Na najvećem rimskom i starohrvatskom groblju u kontinentalnom dijelu Hrvatske održan je 7. susret zborova kustošijskog dekanata u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu. Tema ovogodišnjeg susreta, održanog u subotu 18. svibnja, bila je "Crnačka duhovna glazba".

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije ubraja se među istaknutije barokne crkve u zagrebačkoj okolici. U pisanim izvorima (statut Zagrebačkog kaptola) se spominje da je prva kamenom građena crkva u Stenjevcu bila izgrađena 1334. na mjestu današnje župne crkve. Obnovili su je isusovci 1618. godine. Gradnja nove crkve u baroknom stilu, za koju je Petar Troilo grof Sermage dao 500 forinti, trajala je 11 godina, od 1758. do 1769. Novu crkvu posvetio je pomoćni zagrebački biskup, i arhiđakon Gore i Zagorja, Stjepan Puc. Nakon potresa 9. studenoga 1880. crkva je u popravljanju doživjela velike preinake.

* Biskup Stjepan Puc posvetio je i crkve u Krapini: Sv. Katarinu (vidi Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini) i crkvu Majke Božje Jeruzalemske (vidi Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini).

Na prostoru današnjeg groblja bilo je antičko naselje. Zapadnu granicu naselja činio je zid otkopan istočno od današnje crkve. Između crkve i današnjeg Gospina parka pronađeni su ostaci starohrvatskog groblja (nekropola) iz X - XII stoljeća. Pokojnici su polagani u zemljanu raku s glavom prema zapadu (tzv. grobovi na redove). Nekropola iz rimskog doba (I – II stoljeće) sa 128 paljevinskih grobova (Rimljani su svoje mrtve spaljivali) pronađena je uz cestu koja vodi prema naselju Špansko. To je najveća istražena nekropola iz ranocarskog razdoblja u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

U Stenjevcu je bilo pristanište i prijelaz preko rijeke Save jer je tuda prolazila cesta koja je od kamenoloma u Vrapču, preko Španskog i Gornjih Čeha išla do Donje Lomnice, gdje se spajala sa cestom Siscia (Sisak) – Neviodunum (Krško u Sloveniji). Drugi važan prometni i trovački pravac koji je prolazio kroz Stenjevec bio je put uz obronke Medvednice, od Podsuseda do (otprilike) današnjeg Sv. Ivana Zeline gdje se spajao s magistralnim pravcem Sisak – Ptuj (Poetovio) - Jantarni put (Trst – Baltik).

Sava bi i danas tekla pokraj Stenjevca da su Dioklecijan, Trajan, Atila ili Ludovik Anžuvinski potpisali "Protokol iz Kyota".

U blizini Stenjevca nalazimo spomenik Zagrebačkom kitu (Mesocetus agrami) iz 2001. godine. Fosilni ostaci kita pronađeni su u kamenolomu na Medvednici. Možda uskoro dobijemo i spomenik Moržu koji je zaslužan što je naučio plivati, no zato vlast u Hrvatskoj ne dozvoljava u Zagrebu podizanje spomenika jednom čovjeku iz našeg vremena ...

Artefakti pronađeni u Stenjevcu

1) Zlatni nakit Kelta (plemena Taurisci i Varciani), VIII – IV st. pr. Kr.; 2) uljanica iz rimskog doba; 3) ženski nakit iz starohrvatskih grobova.

Dio lubanje dvadesetogodišnjaka iz starohrvatskog groba. Forenzičari drže da je mladi Stenjevčan dobio frakturu mandibule (vilice) udarcem šake, moguće u svađi zbog neke domaće ljepotice (Bull Int Assoc Paleodont. 2010;4(1):4-10.)

Gospin park

Projekt za Gospin park napravio je arhitekt Aleksandar Bašić. Uređen je zahvaljujući Poglavarstvu Grada Zagreba i gradonačelniku Milanu Bandiću, te darovima župljana. Svečano je otvoren 14. kolovoza 2008., a misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić.

Gospin kip, kao i postaje križnoga puta, izradio je Ivan Ivoš, akademski kipar.

Ulaz u crkvu Uznesenja BDM

Gotički kip Madone s pozlaćenim plaštom, koji potječe iz prijašnje srednjovjekovne crkve, postavljen je na retabl bočnog oltara Sv. Marije. Drveni kip Stenjevečke Gospe ("Majka Božja Drnovečka "), visok 96 cm, izrađen je između 1470. i 1480. godine.

