PROČITANO

551

PUTA

OD 14.01.2018.

Banke koriste krizu da još više povećaju svoj profit

U nekim je europskim zemljama bilo gore: država morala spašavati posrnule banke. Hrvatski političari, oporbeni i vladajući, suglasni su u jednom: poslovne banke koriste krizu da bi dodatno povećale ionako velike profite. U Saboru su jučer podržali izvješće HNB-a za prvo polugodište 2009., premda je i ono pretrpilo kritike HDZ-a, ali su istodobno napali banke jer su u vrijeme krize povećale kamate i smanjile kreditne plasmane.

Očito je da poslovne banke u ovim najtežim trenucima spekuliraju i zlorabe privilegiran položaj, ocijenio je HDZ-ov zastupnik Goran Marić koji je poznat po tome da govornicu najradije koristi za obračun s bankama. Nastojeći argumentirati svoje tvrdnje poslužio se brojkama iz izvješća, primjerice, da su u prvoj polovici prošle godine banke povećale prihode od kamata sa 14,8 milijardi kuna u 2006. na 21,7 milijardu kuna u 2008.

Nadica Jeliš iz SDP-a slaže se da su “poslovne banke kapitalizirale hrvatsku krizu":

- Dok je gospodarstvu i građanima smrknulo banke i dalje rade dobro, naglasila je uime SDP-a. U prilog svojoj tvrdnji navela je kako su u tom periodu banke operativnu povećale za 11 posto odnosno za 4 milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje 2008.

Spašavali banke

Nije sporno da su hrvatske banke, kao i u većini drugih tranzicijskih zemalja, dobro živjele proteklo desetljeće. Ipak, saborski zastupnici zaboravaljaju da su njihove kolege u nekim drugim zemljama imale i mnogo veće glavobolje s bankama: morali su novcem poreznih obveznika spašavati banke od propasti. U Hrvatskoj ipak nije bilo takvih slučajeva.

Pored toga, prvih pola godine 2009. godine, o kojima saborskih zastupnici raspravljaju, čini se kao daleka prošlost u odnosu na trendove s kojima se banke sada suočavaju. Više se ne govori o rastu, već o padu dobiti.

Tako je za cijelu prošlu godinu, prema posljednjim podacima HNB-a, dobit smanjena za 25 posto u odnosu na godinu ranije. Glavni razlog tome su povećani troškovi rezervacija za gubitke koji su uvećani čak četiri puta. Povećani troškovi rezerviranja posljedica su pogoršanja kvalitete plasmana jer mnoga poduzeća, kao i građani, više nisu u stanju vraćati kredite.

Vrhunac rasta kamata

Istina, kamatni prihodi nastavili su rasti i prošle godine. Uvećani su nešto manje od pet posto, što i analitičari PBZ ocjenjuju solidnim “ako se ima u vidu niska stopa rasta kredita od tek 3 posto u protekloj godini”. Međutim, nastojeći privući štednju građana, bankama su istodobno porasli i kamatni troškovi, i to za 13 posto. Rast kamata, suglasni su analitičari, lani je dosegnuo vrhunac pa se sada očekuje njihovo postupno snižavanje.

No, to ne znači da su banke prošle ‘vrhunac krize’. Prilično je sigurno da će biti sve više onih koji više ne mogu vraćati kredite. A to znači i daljne povećanje bankarskih rezervacija za gubitke te pad profita. Istodobno, upravo se od banaka očekuje da osiguranjem novca potaknu izlazak iz krize.

25.02.2010.

Suzana Barilar, Marina Klepo