1. U Hrvatskoj se svakog dana zbog mesa ubiju tisuće i tisuće Uživotinja (uglavnom pilića) uzgojenih na farmama.

2. U Hrvatskoj, životinje uzgojene zbog mesa, zapravo su proizvod visoko mehaniziranog sustava koji funkcionira poput tvornice služeći se velikim brojem nereguliranih i neviđenih metoda koje su okrutne i opasne.

3. Oko 1,28 milijarde stoke nastanjuje Zemlju. Ta se brojka nastoji zadržati, iako je to neprirodno, da bi se zadovoljila neumjerena ljudska potreba za goveđim mesom. Njihova ukupna težina uveliko prekoračuje težinu cijele ljudske populacije. Već sam njihov broj utjecao je na to da stoka postane najveći uzrok uništavanja okoliša (uz ljudsku pohlepu za prirodnim bogatstvima). U Hrvatskoj govedo vrati 1 kg mesa za svakih 16 kg pojedenih žitarica i soje.

4. Prehrana bazirana na mesu kostantno sadrži velike količine zasićenih masti, životinjskih bjelančevina i kolesterola koji podižu razinu kolesterola u krvi – znak upozorenja za srčanu bolest i srčani udar.

5. Da bi se proizveo 1 kg mesa potrebno je oko 200.000 litara vode, dok za proizvodnju 1 kg pšenice treba samo 110 litara vode.

6. Već sama goveda, ne ukljućujući svinje, piliće i sličnu živad, potroše količinu hrane koja bi svojom kaloričnom vrijednošću zadovoljila potrebe 8,7 milijardi ljudi. To je gotovo duplo više od sadašnje ljudske populacije. Stotine milijuna tona žitarica potroši se na prehranu životinja dok bi već 5 milijuna tona žitarica bilo dovoljno da se nahrani 15 milijuna djece širom svijeta koliko ih otprilike, svake godine, umire od gladi.

7. Da bi se nahranio prosječan Hrvat koji jede meso potrebno je 31 jutara zemlje dok je za osobu koja ne jede meso i mesne proizvode dovoljna 1/6 jutra. (1 jutro – 40,476 ara).

 

1. U mesu nema ni jedne nužno potrebne hranjive tvari koja se ne može dobiti i iz biljne prehrane. Prolaskom kroz životinju žitarice gube 90% bjelančevina, 96% kalorija, 99% ugljikohidrata, te 100% vlakana.

2. U današnjim ‘tvorničkim farmama’ životinjama za uzgoj nije dozvoljeno normalno ispunjavanje spolnih nagona. Jedna od metoda rađanja koristi tzv. ‘teaserbulls’ (bikove mučitelje) ili ‘sideninders’ (za svinje) koji prepoznaju ženke za oplodnju. Nakon što idetifinciraju ženke, ti osakačeni mužjaci ne mogu zadovoljiti svoj spolni nagon jer im je penis kirurškim zahvatom zaokrenut tako da im strši sa strane.

3. Meso bi stajalo 60$ kilogram da vlada ne subvencionira vodu koju koristi mesna industrija.

4. Procjenjuje se da se uzgojem stoke u SAD-u dvostruko više zagađuje okoliš nego inudustrijom. (Podaci za Hrvatsku nam još nisu dostupni.)

5. Prema Dr. T. Colin Campbell-u, jednom od glavnih istraživača u znanstvenom istraživanju o Kini: ‘U sljedećih 10- 15 godina stalno ćete slušati da su životinjske bjelančevine jedan od najotrovnijih hranjivih sastojaka’. Rizik za dobivanje bolesti se dramatično povećava čak i ako se u prehranu doda samo jedna, mala životinjska bjelančevina. Za razliku od masti i kolesterola, životinjske bjelančevine se ne daju odstraniti iz mesa i mliječnih proizvoda.

6. Svjetske rezerve nafte potrošile bi se za 13 godina da cijeli svijet preuzme metode uzgoja stoke kakvima se koriste u Australiji, SAD-u i drugim industrijsko-poljoprivrednim ekonomijama koje proizvode hranu baziranu na mesu.

1. Zbog proizvodnje mesa sjeku se ogromne količine drveća. Svake godine Amazonska prašuma se sve više i više krči, čak 79.000.000 jutara godišnje, da bi se osigurala zemlja za ispašu ili za uzgoj žitarica. Nastavi li se krčiti istim tempom, nestat će za 30 godina.

