Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je prekomjernu težinu bolešću još 1948. godine, a najnoviji podaci govore da je to najveći svjetski kronični zdravstveni problem. Pretilost je poprimila fenomen globalne epidemije. Početkom 2007. godine procjenjivalo se da je u svijetu milijarda i 700 milijuna debelih osoba, a od toga je već preko 300 milijuna pretilih. WHO procjenjuje da će do 2015. godine broj pretilih porasti na 1 milijardu! U bolesti pretilosti prednjače visokorazvijene i tradicionalno bogate države, poput SAD-a i Velike Britanije. Proces koji uzrokuje pretilost odraz je utjecaja okoline, genetičkog nasljeđa i odnosa pojedinca prema hrani i svojem tijelu, a prekomjerna tjelesna masa drugi je najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva. Istraživanja su pokazala da pretilost u dobi od 40 godina smanjuje životni vijek za 7 godina. Mnogi glavnog krivca za prekomjernu tjelesnu težinu traže u genima, ali geni su krivac samo u 1% slučajeva. Najveći je krivac premalo fizičke aktivnosti i loša prehrana. Podaci iz 2007. godine pokazuju da su Hrvati na trećem mjestu po pretilosti u Europi.

Mnogi uočavaju činjenicu da se hrana u Hrvatskoj, pogotovo ona koja pogoduje debljanju, počela prodavati u velikim količinama za razliku od situacije u prošlosti. Primjerice, nekada su bile dostupne samo male boce coca-cole i male vrećice čipsa. Danas se svako malo može primijetiti trend povećavanja ambalaže, kako od coca-cole i čipsa, tako i od ostalih proizvoda. Osim toga, i kolica u trgovačkim centrima su ogromna. Male klasične košarice gotovo da i ne postoje u takvim centrima. Iz tog razloga, ljudi kupuju nerealno veliku količinu hrane, a posljedice se naravno vide i na njihovim tijelima. Činjenice pokazuju da su Hrvati sve deblji, a tome doprinosi amerikanizacija prisutna u hrvatskom društvu koja dirigira izbor i veličinu namirnica. Još veću zabrinutost izaziva podatak da se s problemom pretilosti u Hrvatskoj ne suočavaju samo odrasli već i djeca te tinejdžeri. Stručnjaci su zbog toga zabrinuti s činjenicom da pretilost polako pušta svoje korijene i u Hrvatskoj. Evo što po tom pitanju ima za reći nutricionistica Suzana Tomašević: "O problemu debljine govori se i piše svakodnevno, no unatoč tome ona poprima razmjere epidemije i postaje zdravstveni problem. Više i nije novost da su hrvatski građani pri vrhu ljestvice najdebljih u Europi. Dovoljno je osvrnuti se oko sebe i postati svjedokom ovakve situacije", te nastavlja: "Pretilih je sve više, a zabrinjavajući je porast prekomjerne tjelesne težine i među djecom. U susjednoj državi čak je pokrenut projekt koji će novčano nagraditi pojedinca ako u razumnom roku smršavi te uspješno zadrži postignutu tjelesnu težinu."

U Hrvatskoj trend pretilosti u porastu

Moderno doba u kojem živimo jedan je od bitnih razloga koji dovode do pretilosti ili debljine. U zadnje vrijeme došlo je do eksplozije pretilih ljudi. Iako je rješenje za ovaj problem vrlo jednostavno - manje jesti i biti aktivniji - pretilih osoba u Hrvatskoj i u svijetu i dalje ima. Podaci World Health Reporta pokazuju da svake godine u svijetu umire 2,5 milijuna ljudi od bolesti uzrokovanih debljinom. U Europi umire 320 000 ljudi godišnje, a ako se trend bolesti uzrokovanih debljinom ne zaustavi, očekuje se da će za 10 godina umirati oko 5 milijuna ljudi godišnje. Znanstvenici iz Padove procjenjuju da je danas u Europi pretilo 23% muškaraca i 36% žena, dok je u SAD-u pretilo 60% odraslih ljudi te 14% djece. Prema podacima WHO-a više ljudi u Europi oboli zbog posljedica pretilosti i fizičke neaktivnosti nego od posljedica pušenja. Isto tako, prema procjenama WHO-a i Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) broj bolesnika, koji su se razbolili pod utjecajem pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine, će se do 2025. godine povećati na 300 milijuna. Uzimajući u obzir očiglednu problematiku prisutnu u svijetu, WHO je 2006. godine usvojio globalnu strategiju o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju, te prevenciji kroničnih bolesti. Ovu strategiju podržala je i Hrvatska na način da je usvojila i pokrenula Nacionalnu strategiju prevencije prekomjerne težine. Liječenje bolesti koje izaziva pretilost nije jeftino. U Europskoj uniji se čak 7% novca za zdravstvo potroši na liječenje ovakvih vrsta bolesti. Općenito su troškovi zdravstvene zaštite osoba s prekomjernom težino iznimno visoki te se kreću od 5-10%, što potvrđuju podaci WHO-a. Tome treba pribrojiti i neizravne troškove, poput troškova invalidskih umirovljenja i smanjene radne produktivnosti.

