Piše: Mladen Obrenović/EPEHA, Sergej Trajković
Foto: Damir Glibušić/CROPIX
VUKOVAR, ZAGREB - Vukovarski ribiči u posljednje su vrijeme suočeni s vrlo agresivnim ribicama, poznatijima kao glavoči, koje su došle čak iz Crnog mora i postale prijetnja hranidbenom lancu na Dunavu i njegovim obalama. Na vukovarskom području glavoči su se masovno pojavili prije nekoliko godina, a ribiči tvrde kako su im u posljednje vrijeme rastjerali svu bijelu ribu, prijetnja su i gnijezdima štuke i smuđa, jer im jedu riblju mlađ, te su doslovno “izgurali” galebove s dunavskih voda.
- Galebovi se hrane bijelom ribom, a glavoči uglavnom takvu ribu rastjeraju, pa su ptice primorane hranu tražiti na njivama. Doista je postalo začuđujuće vidjeti galebove, kojima su glavoči očito žilavi i tvrdi i nisu im jestivi, kako na izoranoj slavonskoj zemlji traže hranu - priča vukovarski ribič Antun Turk. Dodaje i kako je sabljara, male bijele ribe koju je koristio kao mamac, nestalo dolaskom agresivnih glavoča, no upozorava da više na Dunavu nema ni deverike, kesege, babuške, pa ni drugih uobičajenih vrsta.
Oduzimaju hranu ribama
Stručnjaci, pak, tvrde kako su se u Dunavu uz tzv. Keslerova glavoča kojeg sve češće susreću Vukovarci i koji se od Crnog mora proširio uzvodno, pojavili riječni i glavoč okrugljak kao mnogo češće vrste. Sve tri vrste mogu se naći i u Savi i Dravi, odnosno na njihovu dnu, a riječni glavoči nađeni su u Kupi i Muri. Hrane se beskralješnjacima, a samo vrlo veliki primjerci jedu druge ribice. No, zabrinjava najviše činjenica da oduzimaju hranu domaćim vrstama riba, čiji broj bi se zbog toga mogao drastično smanjiti.
- Galebovi se hrane bijelom ribom, a glavoči uglavnom takvu ribu rastjeraju, pa su ptice primorane hranu tražiti na njivama. Doista je postalo začuđujuće vidjeti galebove, kojima su glavoči očito žilavi i tvrdi i nisu im jestivi, kako na izoranoj slavonskoj zemlji traže hranu - priča vukovarski ribič Antun Turk. Dodaje i kako je sabljara, male bijele ribe koju je koristio kao mamac, nestalo dolaskom agresivnih glavoča, no upozorava da više na Dunavu nema ni deverike, kesege, babuške, pa ni drugih uobičajenih vrsta.
Oduzimaju hranu ribama
Stručnjaci, pak, tvrde kako su se u Dunavu uz tzv. Keslerova glavoča kojeg sve češće susreću Vukovarci i koji se od Crnog mora proširio uzvodno, pojavili riječni i glavoč okrugljak kao mnogo češće vrste. Sve tri vrste mogu se naći i u Savi i Dravi, odnosno na njihovu dnu, a riječni glavoči nađeni su u Kupi i Muri. Hrane se beskralješnjacima, a samo vrlo veliki primjerci jedu druge ribice. No, zabrinjava najviše činjenica da oduzimaju hranu domaćim vrstama riba, čiji broj bi se zbog toga mogao drastično smanjiti.
| Ribič Antun Turk upozorava da su glavoči pojeli bijelu ribu, pa se galebovi hrane na poljima. |
 |
- Ljudi ne znaju razliku i za njih su to sve “peševi”, no peš živi samo u planinskim bistrim i hladnim potocima. Glavoči se, pak, šire naseljavanjem novih uzvodnih staništa, a dijelom ih prenosi i čovjek u balastnim vodama riječnih brodova. Moguće je i da se jajašca zalijepe za čamce i brodove ili se glavoči izmrijeste u šupljinama na brodu, pa ih brod odnese stotinama kilometara daleko, čak u srce Europe, da se izlegu - pojasnio je Dušan Jelić iz Hrvatskog društva za biološka istraživanja, zaključujući kako su migracije tih ribica vrlo zanimljiva tema ne samo za lokalne ribiče nego i za znanstvenike.
Prijetnja prirodnoj ravnoteži
Glavoči kao vrsta koja se proširila izvan svoga originalnog mjesta rasprostranjenja postali su ozbiljna prijetnja prirodnoj ravnoteži jer zbog svoje brojnosti i agresivnosti konkuriraju drugim vrstama u pronalasku hrane, ali i staništa za život i razmnožavanje, upozoravaju biolozi. Vrlo su česti u lukama, pa je širenju glavoča uvelike pomoglo utvrđivanje riječnih obala i gradnja pristaništa. Do sada je u Hrvatskoj evidentirano šest slatkovodnih i 20-ak morskih vrsta glavoča.
Otrovna napuhnjača stigla iz Indije u Jadran Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Institut za biologiju mora iz Kotoru počeli su nedavno zajedničku suradnju na promatranju novih vrsta riba u Jadranskom moru od kojih je najopasnija četverozupka, riba iz porodice napuhnjača. Ova vrsta ribe, čiji je latinski naziv Spheroids pachugaster, sadrži izuzetno jak i opasan neurotoksin, koji izaziva paralizu i može ubiti čovjeka. Prema riječima prof. dr. Jakova Dulčića, u posljednje vrijeme uočene su određene promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sustavu morske flore i faune. Broj ulovljenih toplovodnih vrsta riba se povećao. Te se vrste, uslijed globalnog zagrijavanja mora i putem balastnih voda iz tankera, šire prema sjevernom Jadranu. Primjer je riba kostorog, koji se proširio duž cijele obale i stigao i do Tršćanskog zaljeva. |
Riba ‘franken-fish’ ulovljena u Britaniji Britanski Daily Mail nedavno je donio priču o neobičnoj zmijolikoj ribi koja je uhvaćena u rijeci Witham u gradu Lincolnu na istoku Velike Britanije. Stručnjake je zabrinula činjenica da se radi o ribi koja živi u vodama pacifičkog oceana, točnije na području Indonezije. Riječ je o vrlo agresivnoj ribi, opasnijoj i od pirane, koja nerijetko napada čovjeka radi hrane. Daily Mail ribu je nazvao “franken-fish” zato što je predator koji jede sve što stigne. Ima dugačko zmijoliko tijelo i opako oštre i velike zube. Osim što je izuzetno opasna, takozvana riba gangster može izaći na kopno i puzati poput zmije, a također može čak četiri dana preživjeti bez vode. Stručnjaci za morski svijet zabrinuti su pronalaskom ribe jer se ne zna kako je uopće dospjela u rijeku. Sumnja se kako je kupljena za akvariji, ali ju je vlasnik nakon nekog vremena bacio u rijeku. Prije šest godina pronalazak te vrste ribe u jednom američkom jezeru izazvao je strah kod lokalnog stanovništva. Jezero je zbog toga bilo namjerno zatrovano kako bi se opasnu ribu istrijebilo, a da bi “posao” bio 100 posto obavljen, na obali jezera bili su raspoređeni strijelci s puškama kako bi potamanili ribe koje bi eventualno izašle iz vode. O tome je i snimljen film. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
