Uzgajanje puževa na farmama posebno pripremljenim za tu djelatnost kod nas je novijeg datuma. Imajući u vidu činjenicu da se puž u domaćoj kuhinji praktično ne koristi, najveći dio proizvodnje namijenjen je kupcima na europskom tržištu.
- Puževi su zbog prekomjernog sakupljanja u većini europskih zemalja dovedeni do samog ruba opstanka, zbog čega je njihovo sakupljanje u prirodi strogo zabranjeno. Pri tome, potražnja za tim mekušcima na svjetskom tržištu, a posebno u Italiji i Francuskoj, raste iz godine u godinu, a da bi se zadovoljila potražnja počelo je njihovo uzgajanje heliko kulturom. Prednost u bavljenju uzgojem puževa je u tome što ta proizvodnja ne zahtijeva relativno velika ulaganja, ali uzgoj puževa nije posao za one koji bi brzo i lako htjeli zaraditi.
Prva berba
Postoje tri poznata načina uzgajanja puževa: u zatvorenim, poluzatvorenim i otvorenim sistemima.
Zatvoreni sistemi se najviše koriste u Americi i Australiji. Takvim načinom uzgoja cijeli proces je pod punom kontrolom, ali su potrebna velika ulaganja. Poluzatvoreni uzgoj najzastupljeniji je u Francuskoj. Kod takvih sistema razmnožavanje puževa je u zatvorenom sistemu, a potom na otvorenom dijelu farme. U otvorenom ili takozvanom talijanskom sistemu cijeli biološki proces i uzgoj su na otvorenoj farmi. Takav sistem najviše odgovara našem području.
Priprema za podizanje farme počinje proljetnim oranjem zemljišta i pripremom za sjetvu kupusa, salate, blitve, uljane repice i suncokreta. Zatim slijedi ograđivanje farme pločama od pocinčanog lima, koje se ukopavaju na dubinu od 30 centimetara, što omogućuje da se dobije sistem potpuno zaštićen od glodavaca i zemljišnih insekata. Slijedi pravljenje unutrašnjih gredica i njihovo odvajanje mrežama. Gredice su široke tri-četiri metra i dužine 40-50 metara. U periodu travanj-svibanj, kada vegetacija dostigne visinu 10-15 centimetara, unosi se matično jato. Na jedan kvadratni metar unose se 22 puža. U rujnu se mali puževi odvajaju od priplodnog jata. Do kraja studenog farma se priprema za zimu i to tako što se pokrije PVC folijom. Puževi zimu provedu začahureni u kućice i ukopani u zemlju.
- Proizvodni ciklus na farmi traje 18 meseci. Toliko vremena protekne od sijanja gredica do berbe zrelih puževa. Puževi su spremni za tržište kada im je otvor kućice veći od 2,5 centimetra. Za uspješno uzgajanje potreban je i sistem za navodnjavanje koji omogućuje da biljke budu stalno vlažne, jer puževi jedu samo ovlažene listove.
Profit u drugoj godini
Kalkulacije iskusnih uzgajivača puževa pokazuju da je za pokretanje proizvodnje na farmi veličine 1,5 ha potrebno oko 30.000,00 eur. U prvoj godini uzgajivač samo ulaže, a dobitak se ostvaruje u drugoj godini proizvodnje, odnosno poslije prve berbe puževa. Realna slika poslovanja dobiva se nakon druge godine kada je dobitak 100%, a prihodi se ostvaruju uz minimalna ulaganja. Sa farme se u drugoj godini može očekivati prinos oko 17 tona puževa. Po cijeni od četiri eura po kilogramu ostvaruje se prihod od 70.000 eura. I tako svake slijedeće godine.
Plasman puževa na svetsko tržište, u uvjetima kada se, primjera radi u Francuskoj godišnje troši 250.000 tona nije problem za naše proizvođače.
I dok je cjelokupna proizvodnja puževa namijenjena kupcima u zapadnoj Evropi, gotovo sva ulaganja za izgradnju farme i pokretanje proizvodnje mogu biti iz domaćih izvora. Farmerskom uzgoju puževa posebno vinogradarskih pogoduju i naši klimatski uvjeti. Da bi postigao konzumnu veličinu 14 grama, pužu je u prirodi potrebno tri do četiri godine. Na farmi taj period iznosi godinu dana, a meso uzgojenih puževa je mekše i ukusnije. Cijena uzgojenog puža je zbog toga na tržištu tri do četiri eura, a sakupljenog u prirodi jedan eur. Farmerski način uzgoja puževa indirektno utječe i na zaštitu životne sredine, jer se time spriječava sakupljanje puževa koji su u prirodi gotovo istrijebljeni. Dok nisu uvedene rigorozne mjere kontrole, godišnje se otkupljivalo i do 3.000 tona sakupljenih puževa. Nastavak takve prakse za nekoliko godina bi doveo bi do njihovog potpunog uništenja.