Što se tiče hrvatske situacije, opće je poznato da se svako malo otvori neki svjetski poznati lanac trgovačkih centara te da isti ti centri uvoze ogromnu količinu hrane. Stvar postaje još zanimljivija kad dođe do trenutka kupnje. Naime, potrošači smatraju da ako kupe veću količinu hrane da će tako uštedjeti. To dovodi do toga da Hrvati imaju frižidere prepune hrane, koja se pojede u puno bržem vremenskom periodu nego što je prvobitno, dakle prilikom kupnje, bilo predviđeno. Uz to ljudi jedu gotovu hranu, i to u velikim količinama, što prije nije bilo tako. Hrvati su počeli jesti i sve više slatke i slane hrane koja se nudi na policama dućana, a pritom se jako malo kreću. Hoće li takva situacija s vremenom dovesti do zdravstvene krize u Hrvatskoj? "Debljina je ozbiljna bolest, a svaka bolest zahtijeva liječenje. Kako bi spriječili zdravstvenu krizu potrebne su silne edukacije i upozorenja o ovom problemu, no unatoč tome, ipak smo svjesna bića i svatko bi trebao znati da sjedilački način života u paketu s neredovitim, a preobilnim porcijama hrane, mora rezultirati debljinom", smatra nutricionistica Tomašević na što nadodaje da smo često svjedoci neozbiljnog i olakog odnosa prema ovoj problematici, te da mršavljenje ili redukcija tjelesne težine spada u dijetoterapiju debljine i ne bi se smjelo provoditi bez nutricionističkog vodstva i liječničke kontrole. Statistički podaci iz 2003. godine ukazivali su na činjenicu da pozamašan postotak ljudi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. Nekoliko godina kasnije, točnije 2006. godine, podaci su pokazali da u Hrvatskoj 65% stanovništva ima prekomjernu težinu, a od toga je 32% muškaraca i 19% žena. isto tako, ne tako davna istraživanja vršena 2005. godine od strane WHO-a (podaci su pušteni u javnost početkom 2007. godine) Hrvatsku su smjestila na 71. mjesto po postotku stanovništva s prekomjernom težinom (53,9%). Amerika se nalazi na 9. mjestu sa 74,1% pretilog stanovništva, a države Mikronezije imaju više od 90% stanovništva s prekomjernom težinom te upravo one prednjače na izrađenom popisu.

