Dvanaesti tjedan

 

 

1. ZAKON

Plemeniti ciljevi donose plodonosan život.

 

 

Budi  PLEMENIT!

A  plemenitost  koja je u drugima,  uspa­ vana, ali  nikad

mrtva, veličanstveno će se uzdići  i doseći tvoju

plemenitost.

— James  Russell

Lowell

 

 

Čovječanstvo  je   obu­ zeto  vječitom   potra­ gom  za  onim  »nečim drugim«  što  će  mu, kako  se  nada,  doni­ jeti  sreću,  potpunu  i vječnu.  Za  one  koji su  tražili  i  pronašli Boga,  potraga  je završila:  On  je  to

»nešto  drugo«.

—  Paramahansa

Yogananda

 

Ptica  kljucanjem  izlazi iz jajeta. Pupoljak izrasta  u ružu.

Zvijezda nastaje kondenziranjem  međuzvjezdanih plinova. Rastopljeni minerali hlađenjem se pretvaraju u predivne  kristale.

 

Čini se da postoji određeni način na koji se neke stvari do­ gađaju, a koji je duboko i prirođeno ispravan; stvari postaju ono što im je namijenjeno svrhom. Aristotel je završetak tog procesa nazivao »entelehijom« — potpunim i savršenim ostvarenjem ono­ ga što je dotada bilo potencijalno stanje. Bilo da se pojavljuje u obliku leptira  koji izlazi iz kukuljice, zreloga ploda koji pada sa stabla ili u  obliku izrastanja hrasta iz običnoga žira, taj proces nedvojbeno svjedoči o odlikama sklada i temeljne inteligencije.

— Piero Ferrucci: Što sve možemo postati

 

RAZVIJA LI SE i čovjekova priroda prema takvom unutarnjem pla­ nu? Je li razumno i korisno prihvatiti mogućnost da bi i čovjek mogao biti nalik na sve ostalo stvoreno u svemiru? Traži li se od nas da ostvarimo određeni životni obrazac?  Kako otkriti vlastiti individualni obrazac i surađivati na njegovu ostvarenju? Koji su koraci potrebni na putu do korisnih i plodonosnih iskazivanja ži­ votnog obrasca? Je li nešto krajnje praktično i osobno u izražava­ nju naših najdubljih vrijednosti, vrlina i plemenitih ciljeva?

 

Djeci preporučite krepost i vrline; samo ih to može usrećiti, a ne zlato.

—   Ludwig van  Beethoven

 

 

 

Budem li pazio na svoj karakter, moj će se ugled sam pobrinuti za sebe.

— D.  L.  Moody

 

Zašto su izgradnja karaktera i moralni razvoj važni i za vaš život? Zašto su neki oblici ponašanja prikladniji od nekih drugih oblika? Otkrivaju li istraživanja vrijednosti, vrlina i dobrog karak­ tera univerzalna duhovna načela? Pokazuju li se vrijednosti i vrli­ ne u plemenitim čovjekovim odlikama poput poštenja, časnog ka­ raktera, ljubaznosti, neograničene ljubavi, marljivosti, samodisci­ pline, mudrosti, pravde i poniznosti? Vrijedne odlike, poput ma­ ločas navedenih, pomažu nam da živimo u  samopoštovanju  i sreći, te da vodimo plodonosniji život. Jesu li to pozitivni čimbe­ nici za cijelu ljudsku zajednicu,  budući da nam pomažu da zajed­ no živimo skladnije i produktivnije? Philip Brooks kaže:  »Nitko od najponiznijih ljudi ne može biti istinski snažan, ljubazan i do­ bar a da svijet zbog toga ne postane bolji, a da netko već i zbog samog postojanja takve dobrote ne primi pomoć ili utjehu«.

U knjizi Seana Coveyja Sedam navika  uspješnih tinejdže­ ra o prirodnim se zakonima govori kao o »načelima«, te se ob­ jašnjava kako ta načela vladaju:

 

 

Jer mir nije tek izos­ tanak rata, nego vrli­ na koja niče iz snage

karaktera.

• Benedict Spinoza

 

Svi mi dobro poznajemo djelovanje sile teže. Baci loptu uvis i ona če pasti na tlo. Riječ je o prirodnom zakonu ili načelu. A jednako kao što postoje načela koja vladaju fizičkim svijetom, tako postoje i načela koja upravljaju čovjekovim svijetom. Načela nisu vjerske naravi. Nisu ni američka ni kineska. Nisu ni moja ni tvoja. Nisu podložna raspravama. Odnose se jednako na sve, i na bogate i na siromašne, i na kralja i na seljaka, i na muškarce i na žene. Nije ih moguće ni kupovati ni prodavati. Živiš li prema nji­ ma, postizat ćeš iznimne rezultate. Ne budeš li ih poštivao, doži- vljavat ćeš neuspjehe. Stvar je upravo krajnje jednostavna.