2. Tzv. ‘crvenokošci’ su pilići, koji su na tekućoj vrpci na putu do smrti, izbjegli ne samo elektrificirano, omamljujuće korito ispunjeno rasolom, već i nož koji im je trebao prerezati vrat. Njihova smrt nastupa u bazenu sa vrelom vodom gdje perje olabavi prije čupanja. Cijele hrpe takvih pilića se odbacuju svakodnevno.

3. U hrani za piliće danas se redovito nalaze hormoni i antibiotici. Upravo to drogiranje ptica, što se prakticira od sredine 20. stoljeća, omogućuje luksuz i uspješnost unatoč lošim uvjetima uzgoja (velika jata u stješnjenom, zatvorenom prostoru). Današnjom se hranom, osim toga, postiže prodajna težina pilića u pola vremena i to sa 2/3 količine hrane potrebne pred 50 godina.

4. Uz mesnu prehranu vezane su mnoge vrste raka. Najznačaniji su rak debelog crijeva, rak dojke, rak grlića maternice, rak jajnika, rak prostate i rak pluća. Utjecaj mesa i mesnih proizvoda na te bolesti nije mali već je ogroman i direktan.

5. Stoka u Hrvatskoj proizvodi 30 puta više izmeta od cijele hrvatske populacije. S obzirom da te životinje većinu ili čak cijeli život provedu u tvorničkim stajama ili hranilištima, njihov se izmet više ne koristi za gnojenje pašnjaka. Peradarnjak sa 60.000 pilića proizvede 82 tone otpada tjedno. Taj se otpad odvozi kamionom. Upravitelj farme može otpad pravilno uskladištiti, raspršiti ili razgraditi. Ili ga može jednostavno pustiti da se izlije i tako dospije u svaku vodu za piće opasno povečavajući razinu amonijaka i nitrata. Postajući vegetarijancem, puno više doprinosite čistoći svjetske vode nego bilo kojom drugom akcijom.

6. Ljudsko probavilo nije stvoreno za probavu mesa. Dok je crijevo mesoždera relativno kratko (3 dužine tijela) i glatko iznutra, ljudsko crijevo je 12 puta duže od tijela te duboko obavijeno i naborano. Kako nema vlastita vlakana, meso se prilično teško miče kroz dugo, smotano ljudsko probavilo. Prije nego stigne do kraja probavnog trakta postaje trulo i otrovno za organizam. Usporedimo sad čovjeka i konja. Konj spada u biljojede, vegetarijance. Da su ljudi veličine konja imali bi probavilo 1,5 puta duže od dužine konjskog.

7. Prema riječima Johna Robbinsa, autora knjige ‘Prehrana za novu Ameriku’, mliječna krava iz današnje, moderne mliječne tvornice ‘rođena je, hranjena, tretirana lijekovima, oplođena i manipulirana sa samo jednim ciljem – maksimalna proizvodnja mlijeka uz što manje troškove.’ Takva krava provede svoj cijeli život u staji sa neprirodno nabreklim i osjetlivim vimenom. Muženje se vrši tri puta dnevno. Krava je gotovo cijelo vrijeme bređa, a telad joj se oduzima odmah nakon rođenja. Često je okarakterizirana kao ‘zadovoljna’. Naime, kravama u takvim tvornicama u hranu se stavljaju tvari za smirenje njihovih iscrpljenih živaca.

1. U svakoj kaloriji, špinat ima 14 puta više željeza od goveđeg odreska. Za apsorpciju željeza potreban je vitamin C kojeg u životinjskim proizvodima nema.

2. Muška goveda na farmama se kastriraju kako bi bila poslušnija. Kastracijom se dobivaju i masnije, što znači i profitabilnije životinje. Kastracija mož biti učinjena temeljito, u potpunosti ili kroz duži period sa prstenom koji se stavlja na muda da bi onda s vremenom otpala. U tu svrhu anestetici se koriste rijetko.

3. Tipična farma za proizvodnju jaja sadrži 20.000 kokoši po peradarniku. Potpuno je uobičajeno da se 4-5 kokoši nesilica strpaju u kavez dimenzija 12 x18 inča. Standarni je postupak kod uzgajivača peradi da kokošima odrežu kljunove sa mehaniziranim vrućim nožem. Kljunovi se odstranjuju da se kokoši ne bi mahnito pokljucale do čega bi moglo doći zbog stješnjenog prostora i zatočeništva. Dok se još sklapa dogovor o postupnom ukidanju zloglasnih kaveza, životinje su i dalje zatvorene, a kokošima se još uvijek odrezuju kljunovi.

4. Nacionalni institut za istraživanje raka je utvrdio da je vjerojatnost pojave raka dojke puno veća kod žena koje svakodnevno jedu meso nego kod žena koje ga konzumiraju u malim količinama ili ga uopće ne konzumiraju.