Kip Madone bio je izložen na izložbi "Umjetnost od prethistorije do naših dana" održanoj u Pariz 1971. godine.

Barokna propovjedaonica iz 1778. godine je obnovljena i pozlaćena 1997. godine. Na njoj se nalazi i kipić Sv. Ivana Krstitelja s uklonjene kasnobarokne krstionice. Jedna od najljepših europskih baroknih propovjedaonica nalazi se u Belcu (vidi: Europa u malom zagorskom selu Belec)

Veliko drveno raspelo iz 1632. godine bilo je dio cjeline glavnoga oltara zagrebačke katedrale (vidi: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali). Djelo je majstora Hansa Ludwiga Ackermanna.

Portret grofa Petra Troila Sermagea od Susedgrada.

Na zidu svetišta nalazi se nadgrobna ploča generala grofa Petra Troila Sermagea od Susedgrada (+1771.), sudionika sedmogodišnjeg rata (1756-1763.) i supruga Ane Marije rođene grofice Drašković.

Barokna oltarna slika Uznesenja Marijina s anđelima i svetima

Poklon kraljeva, Ivan Zasche, datirano 1855. godinom.

Krštenje Isusovo, Ivan Zasche

Sveti Josip, Ivan Zasche

Hefererove orgulje iz 1886. godine.

Na orguljama je tabla s natpisom: "M. F. Heferer, F. junior, orguljar i tvorničar glasovira u Zagrebu, Zlatna kolajna, Trst 1886."

"Sveta Obitelj s anđelom uz zipku", dar župljana iz 1930. godine.

Vitraji su izrađeni u zagrebačkoj radionici Ivana Marinkovića.

Mješoviti zbor župe Bl. Ivana Merza, Špansko

Vjekoslav Meštrić, župnik župe Uznesenja BDM, uspješno je organizirao ovogodišnji 7. susret zborova kustošijskog dekanata održanog u subotu 18. svibnja u baroknoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Tema ovogodišnjeg susreta bila je "Crnačka duhovna glazba".

Nastupili su Mješoviti pjevački zbor župe BDM Žalosne (Špansko), Mješoviti zbor župe Bl. Ivana Merza (Špansko), Zbor Desiderium, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Zbor mladih Totus Tuus, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Župni zbor Gospe Stenjevečke, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Zbor mladih Hilarus, župa Bezgrešno začeće BDM (Oranice), Župni zbor Sv. Nikola biskup (Stenjevec II), Mješoviti zbor sv. Barbare Panis Angelicus (Vrapče), Župni zbor Sv. Josip Radnik (Gajnice) i Župni zbor Credo iz župe Sv. Josip Radnik (Gajnice).

Credo, zbor župe sv. Josipa Radnika iz Gajnica

Ovogodišnji 7. susret zborova otvorio je zbor Credo iz župe Sv. Josip Radnik iz Gajnica.

"Osnovan je 2006. godine na poticaj novog župnika vlč. Ljubomira Vuković. Iako zamišljen kao zbor mladih, vremenom se profilirao kao zbor bez ograničenja u godinama, koji njeguje duhovnu šansonu i moderniji i ležerniji pristup duhovnoj glazbi. Osnovno djelovanje zbora je vezano uz pjevanje na večernjim svetim misama svake nedjelje u našoj župnoj crkvi, a kada uhvatimo priliku, gostujemo po drugim župama, ali i sudjelujemo na festivalima duhovne glazbe..."

Doc.dr. Marijana Ćorić, solistica zbora Credo

Zbor Credo, sa zborovođom (dirigenticom) Vesnom Kartelo i solisticom Marijanom Ćorić, otpjevao je dva "negro spirituala", Bože moj, što je jutro i Odlučio sam slijediti Krista. S obzirom na učestalu neokomunističku promidžbu koja govori da samo neuki idu u crkvu, ovdje valja istaknuti i obrazovnu strukturu zbora Credo: 40% fakultetski obrazovanih i 40% studenata. Sličan omjer je i u ostalim zborovima kustošijskog dekanata.

Župni zbor Gospe Stenjevečke, župa Uznesenja BDM

My Lord, what a mornin' i Roll, Jordan, roll. Dirigentica Franciska Križnjak, orgulje Antun Kottek.

Ljubomir Škrinjar