Smrt u mesu

Meso sadrži visoko toksične tvari koje su odgovorne za brojne bolesti i smrti. I prema istraživanju National Cancer Institute, objavljenom u časopisu Archives of Internal Medicine, konzumacija mesa povećava rizik od smrti.

Istraživanje je pratilo podatke više od pola milijuna muškaraca i žena, u dobi od 50 do 71 godine, prateći način njihove prehrane i ostale zdravstvene navike tijekom deset godina. Između 1995. i 2005. godine umrlo je 49.976 muškaraca i 23.276 žena.

Istraživači su podijelili dobrovoljce u pet skupina. Uzeti su u obzir i ostali važni faktori - prehrana koja uključuje svježe voće i povrće, pušenje, vježbanje, pretilost itd.

Žene koje su jele veće količine mesa imale su 20% veće šanse umrijeti od raka i 50% veće šanse umrijeti od srčanih bolesti od žena koje su jele manje količine mesa. Muškarci su imali 22% veće šanse umrijeti od raka i 25% veće šanse umrijeti od srčanih bolesti.

Istraživanje je uključivalo i podatke o bijelom mesu, koje također predstavlja veliku opasnost od smrti. Napomenuto je kako sve meso sadrži nekoliko spojeva koji izazivaju rak i nezdrave oblike masti. Treba napomenuti, ako konzumacija mesa može ubiti veliki broj ljudi, može još veći broj učiniti bolesnima. Hrana koja ubija ljude ili ih čini bolesnima ne bi se uopće trebala smatrati hranom.

Dobra vijest je da Vlada SAD-a sada preporučuje 'prehranu temeljenu na biljkama', s naglaskom na voću, povrću i cjelovitim žitaricama. Loša vijest je da uz to daje povlastice farmama kako bi cijenu mesa održavale niskom i na taj način potiče prehranu temeljenu na namirnicama životinjskog podrijetla.

Istraživanje objavljeno početkom godine u časopisu Annals of Internal Medicine pokazalo je kako konzumacija mesa povećava rizik od raka prostate, i to za 40%, dok djeca imaju 60% veći rizik obolijevanja od leukemije ako konzumiraju mesne proizvode, poput šunke, kobasica i hamburgera.

Nedavno medicinsko istraživanje otkrilo je kako je uravnotežena vegetarijanska prehrana vrlo zdrava. Ovo je potvrdilo preko 11.000 dobrovoljaca koji su sudjelovali u toj oksfordskoj studiji. Tijekom 15 godina istraživači su ispitivali učinke vegetarijanske prehrane na dugovječnost, bolesti srca, rak i brojne druge bolesti.

Rezultati studije zapanjili su mnoge: 'Konzumenti mesa imaju dvaput veće šanse umrijeti od srčanih bolesti i 60% veći rizik smrtnosti od raka te 30% veći rizik od smrti zbog drugih uzroka.'

Uz to, postotak učestalosti pretilosti, koja je glavni uzročnik brojnih bolesti, uključujući i bolesti žuči, hipertenziju i dijabetes koji se javlja kod odraslih, značajno je manji u osoba koje se pridržavaju vegetarijanske prehrane, pokazalo je istraživanje Sveučilišta John Hopkins, temeljeno na 20 različitih objavljenih studija.

Američki nacionalni institut za zdravstvo, u studiji u kojoj je sudjelovalo 50.000 vegetarijanaca, otkrio je kako vegetarijanci žive dulje i imaju zapanjujuće manji postotak učestalosti srčanih bolesti i značajno manji postotak raka od onih koji jedu meso. Službeni časopis Američke udruge liječnika, JAMA, izvijestio je kako vegetarijanska prehrana može spriječiti 90-97% srčanih bolesti.

Ono što jedemo jako je važno za naše zdravlje. Prema Američkom društvu za borbu protiv raka, gotovo 35% od 900.000 slučajeva novooboljelih od raka svake godine u SAD-u može se spriječiti pridržavanjem ispravnih prehrambenih preporuka. Istraživač Rollo Russell piše u svojim Bilješkama o uzrocima raka: 'Otkrio sam kako od dvadeset i pet nacija koje naveliko jedu meso, devetnaest ima visoku stopu oboljelih od raka, a samo jedna ima mali postotak, a od trideset i pet nacija koje jedu malo ili ne jedu meso, niti jedna nema povećanu stopu.'

Istraživanja Svjetskog fonda za istraživanje raka i Vijeća za medicinske aspekte hrane i prehrambene politike Ujedinjenoga Kraljevstva zaključuju kako prehrana bogata biljnom hranom i održavanje zdrave tjelesne težine mogu godišnje spriječiti četiri milijuna slučaja raka diljem svijeta. Oba izvješća naglašavaju potrebu za povećanjem dnevnog unosa biljnih vlakana, voća i povrća te smanjenjem konzumacije mesa.

Treba napomenuti da iako je mokraćna kiselina sadržana u ribi, puretini i piletini manja od one u crvenom mesu i, prema tome, ne toliko toksična za bubrege i tjelesna tkiva, stupanj oštećenja krvnih žila i probavnog sustava nastalih zbog konzumacije ovih koaguliranih bjelančevina nije ništa manji od onih nastalih zbog konzumacije crvenog mesa.
Prelazak na vegetarijansku, odnosno vegansku prehranu, osim kod teških kardiovaskularnih bolesti, trebao biti postupan. Probavni sustav teško se odjednom prilagodi potpuno drukčijoj prehrani.

Prijatelji životinja