Zašto zelene biljke liječe?

Danas je opće prihvaćeno stajalište da je voće i povrće, odnosno prirodna hrana glavni oblik prevencije i liječenja protiv raka i mnogih drugih bolesti. Da li ste se zapitali zašto je to tako? Zašto se uvijek ispostavi da zelene biljke liječe? Jedan od najvažnijih razloga je upravo klorofil.

Sunčeva svjetlost omogućava život i zeleni svijet biljaka je usko povezan s ljudskim životom. Postoji zapanjujuća je sličnost između ljudskog hemoglobina i klorofila. Na slici se vidi kemijski sastav klorofila i hemoglobina. Odmah je uočljiva sličnost. Osnovna razlika nalazi se u centru: kod hemoglobina, u centru strukture nalazi se željezo, kod klorofila magnezij. Oba elementa, i magnezij i željezo pripadaju skupini metala. Ta razlika i cjelokupna sličnost tih struktura određuje puno toga.

 

Hemoglobin i klorofil imaju još jednu sličnost. Hemoglobin nosi molekule kisika stanicama i tako omogućava život. Molekularna struktura klorofila izgleda slično i na svojim krajevima također nosi kisik. Zato se klorofil i zove zelena krv biljaka. Sve to upućuje koliko je zeleni svijet usko povezan s našim životom i koliko nam je potreban.

 

Klorofil je vrsta biljnog pigmenta koji daje zelenu boju i koji je sposoban za apsorpciju sunčeve svjetlosti te u kombinaciji s ugljik-dioksiodom i vodom proizvodi ugljikove spojeve - ugljikohidrate, odnosno energiju pohranjenu u organskim molekulama. Svojevrstan nusproizvod ovog procesa je kisik o kojem ovisi čitav život na našem planetu. Cijeli proces nazivamo fotosinteza i doslovno znači sinteza pomoću sunčeve svjetlosti. Osim u biljkama, fotosinteza se obavlja i u nekim bakterijama i algama, dakle organizmima koji u svojim stanicama imaju klorofil i obično su zelene boje. Fotosinteza je jedini biološki proces koji može energiju sunčeve svjetlosti pretvoriti u kemijsku i učiniti dostupnom organizmima. Fotosinteza pokreće sav život na zemlji.

Antikancerogena svojstva

Tumorska oboljenja odlikuje nedostatak kisika u stanicama i kisela sredina. Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika. Stoga, karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam, koji naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika. Rješenje se samo nameće, prirodna hrana koja alkalizira tijelo i donosi kisik. Takva hrana upravo dolazi iz zelenih biljka bogatih klorofilom. Molekularna struktura klorofila bogata je kisikom. Takva hrana automatski raskiseljava organizam i omogućava stanicama disanje.

Mnoge su antikancerogene tvari su do sada pronađene u voću i povrću, međutim najsnažnije antikancerogeno svojstvo ima klorofil. Klorofil se danas smatra najjačim prirodnim sredstvom za zaštitu organizma od promjena na stanicama koje mogu dovesti do nekontroliranog tumorskog rasta. Ova je tvar sposobna tvoriti čvrste veze sa kemikalijama za koje se zna ili se sumnja da mogu prouzročiti rak - poliaromatski ugljikovodici pronađeni u cigaretnom dimu, heterociklički amini u prženom i kuhanom mesu te aflatoksin-B1 (opasni mikotoksin iz plijesni na namirnicama). Klorofil je među najjačim ikada otkrivenim antioksidativnim tvarima.

Alkalizira tijelo i krv

Poznato je da kiselost organizma može negativno utjecati na naše zdravlje, jer potiče rast bakterija, gljivica, virusa i parazita. Klorofil alkalizira organizam i time sprečava mnoge bolesti. Također, klorofil čisti i alkalizira krv te potiče tvorbu nove krvi.

Poboljšava probavu i izbacivanje toksina

Budući da sa sobom nosi znatne količine kisika, klorofil u crijevima podržava “dobre” aerobne bakterije kojima je kisik potreban za rast i opstanak. Stoga je klorofil iznimno važan za crijevnu floru i normalnu probavu. Klorofil veže na sebe toksine i teške metale i pomaže ih uklanjati iz tijela. Klorofil također promiče kretanje crijeva te je stoga odličan pomagač kada želimo očistiti toksine iz probavnog sustava.

Detoksikacija jetre

Klorofil u jetri potiče čišćenje i detoksikaciju u procesu takozvane faze II. Faza II je proces detoksikacije u kojem jetra koristi enzime sa kojima pretvara otrovne tvari u manje otrovne kako bi ih naše tijelo moglo izlučiti. Osim toga klorofil također potiče regeneraciju oštećenih stanica jetre.

Izvori klorofila

Živimo u izobilju zelenila i priroda se potrudila da nam je taj lijek i hrana bude uvijek nadohvat ruke. Problem je što se sami otuđujemo od prirodnog načina života, zatvarajući se u beton, u gradove. Trebalo bi se truditi biti što bliže zelenom svijetu jer je to prirodni put života i zdravlja. Klorofil koji uzimate neposredno iz prirode je najbolji za vas. Neposredno uzimati znači imati biljku nadohvat ruke, saditi ju, uzimati iz prirode. Klorofil u svježem i izvornom obliku ima najjači učinak.

Na tržištu se nudi klorofil u obliku dodatka prehrani. Taj se dodatak zove tekući klorofil ili klorofilin. To je sol bakra i klorofila izoliranog iz djeteline lucerne. Klorofilin je topivi oblik klorofila u kojem je središnji atom magnezij zamijenjen atomom bakra. Prirodni klorofil se topi u masnoćama i to znači da su za probavu i apsorpciju potrebne masnoće. U toj činjenici se vidi koliko je unos zdravih masnoća bitan i koliko su masnoće važne. Klorofilin je za razliku od klorofila topiv u vodi i to olakšava primjenu. Sigurno će vas uvjeriti da je klorofilin najbolji oblik klorofila. Međutim, najbolji oblik klorofila se uvijek nalazi u prirodi. Stvar je u ostalim popratnim spojevima koji prate klorofil i koji olakšavaju njegovu apsorpciju. Optimalan utjecaj klorofila je onda kada uzimate cjelovitu biljku, u što svježijem stanju i sa što manje obrade, pogotovo termičke.

 

Zelene biljke su najsigurniji i najprirodniji izvor klorofila. Nastojte ih što manje kuhati jer se klorofil uništava termičkom obradom. Veliki udio klorofila možemo prepoznati po intenzivno zelenoj boji. Lisnato povrće zato posebno obiluje klorofilom. Međutim bilo bi najbolje kada bi takve listove konzumirali u sirovom stanju.  Za neke listove je to jednostavno poput listova salate, matovilca, rikule i slično. Zato je važno uvijek u obrok ubaciti takav zeleni dodatak. Lišće koje nije baš ukusno u sirovom stanju poput blitve, špinata, kupusa, divljih biljki poput maslačka, jaglaca, cikorije, divljeg luka koristite kroz sokove u blenderu. Od takvog lišća napravite sok uz dodatak nekog voća i vode. Obavezno započnite dan s takvim zelenim napitkom.