5. U današnjoj tvornici mlijeka, jedan radnik se brine za 800 glava teladi i sav posao obavi u 45 minuta. Takav je posao u nekadašnjem dvorištu obavljalo nekoliko radnika i taj je posao trajao cijeli dan. Prema australskom autoru Peteru Singeru, piscu ‘Oslobođenja životinja’ – ‘krave su osjetljiva bića za koje je prirodno da se čvrsto vežu za osobe koje se za njih brinu’.

6. Izvoznici iz siromašnih zemalja proizvode luksuznu hranu poput mesa da bi je prodali bogatim zemljama, a sve to na račun vlastite gladne populacije. Proizvodnja mesa je puno profitabilnija od hrane iz biljaka kao što su riža, grah i povrće.

7. 1,28 milijardi glava stoke odgovorno je za ispuštanje 12% metana u atmosferu. Metan je jedan od četiri plina odgovornih za efekt staklenika koji doprinosi ‘globalnom zagrijavanju’. Jedna molekula metana upija 25 puta više sunčeve topline od jedne molekule ugljik-dioksida.

8. Današnje tvornice za uzgoj svinja, sa svojim prostornim mogućnostima, vjerojatno će jednom naslagati svinje jednu iznad druge u tri razine, pojedinačno zatvorene u sanduke. Svoj cijeli život svinja će provoditi u prostoru dovoljnom tek da u njega stane. Stojeći na metalnoj ili betonskoj podlozi noge im postaju bolne i osakaćene prije nego ih zakolju.

9. Mlijeko žene dojilje, koja jede puno mesa, sadrži tako veliku razinu otrovnih tvari da bi je, u slućaju da je eksportiraju u SAD, FDA (Food and Drugs Administration) zaplijenila i odredila za uništenje.

1. Ribe su živi magnet za otrovne kemikalije. Prema potrošačkom izvješću (Veljača, 1992.), zabilježen je incident zbog neprihvatljivih razina PCB-a i žive pronađenih u određenih vrsta riba prilikom testiranja. Konzumiranje PBC-a s hranom bio je glavni razlog za prekrojavanje sperme kod muškaraca na Zapadu. Istraživanje je dokazalo da današnji muškarci imaju samo 70% sperme od količine pred 30 godina. Danas se pola svjetskog ulova ribe potroši za ishranu stoke.

2. Životinjama ovisnim o drogama, kao što su one u današnjim uzgajalištima, trebalo bi prestati davati te preparate određeno vrijeme prije klanja. Međutim, odredba o ukidanju se ne provodi ispravno, ako se uopće provodi. Korita sa starom, drogiranom hranom ne očiste se prije početka ukidanja droga. Osim toga, životinje se često hrane životinjskim otpacima i mesom pa se na taj način droge i ostali pesticidi u tom mesu ponovo prerađuju.

3. Izostavi li se iz prehrane mlijeko, u većini slučajeva će nestati uobičajene prehlade kao i alergije na prašinu, mačke i pelud. Ni jedan drugi sisavac ne pije mlijeko nakon što prestane sisati majčino mlijeko, niti pak pije mlijeko drugih vrsta kako to čini čovjek.

4. Današnja inspekcija nije što je nekad bila. Proces inspekcije usporava proizvodnju stoga se samo mali broj uginulih životinja pregledava. Te se životinje biraju nasumce. Utvrdi li se neki problem, tvornica se ne zatvara već se jednostavno podiže tužba.

5. Američki časopis o kliničkoj prehrani te odbor za prehranu savjetuju da 2,5%-6% kalorija u obliku bjelančevina primjereno zadovoljna potrebe za bjelančevinama. Gotovo je nemoguće, uobičajenom vegetarijanskom prehranom, unijeti u organizam manje od 9% takvih kalorija. Prosječni današnji Amerikanac dnevno dobiva pretjeranih 28% kalorija u obliku životinjskih bjelančevina.

6. Oko 98% ukupne proizvodnje mlijeka proizvede se po metodama najvećih proizvođača mlijeka. Današnja tvornička krava hrani se opasnim dozama hormona da bi davala 2-3 puta više mlijeka nego je davala krava sa pašnjaka. Nakon otprilike 4 godine, hormoni prestaju biti djelotvorni pa istrošena krava postaje tvoj hamburger. Dan klanja, napokon, prekida agoniju većine tih samotnjaka, doživotno zatočeništvo naših prijatelja koji nikad nisu vidjeli vlat trave. U prirodi krava živi 20 godina.

