, da je za to prije svega potreban politički konsenzus svih stranaka i javnosti, kao i potvrda parlamenta što bi provedbu osiguralo bez obzira na to tko je na vlasti.
bglavac
irida
edin.kecanovic