Kakva je trenutno situacija u Hrvatskoj što se tiče pretilosti? "Posljednji statistički podaci dobiveni nakon istraživanja u europskim zemljama govore da su Hrvatice treće, a Hrvati peti na ljestvici po debljini, dok službeni podaci govore da je u Hrvatskoj pretilo 19% žena i 38% muškaraca", ističe nutricionistica Tomašević. Da problem oko tjelesne težine u Hrvatskoj postoji, govore i sljedeći podaci. Udruga za prevenciju prekomjerne težine (UPPT) 2006. godine poduzela je općedruštvenu akciju "Prevencijom do zdravlja-zdrav pojedinac-zdrava nacija", kojom je obuhvaćeno oko 4300 osoba na području grada Zagreba. Statističkom obradom na oko 4300 osoba utvrđeno je da prekomjernu težinu ima 40% žena i 42% muškaraca, a pretilo je 15% žena i 16% muškaraca. UPPT je ovom akcijom želimo apelirati na javnost činjenicom da su prevencija i edukacija najbolji i najjeftiniji način održavanja i postizanja zdravlja na duže vrijeme. Reagiraju li ljudi na apele koje im upućuju zdravstveni stručnjaci? Nutricionistica Tomašević smatra sljedeće: "Debljina ne boli, ali s vremenom donosi posljedice po zdravlje i na žalost, pretila osoba tek tada dolazi do prvih spoznaja da je krajnje vrijeme da nešto učini. Nerijetko, nakon sistematskog pregleda kada se ustanovi povišena razina šećera u krvi, kolesterola, triglicerida, hipertenzija, masne jetre, itd. Tada se traže instant rješenja, stimulacija farmakoterapije, a u posljednje vrijeme čak i kirurgije." Činjenica je da se svakojake informacije mogu pronaći na internetskim blogovima i više su nalik na uzajamno tješenje, a najmanje su stručna pomoć i savjetovanje, dok razne dijete koje nose epitet "trajne promjene metabolizma" samo su marketinški trik što potvrđuje i nutricionistica Tomašević, dodajući: "Jedini i pravi put je onaj teži (kojeg svi izbjegavaju), a to je promjena prehrambenih navika i podvrgavanje dnevnom režimu kontrole, tj. samokontrole." Kad se sve zbroji i oduzme, postavlja se pitanje dostiže li Hrvatska Ameriku što se tiče pretilosti? "Iz gorkih iskustava zapadnih zemalja mogli smo naučiti kako zaobići ovu epidemiju, no čini se da smo kopirali "osovinu" njihova problema. Kod debljine dodatni je problem činjenica da ljudi smatraju kako je riječ o prolaznoj stvari, a ne shvaćaju da je riječ o kroničnoj bolesti koja se ne može izliječiti nego se mora stalno, tj. doživotno "liječiti". Dok god je čovjek spreman na odricanje i poštovanje pravila kako mora potrošiti više kalorija negoli ih unese u organizam, tjelesna težina se drži pod kontrolom. Biti na svakoj novoj hit dijeti, čekati da ona završi i nastaviti sa starim prehrambenim navikama neće pridonijeti rješenju problema. Alarm za redukciju bi trebali uključiti već na povećanju tjelesne težine od 2-3 kg, a ne na 10 kg, a nerijetko i znatno više", riječi su nutricionistice Tomašević.

Italija, Malta, Grčka i Hrvatska - najveći broj pretile djece

Učestalost dječje pretilosti u razvijenim zemljama raste od 1971. godine. Iako je negdje ta stopa rasta niža, ona je svejedno u porastu. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti iznio je podatak da je učestalost pretilosti među djecom u dobi od 6-19 godine porasla za oko 5% u razdoblju od 1963. do 1970. godine te za 15% u razdoblju od 1999. do 2000. godine. Drugim istraživanjem dobiven je podatak za razdoblje od 1992. do 2000. godine za 21 europsku zemlju gdje je utvrđeno da učestalost pretilosti varira od 10-36%. Zabrinjavajući podatak iz tog istraživanja je taj da je Hrvatska, zajedno s Italijom, Maltom i Grčkom, zemlja s najvećim brojem pretile djece. U ovim zemljama više od 30% djece u dobi od 7 do 11 godina ima preveliku tjelesnu težinu. S obzirom da se radi o podatku iz 2005. godine, vrlo je moguće da se situacija promijenila. Slična situacija glede broja djece s prevelikom tjelesnom težinom je i u SAD-u. S obzirom da Hrvatska ima vrlo visok postotak pretile djece, pitanje je što pogoduje tom postotku i njegovom porastu? Prema riječima nutricionistice Tomašević, problem leži u sljedećem: "Dijete kopira svoju okolinu, pa su prehrambene navike djeteta vrlo često odraz prehrane njegove obitelji, a takve stečene navike u djetinjstvu ostaju za cijeli život. Ako obratite pozornost, nikada nećete vidjeti debele roditelje, a mršavu djecu. Problem nije genetske prirode, kako bi mnogi pomislili, već je problem količina hrane na tanjuru, loše prehrambene navike i nedovoljno kretanja." Navedeno još jednom potvrđuju sljedeći podaci koji govore da pretilosti kod djece pogoduje činjenica da se danas u kućanstvima sve manje kuha te da djeca neredovito i nezdravo jedu, najčešće industrijsku hranu loše kvalitete. Kao najčešći uzrok uzima se i nedostatak aktivnosti. Također, stručnjaci upozoravaju da pretila djeca jedu mnogo hrane pune konzervansa, gotove umake, smrznutu brzu hranu te naravno raznovrsne slatkiše. U hrvatske bolnice nerijetko dolaze adolescenti teži od 100 kilograma, a djeca s prekomjernom tjelesnom težinom najčešće obolijevaju od dijabetesa. Pretila djeca su izložena i većem riziku od kardiovaskularnih bolesti. American Heart Association je objavio da ateroskleroza često počinje u djetinjstvu zbog pretilosti i nedostatka fizičke aktivnosti, te da se problem može spriječiti pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću. Naime, pretilost u djetinjstvu je povezana s promjenama i disfunkcijom endotela, stanica koje oblažu unutarnju stijenku arterija, što predstavlja jedan od ranih znakova ateroskleroze. Prema brojnim istraživanjima po svim regijama, dokazano je da je pretilost kod djece dovedena do 30% u svijetu, od čega je ukupno preko 22 milijuna pretile djece ispod 5 godina starosti. Također je dokazano da pretjerano debljanje djece u dobi između 4 i 5 godina povećava opasnost od pretilosti u kasnijoj dobi. Procjene vršene 2005. godine pokazale su da se svake godine među 103 milijuna djece u EU broj djece s prevelikom tjelesnom težinom poveća za 400 000.