7. Životinje uzgojene u farmama-tvornicama sadrže 30 puta više zasičenih masti nego današnje krave koje pasu na pašnjacima.

8. Skoro polovica testiranih riba, bila je zaražena bakterijom iz ljudskih i životinjskih fekalija. Pretpostavlja se da je to posljedica loših higijenskih navika u procesu obrade ribe.

9. U dvorištu prošlosti, krmača je okotila 6 praščića godišnje. Današnja krmača koti 20 praščića, a tvornička čak i do 45 godišnje. Danas imamo ‘embrio prijenos’ gdje krmače uz pomoć hormonske inekcije, proizvode velike količine jajašaca koja se zatim umjetno oplođuju sjemenom genetski poželjnih mužjaka. Embriji se kirurški odstranjuju i implatiraju u druge krmače. Takvo maltretiranje naše ‘super krmače’ stalnim rezanjem i šivanjem, izazvat će njenu preranu smrt. Slične metode koriste se i u uzgoju goveda.

1. Kravlje mlijeko namijenjeno je teladi, a ne ljudima. Čak i za vrijeme najvećeg rasta, prirodne potrebe dojenčeta za bjelančevinama su male. Majčino mlijeko sadrži samo 5% kalorija u obliku bjelančevina. Dojenče naraste dvostruko u 180 dana. Za razliku od majčinog mlijeka, kravlje mlijeko ima 15% bjelančevina po kaloriji, a novorođena telad se dvostruko poveća u 47 dana.

2. U većini obora za stoku širom zemlje, bolesne i osakačene životinje bivaju eutanazirane (ubijene). Ipak u mnogim oborima, okrutnost je uobičajena pojava. Tzv. ‘posrnuli’ mogu ležati i danima u boli i patnji dok ih lancima ne odvuku na klanje. Tragedija je što se takve životinje zakonski smiju držati u agoniji, bolesne i slomljenih kostiju iz prostih razloga što žive životinje postižu višu cijenu.

3. Svake godine potroši se nekoliko milijuna kilograma antibiotika u uzgoju životinja.

4. Zagovornici mesne industrije tvrde da stoka nije čovjekova konkurencija u borbi za jestivu hranu, jer stoka živi od krme koju ljudi ne mogu jesti. Činjenica je, međutim, da 70% ukupne proizvodnje žitarica u Hrvatskoj postaje hrana za stoku.

5. Životinje s nekadašnje farme bile su zdrave zahvaljujući kretanju, sunčevoj svjetlosti te slobodi rovanja i čeprkanja po tlu. Danas su životinje spremljene u svoje male prostorije i jedva ih se održava na životu drogama i vitaminskim inekcijama. Stalna briga u tvorničkoj farmi je borba protiv bakterija. Zaprašivanje životinja insekticidima postalo je sasvim uobičajeno. Da bi suzbili muhe u peradarnicima, piliće hrane kemikalijama koje ostaju aktivne u izmetu i uništavaju ličinke muha.

6. Veliki Ogallala Aqnifer koji opskrbljuje američku žitnicu sa vodom je presušio, prvenstveno zbog uzgoja žitarica za stoku. Protežući se preko 8 srednjozapadnih zemalja, prostorom tri puta većim od države New York, ta bi prirodna blagodat posljednjeg ledenog doba mogla nestati u 30 godina.

7. Meso sadrži približno 14 puta više pesticida od biljne hrane dok mliječni proizvodi sadrže do 5 puta više pesticida.

8. Trenutno je u upotrebi 20-30 tisuća lijekova (droga) za životinje. 90% tih lijekova NIJE odobreno za ljudsku upotrebu.

9. Odbor liječnika za odgovornu medicinu u SAD, grupa od 3.000 liječnika, objavio je ‘Nove četiri grupe namirnica’. Tu spadaju voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Ostale namirnice kao što su: meso, perad, ribe, orasi, sjemenke i ulja ubrajaju se u ‘izborne’ namirnice i nisu potrebne za zdravlje.

1. Kako je svaki prirodni nagon kad svinja u tvorničkim farmama ograničen i nezadovoljen, svinje se počinju baviti međusobnim griženjem repova. Ta, inače, prirodno inteligentna i razigrana bića sad postaju mahnita i frustrirana što ih tjera da jedni drugima grickaju repove i stražnje dijelove. Ako se to ne spriječi, ozljeđena svinja može uginuti od ozljeda i biti pojedena od svojih napadača. Tako ozljeđene svinje se ne mogu prodati, pa tako postaju proizvođačev problem. Rješenje? Svinjama se redovito odrezuju repovi te ih se drži u potpunom mraku, osim kad ih se hrani.