 

 

 

Kada duši i umu u uzlaznome letu pridamo krila razumijevanja i Znanja, Svjetla i Sklada, nadilazimo indolenciju i neznanje.

• ta Violette

 

 

Poštovanje prema drugima primjer je prirodnog moralnog načela. Promislite na trenutak. Što se događa kada se prema ne­ kome odnosimo bez poštovanja? Nije li vjerojatno da će se  taj netko uzrujati i naljutiti na nas? Ako to zatim nekako ne ispravi­ mo, hoćemo li naškoditi odnosu? Kolika je »unutarnja cijena« tak­ vog postupka? Možemo li ostati bez samopoštovanja? Kako bis­ te  se  vi  osjećali  kada  bi  netko  grubo  nagazio  vas?  Uviđate  li

 

važnost poštovanja prema prirodnim moralnim zakonima ako že­ lite da vam život bude plodonosan i skladan?

Kako se razvijanje karaktera smatra  trajnim  poslom?  Na koje načine možemo spoznati što je istinito, prikladno i dobro? Kako školovati  svijest  i  ponašanje prilagoditi tom visokom stan­ dardu? U knjizi Čovjekova vječita potraga Paramahansa Yoga- nanda piše: »Proučavanjem tuđeg karaktera  čovjek počinje  bud­ no pratiti načine na koje može unaprijediti vlastitu prirodu... Proučavanje karaktera važno je primarno  u  tom  smislu:  čovjek bez prestanka treba pratiti vrline u drugima i pozitivne odlike usađivati u sebe«.

A kako stoje stvari sa shvaćanjem naših prednosti i mana, jakih strana i slabosti, prepoznavanjem sadašnjih obrazaca po­ našanja, te iskrenim i poštenim odnosom prema sebi? Kakva je veza između samopoštovanja, te vrijednosti i moralnog obrazova­ nja? Kojim se pristupima i metodama mladi mogu poučavati tako da postanu upućeni u znanje, stavove, vještine, vjeru i oblike po­ našanja kako bi se poboljšali kao ljudi?

 

 

Kultiviran je um čuvar Demokracije, i dok ga vode i nadziru

vrline, najplemenitija je čovjekova odlika.

— Mirabeau Duonaparte Lamar

 

 

Kako opisujemo plemenite ciljeve? Znači li to raspolaga­ nje i primjenu uzvišenih moralnih odlika i ideala, izražavanje ve­ ličine karaktera u svemu što činimo? Kako to postići? Jedan od primjera mogao bi se sastojati i u tome da zaboravimo vlastiti ego i velikodušno darujemo nadarenost i sposobnosti dok služi­ mo potrebama ljudi koji nas okružuju. Otvorenost prema znanju iz svih mudrih izvora još je jedan od primjera. Uvijek možemo doznati još nešto o sebi, o našem Stvoritelju, o svijetu kojem pri­ padamo. Možemo spoznati i brojne načine na koje se svaka od tih vrlina odnosi prema ostalima. Koje korake možemo poduzeti ka­ ko bismo razvijali obrasce ponašanja pune ljubavi, obzirnosti i pravednosti, sve dok nam ne postanu prirodni i normalni? Kako razviti sposobnost nadziranja poriva, odricanja od trenutačnog zadovoljavanja i koncentriranja na ono što je dugoročno korisno? Možemo li kreativnu znatiželju upotrijebiti za disciplinirano is­ traživanje  i  istraživačko propitivanje?  Kako  naši postupci  mogu

 

pomoći, naškoditi ili djelovati na druge? Što nam govori naša savjest? Prije nego što donesemo veliku odluku, bi li bilo koris­ no postaviti pitanje: »Bi li svijet postao bolji kada bi se svi pove­ li za mnom?«

Odluke koje donosimo vrlo su važne, kako za našu, tako i za budućnost drugih. Važno je da biramo plemenito i odgovorno, a zatim za svoj izbor preuzmemo odgovornost.

 

 

*

 

2. ZAKON

Svaka ptica svome jatu leti.  — Robert Burton

 

 

Vaši su suputnici poput tipaka u dizalu. Vode vas ili gore ili dolje.

• Nepoznati autor

 

 

 

Prijateljstvo je dragocjeno, ne samo u sjeni, nego i na suncu života.