Zdravstveni rizici prekomjerne težine

Debljina nije samo estetski problem, već i problem koji uvelike ugrožava zdravlje. Naime, debljina može uzrokovati nastanak niza bolesti koje mogu uzrokovati teške i po život opasne komplikacije. Prema riječima američkih i britanskih znanstvenika, suvišno masno tkivo ubrzava proces starenja tako što narušava kemijsku ravnotežu u organizmu. Pretilost drastično povećava i rizik za oboljenje od dijabetesa. Naime, pretili ljudi su do 80 puta skloniji obolijevanju od dijabetesa, što potvrđuje i glavna britanska zdravstvena služba. Oko 90% slučajeva dijabetesa tipa 2, ili dijabetesa koji se javlja u odrasloj dobi, povezano je s prekomjernom težinom i pretilošću, a danas u svijetu od dijabetesa boluje više od 170 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je do početka 2007. godine registrirano više od 180 000 osoba sa šećernom bolesti u populaciji u dobi od 18 do 65 godine, a isto toliko je neregistriranih. Što se tiče ostalih zdravstvenih problema uzrokovanih pretilošću, istraživači iz Međunarodne agencije za istraživanja raka proveli su istraživanje kojim je utvrđeno da rizik od pojave nekih oblika raka raste proporcionalno s porastom prekomjerne tjelesne težine. Rezultati istraživanja se odnose na rak dojke, debelog crijeva, bubrega i jednjaka. Prema ovoj studiji pretilost je odgovorna za 25% slučajeva raka bubrega, 10% slučajeva raka dojke i raka debelog crijeva. Znanstvenici su izračunali da svake godine zbog pretilosti 35 000 građana Europske unije oboli od raka. Zanimljiva je činjenica i ta da problemi s pretilosti predstavljaju prepreku dobrom seksualnom životu. Ovu činjenicu potvrdilo je istraživanje američkih znanstvenika s Duke Universitya. Pretili muškarci i žene pate od pomanjkanja seksualne želje i užitka, a gotovo polovica ih zbog toga potpuno izbjegava seksualne odnose. Niti fizičke poteškoće ne izostaju u seksualnom životu pretilih osoba. Čak 40% pretilih osoba ima takvu vrstu problema za vrijeme seksualnog odnosa. Druga zanimljiva činjenica dolazi od američkih znanstvenika sa Stanford Universitya. Analiziranjem povezanosti između visine zarade i indeksa tjelesne težine radnika, znanstvenici su utvrdili da pretile osobe prosječno na rok od 9 mjeseci zarađuju 1,20 američkih dolara na sat manje nego osobe koje imaju normalnu tjelesnu težinu. Skupini zdravstvenih problema od kojih obolijevaju pretile osobe treba pribrojiti i bolesti jetre, bubrega, koštano-zglobna oboljenja, poremećaje disanja te probleme oko trudnoće i začeća. A kojim su zdravstvenim problemima najčešće izloženi Hrvati? "Pojedine bolesti izravno su povezane s pretilošću, primjerice dijabetes tipa II, hiperlipidemija, hipertenzija, bolesti lokomotornog sustava pa čak i kancerogenih oboljenja", naglašava nutricionistica Tomašević, te ističe: "Začuđujući je podatak da uz sve apele i upozorenja liječnika da se smanjenjem prekomjerne težine za samo 10% smanjuje rizik od srčanih i ostalih bolesti, to još uvijek nije pokretač i signal osobama da nešto učine za svoje zdravlje."

