Preuzeto sa: http://www.electropsychology.com/stimulator_mozdanih_valova.php
Princip rada uređaja
Osnovni princip
Uređaj za stimuliranje moždanih valova - Light stimulator, sastoji se od klasičnih naočala sa 4 emitera svijetla (svijetla su LED - light emitated dide) na svakom od dva stakla.
Izvori svijetla spajaju se kablom na paralelni port računala. Kompjutorski program, Light stimulator, upravlja ritmom kojim izvori svijetla svijetle.
Ritam paljenja i gašenja izvora svijetla utječe na frekvenciju moždanih valova koja određuje stanje svijesti.
Moždani valovi:
U ljudskom mozgu nalazi se oko 13 milijardi neurona koji međusobno komuniciraju elektrokemijskim putem. Kada se elektrodama spojenim na mozak mjeri elektricna aktivnost mozga koja je posljedica stanicne elektricne aktivnosti uocavaju se pravilnosti u dobivenim signalima. Ti signali su grupirani u zavisnosti o frekvencijama. Frekvencije zavise o stanju svijesti - opustenost, koncentracija isl.
Razlikujemo tako delta, theta, alpha, beta i gama valove.
• Delta valovi (0.1Hz - 4Hz): Valovi najnize frekvencije i najvise amplitude. Karakteristicni su za spavanje bez sna te za stanje transa .
• Theta valovi (4Hz do 8Hz): Theta valovi se pojavljuju npr. kod budnog sanjarenja. Pojavljujuse i kada obavljamo istrenirane, automatizirane poslove poput vožnje autocestom u kojima se mozak prakticki može isključiti. Poznato je i kao vrlo kreativno stanje te stanje u kojem je vrlo lako inducirati hipnozu .
• Alpha valovi (8Hz do 13Hz): Karakteristični su za budno, ali opušteno stanje. Alpha stanje se najčešće javlja prilikom buđenja i neposredno prije spavanja.
• Beta valovi (13Hz do 40Hz): Kada je mozak uzbu đ en i aktivno uklju č en u mentalne aktivnosti , dominiraju signali beta frekvencija . Beta valovi imaju relativno malu amplitudu , ali i najve ć u frekvenciju ( osim gama valova ). Karakteriziraju zaokupljen um . Osoba koja razgovara , rje š ava analiti č ke zadatke , prosu đ uje ili analizira svijet oko nas nalazi se u beta stanju . Beta frekvencijsko podru č je se dijeli na tri dijela : SMR , beta 1 i beta 2. SMR ( sensorimotor rhytam ) je podru č je od 13-15 Hz . Povezuje se sa kretanjem tijela . Pove ć avanje utjecaja ovih frekvencija mo ž e rezultirati opu š tenom koncentracijom i pove ć anom pa ž njom . Beta 1 je podru č je od 15-20 Hz . Pove ć anjem utjecaja mo ž e se pove ć ati mentalne sposobnosti , IQ i fokus . Beta 2 (20-40 Hz ) donosi sa sobom izuzetnu pa ž nju , ali tako đ er i nervozu .
• Gama valovi (iznad 40Hz): Istražuju se tek od nedavno. Istraživanja pokazuju kako se ovi valovi javljaju prilikom visokih razina procesiranja informacija.
Svaka skupina valova može se dijeliti u podskupine tako da je gotovo moguće okarakterizirati tocno u kakvom smo stanju svijesti za svaki pojedini herc moždanih valova. Mnoge internet stranice vrlo detaljno opisuju ovu problematiku .
Stimuliranje moždanih valova:
Ideja o stimuliranju moždanih valova stara je ideja, često primjenjivana na mnoge načine. No još uvijek njena učinkovitost nije dokazana, s tim ciljem razvijen je ovaj projekt.
Danas na tržištu postoje mnogi stimulatori moždanih valova baziranih na stimuliranji zvukom. Takvi uređaji odnosno kompjutorski programi emitiraju zvuk koji je kombinacija određenih frekvencija za koje se istraživanjima pokazalo da utječu na frekvenciju moždanih valova. Kao što utječe zvuk, na frekvenciju moždanih valova utječe i svijetlo. Ideja obaju metoda temelji se na činjenici da se frekvencija moždanih valova mijenja kada se mozak konstantno stimulira određenom frekvencijom. Istraživanja djelotvornosti rada ovih uređaja rade se elektroencefalografima (EEG). Tim uređajima se postavljanjem elektrodda na glavu osobe čiji se moždani valovi mjere te pojačavanjem i obradom dobivenih signala može odrediti dominantna frekvencija moždanih valova. Problem sa stimuliranjem moždanih valova zvukom te jedan od osnovnih razloga korištenja stimuliranja svijetlom jest potencijalna glavobolja kod koristenja stimulacije zvukom. Kod stimulacije zvukom mozak konstantno prima iste uzorke zvuka što nakon nekog vremena postane iritirajuće, osobitno zbog cinjenice da nije riječ o nekim osobito ugodnim frekvencijama ili nekim ugodnim ritmicnim ponavljanjima. Stimuliranje zvukom bi se moglo usporediti sa konstantnim zvizdanjem u uho kojih 10 - 20 minuta koliko je potrebno da stimulacija počne djelovati.
Kod stimulacije svijetlom problemi poput glavobolje nisu zapaženi. Svjetlo nije prejakog intenziteta tako da nisu primjećene neke nuspojave kod korištenja ove metode.
Nastavak pogledajte na:
http://www.electropsychology.com/stimulator_mozdanih_valova.php
bglavac