• Thomas Jefferson

 

NA SATU FIZIKE, pregršt željeznih strugotina položen je na metal­ nu foliju. U njezinoj blizini odsviran je točno određeni ton. Kao nekim čudom, strugotine su se rasporedile u obliku snježne pa­ hulje! Reagirale su na vibriranje zvučnog obrasca odsviranog to­ na. Nakon drukčijeg zvuka, ponovno su promijenile položaj. Ovaj put oblikovale su zvijezdu! Taj pokus ponovljen je nekoliko puta, a dobiveni rezultati bili su vrlo slični. Svaki zvuk ima vlastiti ob­ razac, a vidljive strugotine pokazuju nam nevidljivi obrazac zvu­ ka.

Univerzalni zakon ili načelo privlačnosti jasno se pokazu­ ju kada privlačimo energiju kompatibilnu  s  našim  mislima.  Ako bez prestanka mislimo i vidimo dobrotu i obilje, u život  priv­ lačimo upravo te elemente. Ako se bavimo negativnim stvarima i boli, u životu nailazimo upravo na njih. Što se više bavimo nekom mišlju, to su veći izgledi da će se ona odraziti i u našim iskustvi­ ma.

 

Druži se s mudrim i postat ćeš mudar; a tko se drži bezumnika, postaje opak.

—  Izreke  13:20

 

 

 

Možda ćemo u određenoj situaciji sagledati okolnosti i us- kliknuti: »Pogledaj što sam stvorio!« To bismo  mogli  izraziti  i ovim riječima: »Pogledaj što sam privukao!«. Okolnosti su svi uv­ jeti oko nas, s nama magnetski povezani zahvaljujući središnjim i

 

Vjeran je prijatelj li­

jek života.

—  Propovjednik   6:76

 

temeljnim vibracijama ili »zvukom« naših misli — poput kretanja željeznih strugotina postavljenih na metalnu foliju.  Ta sposobno­ st privlačenja ljudi i uvjeta ima nesagledive praktične primjene.

Posve je prirodno uživati u društvu onih čije su misli, os­ jećaji i stavovi kompatibilni s našima. Izreke »Slično privlači slično« i »Svaka ptica svome jatu leti« odnose se na privlačnost do koje može doći među pojedincima, mjestima, stvarima i uvje­ tima. Naše misli i stavovi odnose se na, zahvaljujući privlačenju, ljude koji su dio našeg osobnog svijeta — prijatelje, neprijatelje, rođake, kolege i sve s kojima dolazimo u dodir. Kako poruku o zakonu privlačnosti upotrijebiti kako bi nam pomogla da kreativ­ no napredujemo i živimo zadovoljnije i plodonosnije?

 

 

Nasljeđujemo rodbinu i crte našeg lica možda ih ne mogu izbjeći; no biramo vlastitu odjeću i prijatelje, pa stoga dobro pazimo da

nam odgovaraju.

—  Volney St.  Reamer

 

 

 

Podupiru li nas naši poznanici? Koliko se često dogodilo da nas  nečija ljubav i  prijateljstvo potiču da zaliječimo svoje og­ raničene stavove i da u sebi ugledamo bića veće vrijednosti? Po­ mažu li nam oni kojima nas nešto privlači kada nastojimo pronaći ili ostvariti svoju životnu svrhu? Svatko ima svoj poseban dar i je­ dinstven način njegova izražavanja. Kako nam oni s kojima se po­ vezujemo pomažu da poboljšamo i iskoristimo darove kojima ras­ polažemo? Način na koji se izražavamo često niče iz promatra­ nja ljudi koji nas okružuju. Stoga je logično družiti se s ljudima čije  odlike  priželjkujemo.

Najveća soba u svemiru upravo je »soba za poboljšanja«. J. Sig Paulson rekao je: »Kad čovjek postane svjestan aktivnosti lju­ bavi u vlastitome biću, želja za poboljšanjima postaje predivno neodoljiva«. Potiču li nas oni koji čine naš krug prijatelja i oni ko­ ji su neodvojiv dio brojnih i raznovrsnih aspekata našeg života na nove i veće vizije i na plemenitije ciljeve? Želimo li zahvaljujući nadahnuću živjeti uz veću gorljivost i zadovoljstvo, živjeti koris­ nije? Kako nam osobe koje nas okružuju pomažu  na  putu  sve većeg samoostvarenja? Služimo li mi na tom području drugima u recipročnoj mjeri? Kada dublje  spoznamo  univerzalni  kreativni duh ljubavi, života, svjetla i smijeha, možemo li se radovati  uz zdrav, dinamičan i kreativan stav prema životu? Pojačavaju li lju­ di oko nas predanost naše duše strastvenome životu s unutarnjim

 

Kad  biraš prijatelja uspni se za stubu.

