| Hrvatski učenici ne vole školu, izbjegavaju doručak, nerado jedu voće i povrće, ne peru zube, ali zato sve više vremena provode u igranju kompjutorskih igrica, u sve ranijoj dobi i sve češće izlaze uvečer, sve ranije pale prvu cigaretu, probaju alkohol i imaju prva seksualna iskustva. Ovakvu sliku hrvatske djece u dobi od 11 do 16 godina dalo je međunarodno istraživanje Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi provedeno 2006. godine u 41 zemlji u Europi i SAD-u. Istraživanje je provedeno na 200 tisuća djece u dobi od 11, 13 i 15 godina, dok je u Hrvatskoj ispitano oko 5000 djece u ranoj adolescenciji, što je po ocjeni zdravstvenih stručnjaka najrizičnije doba u odrastanju, kada se stječu nezdrave navike i temelji loših ishoda u životu. Hrvatska se najbolje plasirala po školskom uspjehu djece, zauzevši drugo mjesto na ljestvici, odmah iza Makedonije. Među najboljima smo i u odnosu na obiteljsko okruženje jer je gotovo 90 posto djece u potpunim obiteljima s oba roditelja. Djeca u Hrvatskoj u pravilu su zadovoljna odnosom među učenicima, trećina ih smatra da su opterećeni školom, a tek svako deseto dijete izjavljuje da voli školu. Samo u Estoniji škola je među djecom omraženija nego u Hrvatskoj. Po učestalosti nasilnog ponašanja među djecom na 26. smo mjestu na ljestvici, a najmanje je nasilja u školama u Skandinaviji. Prehrambene navike hrvatskih školaraca vrlo su loše, i svrstavaju nas na nisko 30. mjesto. Tek svako drugo dijete školske dobi doručkuje svaki dan, dok je prije četiri godine tu naviku imalo 70 posto djece. Čak 15 posto djece uopće ne doručkuje radnim danom, a pet posto ni vikendom. Tek svaki treći školarac svakog dana jede voće i povrće, a sve su im draži industrijski sokovi. Po stupnju oralne higijene u donjoj smo polovini ljestvice. Tek svaki drugi učenik pere zube najmanje dvaput dnevno, a 15 posto dječaka uopće ne pere zube svaki dan. U Češkoj i Švedskoj, na primjer, urednu naviku pranja zubi ima 90 posto djece. Na zabrinjavajućem smo petom mjestu po konzumiranju televizije i kompjutorskih igrica, iza Bugarske i Slovačke, a broj djece koja dnevno igraju tri sata i više porastao je u zadnje četiri godine za 25 posto. Istodobno, svaka druga djevojčica u dobi od 15 godina nezadovoljna je svojim izgledom i želi smršavjeti, a 16 posto djevojčica optimalne tjelesne mase već je na dijeti. Premda su obiteljsko okruženje i komunikacija s roditeljima prema istraživanju dobri, djeca u Hrvatskoj prednjače nad europskim vršnjacima u svim porocima. Tako smo po broju popušenih cigareta među osnovcima na 10. mjestu, po broju popijenih čaša na petom, a po opijanju 15-godišnjaka na zabrinjavajućem sedmom mjestu. Opijanju su sklonija djeca koja su neuspješnija u školi, više izlaze, imaju lošiju komunikaciju s roditeljima, i bila su nasilnici ili žrtve nasilja. U rapidnom je porastu učestalost ranih seksualnih odnosa, koji je kod djevojčica mlađih od 16 godina u zadnje četiri godine porastao za 70 posto (s 10 na 17 posto). Tako smo se s predzadnjeg mjesta popeli na 26. mjesto, gdje se nalazimo i po učestalosti probanja marihuane prije 16. godine. S druge strane, svaki četvrti jedanaestogodišnjak u Hrvatskoj tjedno provede čak četiri ili više večeri vani s prijateljima, piše Novi list. |
| www.Net.hr/Vijesti |
| 19.06.2008. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
