Čovjekov utjecaj je glavni razlog izumiranja brojnih biljnih i životinjskih vrsta, kojih u Hrvatskoj, kako kaže znanost, godišnje nestane oko tri, a na cijelom planetu dnevno oko 130. Nove generacije samo na slikama mogu vidjeti kako su izgledali jabučki klinčić, popovska gaovica, štakor sljepaš, šišmiš Meheljev potkonjak te ptice droplja, sup ili starješina.

Popis je dug i neće stati na tom broju s obzirom na pojačanu ljudsku aktivnost - pojašnjava prof. biologije Dušan Jelić, savjetnik u Državnom zavodu za zaštitu prirode (DZZP). Ova se ustanova bavi procjenom ugroženosti vrsta na regionalnoj razini te sastavljanju crvenih lista, na kojima se, među ostalim, nalaze zelena želva, bjeloglavi sup, blistavi ibis... Trenutačno se barata podacima o 314 kritično ugroženih vrsta, 332 ugrožene te 473 osjetljive.

- Istrebljenje jabučkog klinčića s otoka Jabuke nastalo je zbog pretjeranog i nekontroliranog sabiranja botaničara i ribara. Riba popovska gaovica je nestala s jedinog poznatog lokaliteta u Hrvatskoj, potoka Ljuta u Konavoskom polju, i to zbog unosa invazivne kalifornijske pastrve - kaže Jelić.

Uz gubitak staništa, komercijalna eksploatacija se navodi kao najčešći uzrok istrebljenja vrsta, primjerice našega znamenitog crvenog koralja. U nekim nezaštićenim područjima sjevernog Jadrana, oko Dugog otoka, Ugljana i Iža kolonije koralja su nestale.

Potvrđuje to i dr. Petar Kružić s PMF-a u Zagrebu, navodeći kako je crveni koralj u tim lokalitetima već na 30 metara dubine doslovce opustošen. Crveni koralj, inače, još nije strogo zaštićen zakonom, nego se smatra samo ugroženom vrstom.

- Tijekom istraživanja uvidjeli smo kako je doslovce uništen i na nekim lokacijama zaštićenih dijelova  prirode u Kornatima, Telašćici te Mljetu. Visoka ekonomska vrijednost koralja privukla je mnoge profesionalce i amatere pa je crveni koralj doslovce istrijebljen iz plićih područja do 35 metara dubine, a s modernom opremom se počinju crpiti i nalazišta do 100 i više metara.

Od dosad utvrđenih i popisanih stotinjak lokacija staništa crvenog koralja na istočnoj strani Jadranskog mora, na gotovo 75 posto lokacija koralj je vađen, dok je čak na 65 posto staništa uništeno gotovo 95 posto - kaže dr. Kružić.

Koralj je na meti ne samo koraljara, nego i brojnih ronilaca amatera koji njegovim izlovom stječu poveliku zaradu. Dr. Kružić navodi i kako ronilac u 200 zarona može godišnje izvaditi i do pet tona koralja. Uz cijenu od oko 500 eura po kilogramu, koliko Talijani, uglavnom najveći kupci hrvatskoga crvenog koralja plaćaju za otkup, ronilac u džep strpa lijepu sumu novca.

No najtužnije u cijeloj toj priči je kako nitko zapravo ne zna koliko se koralja uzduž naše obale godišnje izvadi iz mora, ali i da brojne relevantne službe ne vode dovoljno računa o istrebljenju bogatstava naše prirode.

tanja šimundić bendić

Suveniri Većina izvađenoga crvenog koralja prodaje se u Italiju, za 100 do 200 eura po kilogramu, ovisno o veličini grma. Samo se mali dio prodaje u Hrvatskoj, i to neobrađeni kao suveniri. Iako nas često u zlatarnama širom jadranske obale uvjeravaju kako sami bruse koralje, to uglavnom nije točno. Mali je broj brusača koralja u Hrvatskoj, poznati su u okolici Rovinja, Raba i Šibenika. Cijena ogrlice od brušenoga crvenog koralja kreće se od 100 kuna po gramu ogrlice. Nakit od nebrušenog koralja nešto je jeftiniji.

Nove vrste U Hrvatskoj je poznato 38 tisuća vrsta, uz pretpostavku kako ih ima od 50 do preko 100 tisuća. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. Rjeđe kad su u pitanju ribe, vodozemci i gmazovi, ptice i sisavci, kao i vaskularna flora budući da su ove skupine relativno dobro poznate. S druge strane, skupine poput algi, mahovina, gljiva te beskralježnjaka vrlo su slabo istražene. Tijekom posljednjih pet godina registrirano je novih 198 vrsti kopnenih beskralježnjaka, 146 slatkovodnih beskralježnjaka te 20 morskih beskralježnjaka.

 

www.slobodnadalmacija.hr