• Talmud

 

duhom kao božanskim graditeljem? Što su i gdje naši najsnažni­ ji korijeni i veze? »Život koji želimo nije tek ono što smo odabra­ li i stvorili«, govori nam pjesnik Wendell Barry. »To je život koji moramo birati i stvarati«. Svačiji je život fluidan i bez prestanka se razvija. Kao kod rijeke, možemo mu postaviti branu ili ga pus­ titi da slobodno teče. Možemo ga preusmjeriti. Ili zaplivati zajed­ no s njim.

Živite li sređenim životom? Svemirom, kako se čini, vlada uzvišeni red. Drevna izreka kaže da je »svatko kuća s četiri sobe: tjelesnom,  mentalnom,  emocionalnom  i  duhovnom  sobom«.  Va­ žno je svaki dan ulaziti u sve sobe, čak i ako treba samo nešto popraviti ili ispraviti! Pridonose li naši kolege i suradnici tome da naše »sobe« budu djelotvornije i da život u njima bude ugodniji? Veze s drugim ljudima počesto čine duhovnu mrežu naše­

ga života, pri čemu su ključne veze brak, obitelj, prijatelji i kole­ ge. Naše najdublje vrijednosti mogu se iskazati kroz te  ključne veze. Veze mogu služiti i kao poligon za vježbu. »Živjeti ljudski postignuće je slično sviranju instrumenta«, primijetio je esejist Michael  Ignatieff.  »Potrebno je vježbati«.

 

 

 

3. ZAKON

Dokoni je mozak vražja radionica.  — H.  O.  Bohn

 

 

Beskoristan život znači ranu smrt.

• Goethe

 

IMATE li osjećaj neograničenosti u vezi sa sobom, svojim poslom, darom, sposobnostima, potencijalom i onim što možete dugo­ ročno ostvariti? Neograničenost se opisuje kao dojam da nema ograničenja u vezi s time što možemo postati ili činiti. Neogra­ ničenost je svijest koja nam ispunjava um kada znamo da naš raz­ voj ne prestaje i da naš potencijal za razvoj doseže beskonačnost. Hoćemo li početi učiti lekciju neograničenosti kada počnemo na­ dilaziti granice koje eventualno postoje u našem umu, kada naš um gorljivo traži i istražuje i nikada nije dokon?

Bi li jedan od naših životnih izazova moglo biti i otkriva­ nje neizraženog i beskonačnog unutarnjeg potencijala? Kao što u svojoj knjizi Ako je život igra, ovo su njezina pravila kaže Cherie Carter-Scott.  »Sve vam je unutar dosega. Spoznajte svoje grani-

 

Baš kao i tijelo, um često upada u neu­ godno i loše stanje zbog pukog viška

komfora.

—  Charles  Dickens

 

 

 

Dobro je laštiti mozak trenjem  uz druge mozgove.

—   Michel de   Montaigne

 

 

 

Dokonost je tek utočište slabog uma.

—  Grof

od   Chesterfielda

 

ce, ne kako biste ih priznavali, nego kako biste ih razbili na ko­ madiće i dosegnuli veličanstvene visine!« Da! Kako uopće poseg­ nuti za nečim toliko uzvišenim? Počinju li prvi koraci od aktivnog i istraživačkog uma, od uma koji je znatiželjan, marljiv i usredo­ točen na djelotvornost?

Izreka: »Dokoni je mozak vražja radionica« nudi nam ite- kakvu podlogu za razmišljanje. Na primjer, može li pretjerano za­ bavljanje umanjiti i nadvisiti naš život? Što se događa s našim mi­ saonim procesima kada se zabavljamo? Može li šest sati svakod­ nevne posvećenosti gledanju televizije poslužiti kao otrovan nar­ kotik? Ako vam um nije usmjeren na neko učenje ili mentalne iza­ zove, može li se pretjerano opustiti, biti manje djelotvoran i pro­ duktivan? Može li čovjek kojem je mozak ispran televizijskim sa­ punicama postati podložan negativnim i neproduktivnim mislima koje mogu dovesti do bolnih životnih situacija? Straha? Bijesa? Zločina?