2. Obrada životinjskog mesa je na listi najopasnijih zanimanja jer radnici vrlo lako mogu pokupiti bolesti bolesnih životinja. Radnici zaposleni kod pakiranja mesnih proizvoda bivaju ozlijeđeni na radu, 10 puta više od nacionalnog prosjeka. Prvenstveno im stradavaju tetive te živci zbog beskrajnog ponavljanja istog pokreta (čak do 8.000 puta na sat).

3. U tvorničkim farmama za proizvodnju jaja širom zemlje, pilići mužjaci se odvajaju i uklanjaju pomoću tzv. ‘chick-pullers-a’, strojeva za odvajanje. Pola milijuna pilića dnevno se doslovno, masovno baca u plastične vreće gdje bivaju zgnječeni i ugušeni ili pak budu samljeveni dok su još živi.

4. Autor i znanstveni direktor Zavoda za spas Zemlje, Michael Kapper piše: ‘Cijena na odresku u dućanu ne uključuje gubitak nenadomjestivog plodnog, površinskog sloja tla. Ipak, buduće će ga generacije skupo plaćati.

5. Životinja na vrhu hranidbenog lanca gomilati će u svom mesu i mastima otrovne tvari svojeg plijena, plijenovog plijena itd. Zbog prekomjerne upotrebe pesticida, insekticida i petrokemijskih gnojiva na poljima, hormonskih inekcija i antibiotika na životinjskim farmama te zbog obilja PCB-a i žive u oceanima u životinjsko meso koje jedu ljudi sadrži velike količine otrovnih tvari. Danas je, više nego ikad, mudro uzimati hranu sa dna hranidbenog lanca tj. biljnu hranu koja se nalazi najniže te je i najsigurnija.

6. Prehrana bez mesa može spriječiti pojavu dijabetisa, olakšati simptome dijabetisa ili čak prekinuti potrebu za liječenjem insulinom. Dijabetes II. tipa (često poznat kao napad dijabetesa u zreloj dobi) uglavnom je posljedica apsorpcije velikih količina insulina iz životinjske masti u krv. Takav zamjenski insulin je nedjelotvoran pa dolazi do dijabetesa. Izostavljanje životinjskih masti iz prehrane ublažava neke simptome dijabetesa, ako ne i sve.

7. Prema USDA (United States Department of Agriculture) tvornice koje pakiraju meso ne trebaju kontrolirati meso zbog salmonele. Nema ni jedne tvornice u zemlji koja bi imala takve pretrage. CBS s ’60 Minutes’ je pronašla da je polovica pilića, nasumce kupljena u supermarketu, bila zaražena salmonelom. Ni australski standardi nisu puno bolji.

8. Jim Mason i Peter Singer u svojoj knjizi pišu: ‘Umjesto zaposlenih ruku, vlasnik tvornice farme zapošljava pumpe, ventilatore, prekidače, rehneste ili žičane podove te opremu za automatsko hranjenje i napajanje. Upravitelj će se, kao i u drugim takvim velikim sistemima, baviti ‘troškovima koji su uloženi te rezultatima procesa… samo što su proizvodi u ovakvim tvornicama živa bića, a ne stvari.’

9. Probavni sustav prirodnog mesojeda stvoren je za meso. Čovjekov sustav je stvoren za probavu biljne hrane. Prema kiselosti čovjekove sline, količini žuči u jetri, prema kiselini u ljudskom želucu te prema relativno malim bubrezima jasno je da je prirodno za čovjeka da se hrani biljnom hranom.

10. Što se dogodi muškom teletu kojeg je rodila mliječna krava? Čim se rodi, odvode ga u tvornicu za telad gdje ga zatvaraju u staju vezavši ga za glavu da bi sprječili da se neprestano okreće. Tu ima posebnu prehranu bez željeza i bez krme. Dobiva i inekcije antibiotika da bi se održao na životu te inekcije hormona za rast. Cijelo vrijeme je u mraku, osim za vrijeme hranjenja. Posljedica? Gotova odrasla životinja sa mesom mekanim i mliječno-bijelim kao u novorođenčeta. Ljepota takvog sustava, sa stajalištima teleće industrije, je što današnja telad još uvijek dobiva najbolju cijenu kao i nekad kad je to meso stvarno bilo od tek rođenog telića.1.                             Agronomi poljoprivrede su uspoređivali utroške energije kod uzgoja peradi, svinjetine i drugog mesa sa utrošcima energije pri uzgoju nekih biljaka. Utvrđeno je da je čak i najmanje hranjiva biljka 10 puta djelotvornija u vraćanju energije u obliku hrane od najenergentnije životinjske hrane.