Podaci govore da pretile osobe češće trebaju bolovanje te ranije odlaze u mirovinu, što stvara sliku "bolesnog društva". Stručnjaci napominju da bi se ovakvi problemi izbjegli te da bi se pretilost iskorijenila ili barem ublažila potrebno je podučavanje na svim razinama i na svim dostupnim mjestima. To podučavanje prvenstveno treba biti usmjereno na pravilan način života i održavanje tjelesne težine. Koliko je Hrvatska uspješna u svojoj strategiji upravljanja problemom prekomjerne tjelesne težine? "Osnovano je Povjerenstvo za izradu Nacionalne strategije pri MZSS koje će provoditi strategiju od 2007. do 2011. godine. U njezinu provedbu treba uključiti i cijelo društvo s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom obrazovanja, prehrambenom industrijom, nutricionistima, HZZO-om, HZZJZ-om te svima koji mogu pridonijeti kvalitetnoj provedbi strategije. Provodit će se u vrtićima, školama, u studentskoj dobi, ali i među starijom populacijom. Mediji gotovo svakodnevno naglašavaju rizik koji nosi prekomjerna tjelesna težina s pravilnim izvješćivanjem o tome što je debljina i kako je ispravno reducirati", objašnjava nutricionistica Tomašević. No, da je sve to teorija koja teško dopire u uši onih kojih se itekako tiče te da je iznimno bitna osobna inicijativa govore i sljedeći podaci nutricionistice: "Okrugli stolovi na temu "kako liječiti debljinu" donose zaključke, no ne treba zaboraviti, što još jednom napominjem, da je ipak jedini i pravi put onaj teži, kojeg svi izbjegavaju, a to je promjena prehrambenih navika i podvrgavanje dnevnom režimu kontrole, tj. samokontrole."

Paradoks - problem gladi naspram pretilog svijeta

Apsurd kojeg stvara problem pretilosti povezan je uz količine hrane koje se nepotrebno bacaju. U visokorazvijenim državama Europe i SAD-a dnevno se iz restorana, kuhinja fast foodova i sličnih mjesta u smeće baci oko 50% količine dnevno skuhane ili polusirove hrane. Bačena hrana odlazi na gradsko smetlište gdje truljenjem proizvodi plinove kojima se povećava CO2 u atmosferi. Financijski gledano, dnevna količina nepojedene i bačene hrane košta samo u SAD-u oko 38 milijardi dolara. Kad se ovi podaci usporede s činjenicom da 1,2 milijarde ljudi trpi posljedice neishranjenosti i gladi, s činjenicom da svaki sedmi stanovnik na Zemlji nema dovoljno hrane da bi živio život kakav priliči jednom čovjeku te s tim da godišnje od gladi umre 5 milijuna djece i 4 milijuna odraslih tada je očito da u cijeloj priči nešto jako ne valja. Uzimajući u obzir podatak koliko se hrane preračunato u novac dnevno samo u SAD-u baci, potrebno je naglasiti i podatak da troškovi za ublažavanje posljedica gladi i neishranjenosti u svijetu iznose 30 milijardi dolara! Mišljenje nutricionistice Tomašević u svezi problema pretilosti u bliskoj budućnosti je sljedeće: "Strategija mršavljenja po principu "sam svoj majstor" mnogima je donijela rezultat - izgubljena bitka, a ne kilogrami. Nedostatak volje, upornosti i tako željene podrške izostao je. Mršavljenje traži disciplinu koja je u velikom raskoraku s ustaljenim navikama." No, budući da govorimo o, u neku ruku, ozbiljnom problemu potrebno se zapitati hoće li se pretilost iskorijeniti iz hrvatskog društva i kad se to može očekivati? Nutricionistica Tomašević smatra da je teško dati odgovor na ovo pitanje, jer misli da ne treba tražiti krivca u društvu, već u pojedincu, te u skladu s tim iznosi sljedeće informacije: "U najvećem broju slučajeva pretila osoba smatra da njegova okolina treba učiniti više za njezinu debljinu nego ona sama. No, savjet je jednostavan: tko želi savladati debljinu, mora prvo savladati sebe. Cilj dijeta za mršavljenje je ispravljanje pogrešaka u prehrani, a ne gladovanje. Od prejedanja se ne možete izliječiti izgladnjivanjem. Poduzimanje prvog koraka značajnije je od naše volje - to je snaga kontrole. Kako bismo donijeli razumnu odluku, nužno je znati što i koliko jedemo."

https://www.funkymem.com/