11. Za razliku od prirodnih mesojeda koji mogu pojesti prekomjerne količine zasičenih masti bez opasnosti da dođe do začeplenja arterija, kod ljudi, kao i biljojeda, zbog zasićenih masti u prehrani dolazi do razvoja arteroskleroze.

12. Bolest se ne prenosi genetski. Dr. John Berg, sa Nacionalnog instituta za proučavanje raka, je proučavao japanske doseljenike koji su nakon što su odrasli u Japanu, doselili u SAD da bi radili za japanske multinacionalne kampanije. Svi su ti ljudi pokazali trend naginjanja prema američkim bolestima, a ne japanskim.

13. Hrana koja potječe od životinja, uključujući i mlijeko, za razliku od vegetarijanske hrane čini krv kiselom. Kad se to dogodi organizam privlači kalcij i magnezij iz kostiju da bi se krv povratila u lužnato stanje. Taj proces vraća pH vrijednost krvi u uravnoteženo stanje, ali ujedno i postaje jedan od faktora koji dovode do osteoporoze.

14. Skoro svi (95%-99%) ostaci otrovnih kemikalija u australskoj prehrani potječu od životinjskih izvora. Rješenje problema otrovanih kemikalija u kemijskim tvornicama svodi se ni manje ni više na samoregulaciju. Društvo za zaštitu okoliša procjenjuje da svaki Amerikanac ima u sebi prosječno 1,5 grama DDT-a. U Australiji je gotovo isto.

15. Kastriranim (uškopljenim) juncima daju se injekcije sintetičkih hormona da bi se nadoknadio gubitak prirodnih hormona prilikom kastracije. Ti hormoni mogu biti uzrok ostataka karcinogenih tvari u mesu.

16. Obiteljske farme koje su pred 35 godina samostalno prodavale svoje piliće na tržište, danas to čine isključivo kao ‘ugovoreni uzgajivači’. Ako dosad još nije potpuno istisnut, ‘Old MacDonalds’ i sad ima ugovor sa jednom tvrtkom u kojem on pristaje da toj tvrtki pruži svoju vještinu i rad u uzgoju peradi, s time da tvrtka daje hranu. Nakon što je uložio velike količine novca za nabavljanje opreme potrebne današnjem ograničenom sustavu, ‘Old MacDonalds’ se teškim mukama nastoji izvući iz dugova. Nasljedno prenošenje obitljeskih farmi dobro je uhodano u poslu s pilićima, a sve je više uobičajeno i u poslu s svinjetinom.

17. Jedna činjenica mogla bi pomoći u razriješavanju dileme je li čovjek mesojed ili ne. Naime, za čovijeka nije uobičajeno da se prišulja divljoj životinji, zarine kandže u njezino tijelo, ugrize je za vrat, i uživa u okusu tople, svježe krvi i sirovog mesa.

18. Danas, tek nekoliko velikih korporacija upravlja s gotovo 75% proizvodnje peradi i peradarskih proizvoda. Tokom sušnih razdoblja, prihodi farmera se drastično smanjuju, pa se može dogoditi da pojedine manje tvrtke, ako im banka odbije dati zajam, budu kupljene od strane velikih koje onda postavljaju svoje upravitelje. Na taj način jedna mala farma postaje dio velikog poljoprivrednog stroja.

19. Visoka učestalost začepljenosti hemoroida, spastičnog debelog crijava, upala slijepog crijeva vrlo je usko vezana uz današnju, širokoprihvaćenu mesnu prehranu bogatu mastima i siromašnu vlaknima.1.                             Nestajanje pitke vode na Zemlji direktno je vezano uz konzumaciju mesa. Ogroman postotak od ukupne potrošnje vode otpada na navodnjavanje površina na kojima se uzgaja hrana i krma za stoku.

20. Govori se da bi se govedina mogla nazvati naftnim proizvodom s obzirom na to koliko se tog fosilnog goriva potroši da bi se ona proizvela. Uključujući tvornički prostor, navodnjavanje, prijevoz, hlađenje te petrokemijska gnojiva čija proizvodnja zahtijeva ogromne količine energije, približno 10 litara nafte ide na svaki kilogram govedine hranjene žitaricama.

21. Tijekom 1. Svjetskog rata, kad su saveznici 1917. blokirali prostor okupiran od strane Nijemaca, cijela je Danska iznenada bila osuđena na vegetarijanstvo. Stopa smrtnosti zbog različitosti bolsesti, u tom periodu spala je na 34%.

22. Mjerenje masti u namirnicama u obliku postotka od ukupne težine, kao što to radi mliječna industrija, varljiva je mjera. Zbog ukupne količine vode u mlijeku postotak masti prema težini iznosi ispod 4%. Međutim, mast u mlijeku iznosi 52% ukupnih kalorija.

23. Pileće perje, utroba i prljava voda (voda koja je upotrebljena u procesu obrade pilića) vraća se natrag u peradarnike kao krma za piliće. Stručnjaci za industriju smatraju da uz nehigijenske uvjete kod klanja te uz neadekvatne metode obrade, takav prisilan kanibalizam vodi širenju epidemije salmonele u tvornicama za proizvodnju i preradu peradi. Ignorirajući te temeljne uzroke, vlade obično zahtijevaju ozračivanje hrane da bi ‘sanirali’ zaražene ptice.

24. Iako organski uzgoj životanja i prirodna kontrola insekata funkcioniraju, u poljoprivredi se i dalje koriste pesticidi. Dosad je širom svjeta potrošeno oko 2,2 milijuna DDT-a. Pesticidima treba stotinu godina da se razgrade. U međuvremenu, životinjsko je meso već krcato pesticidima.

25. Jedno istraživanje iz 1978. pokazalo je da je krvni tlak značajno niži u vegertarijanski orijentiranih člnova vjerske zajednice Sedmi dan došašća, nego u Mormona koji se hrane mesom.

26. Priča sa naslovne strane Time magazine, ožujak 1984., izvještava o posljednjih pronalascima vezanim uz kolesterol i srčanu bolest. Priča kaže: ‘u prostorima gdje su… oskudice mesa, krvožilna bolest je nepoznata.’

27. Ne postoji poseban zakon koji bi određivao uvijete transporta životinja koje se uzgajaju zbog mesa. Najčešći oblik prijevoza u mesnoj indutriji je kamionom. Mnoge životinje umru nakon takvog brutalnog putovanja, a taj se gubitak uračunava u troškove poslovanja.

28. Špinat uzgojen na jednom jutru zamlje daje 26 puta više bjelančevina od govedine proizvedene na zemljištu iste veličine.

29. Hrvatski farmer jednostavno više ne postoji. U današnje vrijeme, osoba koja zapravo dolazi u dodir sa životinjama sa farme je samo unajmljena ruka poljoprivrednog biznisa. U prostoriji za piliće ili nesilice, u kojoj je smješteno i po desetak tisuća peradi, glavni posao je uklanjanje uginulih životinja iz kaveza.

30. U SAD-u na nekim farmama svinje čak hrane njihovim vlastitim izmetom. Goveda hrane piljevinom, novinama, pilećim izmetom te industrijskim otpadom. Prema USDA cementni prah bi mogao, u budućnosti postati dodatak krmi jer za 30% smanjuje vrijeme potrebno da pilići narastu do prodajne težine. Takva praksa još nije pronađena u Hrvatskoj, ali to ne mora značiti da ona ne postoji.

31. Inspekcija morske hrane je vrlo rijetka. To je skupa djelatnost pa je stoga treba što manje prakticirati.

32. Ljudska bića nemaju oštro zašiljene prednje zube za trganje mesa kao mesojedi. Ljudi za razliku od mesojeda imaju plosnate stražnje zube za mljevenje (biljne) hrane. Nadalje, mi imamo pomičnu čeljust koja nam omogućava žvakanje, dok mesojedi imaju čeljust koja se da rasklopiti te oštre zube u pozadini da bi mogli sjeckati meso.

33. Vegetarijanska hrana puno više utječe na poboljšanje ljudskog zdravlja od ribe za koju ljudi obično smatraju da je jedna od najzdravijih namirnica. Riba je naime siromašna ugljikohidratima, vlaknima i vitaminom C. Riba je bogata životinjskim bjelančevinama koje loše utječu na bubrege, a i sadrže visoki postotak masti koje povečevaju rizik pojave raka i bolesti žučne kesice. Masne kiseline Omega 3 i Omega 6 dostupne su nam u različitim orasima i sjemenkama.

34. Psi i mnogi drugi mesojedi imaju monokromatski vid. Biljojedi, uključujući i ljude, vide u bojama da bi mogli zapaziti obojeno voće na lisnatom grmlju ili drveću. Pas mora jedino vidjeti miče li se što ili ne.

35. Kokoši gladuju 30 sati prije klanja. Hrana data u tom vremenu ne bi se uspjela pretvoriti u meso.

36. Prema dr. Williamu Castelliju, voditelju Framingham Heart Study, vegetarijanci žive šest godina duže od ostalih ljudi.1.                 Tvrdnja da vegetarijanci više nego bilo koja druga grupa ljudi moraju brinuti o nedstatku vitamina B-12 nije potpuno dokazana. Nedostaci su ozbiljni. Unatoč tome već mala kolićina vitamina dovoljna je da se izbjegne nedostatak, a i zalihe tog vitamina u organizmu mogu trajati godinama. Veći je problem što osoba ne može apsorbirati vitamin B-12 (iz još nepoznatih razloga), a ne što ne dobiva dovoljno tog vitamina iz hrane. Pronađeno je da 2 vrste morskih trava, wakame i kombu, sadrže puno više vitamina B-12 u odnosu na goveđu jetru.

37. Prema UN-u: ‘Blago, umjereno ili potpuno opustošenje nastalo je na 29% Zemljine kopnene površine. Do opustošenja je uglavnom došlo zbog velikih zahtjeva za uzgojem stoke širom svijeta. 2/3 ukupne svjetske populacije žive uglavnom na vegetarijanskoj prehrani. Na pustošenje Zemlje najviše utječu upravo zemlje s mesnom prehranom, kao što je npr. SAD, sa pretjeranim uzgojem goveda. Da bi udovoljili zahtjevima, izvoznici Trećeg svijeta protjeruju domorodačko stanovništvo sa zemljišta koje su obrađivali generacijama. Tako protjerano ruralno stanovništvo danas preplavljuje preopterećene urbane centre širom svijeta.

38. Sav taj silni uzgoj životinja nije ograničen samo na svinje i perad. Postoje također i tovilišta tune, velike podvodne mreže u kojima se drže tune. Tu se tune obično hrane te im se daju stimulansi za poticanje rasta.

39. Osim što određene vrste riba izumiru zbog pretjeranog ribolova, zbog zahtjeva za oceanskom ribom godišnje nepotrebno stradava preko 200.000 različitih morskih sisavaca i ptica koje se slučajno ulove u mrežu.

40. U medicinskim školama učenje je usmjereno uglavnom na lječenje bolesti lijekovima i kirurgijom. Današnji lječnici najvjerojatnije su imali tek nešto više od 3 sata predavanja o ishrani tijekom cijelog njihovog školovanja. Na tim predavanjima, o posebnoj dobrobiti vegetarijanske prehrane za zdravlje, sigurno nisu baš mnogo toga čuli.

41. U današnjoj klaonici, pilići obješeni na tekućoj vrpci, namjenjenoj za njihovu smrt, prolaze kraj inspektora tako brzo da je gotovo nemoguće uočiti bolesne životinje. 91 ptica prozuji pored inspektora koji sve češće izražavaju zabrinutost zbog ubrzanja proizvodne trake što dozvoljava da i nezdravo meso završi u prodaji.

42. Da bi se proizvele foie gras, patkama i guskama se tri puta dnevno pomoću cijevi za hranjenje prisilno guraju velike količine žitarica u usta. Taj bolni proces traje 28 dana prije klanja iazazivajući ponekad i pucanje želuca. Tokom tog procesa jetra se nadune, nekoliko je puta veća od normalne. Takva bolesna jetra prodaje se kao poslastica po 500$ kilogram. Godišnje se širom svijeta proizvede oko 8.000 tona takve jetre.

43. Iako mlijeko zbog kalcija u sebi privremeno stišava bol kod ljudi sa čirem na želucu, do proizvodnje kiseline u želucu ipak dolazi te se još više razara njegova sluznica.

44. Posredni i neposredni troškovi nastali uslijed erozije tla i vodenih bujica u SAD-u, a sve zahvaljujući uzgoju stoke i žitarica za hranjenje stoke, procjenjuju se na 44 miljarde dolara godišnje. Svaki kilogram tovljene govedine može se izjednačiti sa 80 kilograma erodiranog tla. Procjene tih troškova u Hrvatskoj još nemamo.

45. Liječenje ljudskih bolesti antibioticima pokazuje znakove poremečaja zbog zloglasne prekomjerne upotrebe antibiotika na životinjama koje ljudi koriste u svojoj prehrani. Ljudi postaju imuni na antibiotike jedući hamburgere i piliće. Prorečeno je da ćemo se vratiti u eru prije antibiotika. Postati vegetarijanac je lako. Jednostavno nemojte kupiti meso i jaja kad idete u nabavu namirnicama ili u restoran. Ako ne kupite, nećete ni konzumirati. Tako ćete naučiti kuhati i posluživati hranjiva i ukusna vegetarijanska jela.

Izvor: prijatelji-zivotinja.hr