Za primjer promotrimo sportski kontekst. Svi znamo  za obilje priča o značajnim postignućima mnogih sportaša koji sud­ jeluju u raznoraznim sportovima. No bi li pretjerano gledanje drugih kako se bave sportom moglo gledateljevu pozornost od­ vratiti od njegovih vlastitih sportskih aktivnosti i uspjeha? Bi li um bio aktivniji i budniji kod sudjelovanja nego što je to slučaj kod promatranja? To ne znači da treba isključiti mogućnost prik­ ladne ravnoteže između opuštene dokonosti i aktivnosti.

 

A svrh svega čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život.

— Izreke 4:23

 

 

Može li tjelesna i mentalna dobrobit krenuti nizbrdo kada se zdrava i produktivna osoba mora povući u mirovinu? U Sjedi­ njenim Državama neke  tvrtke i vladini programi potiču ili čak zahtijevaju od produktivnog radnika da nakon šezdeset pete go­ dine ide u mirovinu. S obzirom na sve izraženiju dugovječnost lju­ di koja se pripisuje napretku na području tehnologije i medicine, može li čovjek čijih se usluga odriču kada je na vrhuncu moći i produktivnosti postati parazitom? Bi li ljudi duže zadržali menta­ lnu živost kada bi mogli nastaviti raditi? Koliko smo puta čuli da je netko otišao u mirovinu, a zatim, nakon samo nekoliko godina, umro ili se razbolio jer život više nema žarišnu točku i pravi smi­ sao? Smisao donosi produktivnost, dok prerano  umirovljenje može stvoriti nezdrave parazite.

 

Bi li važne koristi i prednosti bilo moguće ostvariti kada bismo omogućili da svi prihodi nakon šezdeset pete godine budu neoporezivi? Kakve je poticaje moguće ponuditi ljudima u dobi za umirovljenje kako bi na važan i djelotvoran način davali doprinos zajednici, zemlji i općenito čovječanstvu?

 

 

Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.

— Izreke 12:2

 

 

Možda će se netko upitati: Kakve veze te  misli  imaju  s našim duhovnim načelima i poukama iz svjetskih religija? Ako je božanstvo beskonačno, tada nam sve pomaže da spoznamo to božansko, osobito kada je riječ o životu ljudi. Bi li riječi iz Izre­ ka (16:4), »Jahve je sve stvorio u svoju svrhu«, mogle ukazivati na važnost svih aspekata života? Bi li takva razmišljanja ljudima mogla pružiti prednosti i radosti produktivnijeg i plodonosnijeg života? Da se drevno Sveto pismo piše danas, bi li se autori kon­ centrirali na druge stvari, jer bi u Bogu vidjeli nešto neusporedi­ vo veće i šire od slike koju je bilo moguće dokučiti prije više ti­ suća godina? Je li mudro tražiti mogućnosti većeg obogaćivanja sviju, bez obzira na dob? U Dhammapadi stoji: »Naiđeš li na mudraca koji te želi skrenuti s pogrešnog puta, kreni za njim kao za čovjekom koji ti može otkriti skriveno blago. Iz toga može izići samo dobro«.

Aktivan um u svim preprekama vidi lekcije, a ne znakove neuspjeha. Kada nešto izgleda kao prepreka, aktivan um može potražiti  rješenja.

U filmu o svojem djetinjstvu, Albert Einstein opisuje kako je uzeo kompas i opčinjeno promatrao kako se igla pomiče kada se on okreće u raznim smjerovima. Tako ga je počela progoniti želja da shvati nevidljivu silu koja pokreće iglu kompasa. Gdje se nalazi ta sila? Tko nad njom ima nadzor? Zašto uvijek funkcioni­ ra? Od čega se sastoji? Postoje li mjesta na kojima ne djeluje? To su prirodna pitanja znatiželjnog genija, a ne dokonog uma.

 

*

 

4. ZAKON

Moguće je postići i da suprotne sile djeluju u vašu korist.

— Anonimna

 

 

 

Čovjek koji je pogri­ ješio, a tu grešku ne ispravlja, čini još jednu pogrešku.

—  Konfucije

 

 

Kao što se perač služi blatom za pra­ nje odjeće, tako se i

mudar čovjek pročišćava nečis­

toćom.

—  Budistička

parabola

 

ROBERT je bio izvrstan kuhar kojeg su iz tri različita restorana ot­ pustili zbog neprimjerena ponašanja. U svakom slučaju on je tvr­ dio da je kriva uprava restorana. Naglašavao je da ga je uprava ili maltretirala ili da mu je otpuštanje »namjestio« šef, ili da nije do­ bivao jasne upute u vezi sa svojim položajem. Bez poteškoća je ig­ rao ulogu žrtve. Posve je sigurno da u svim slučajevima nije mo­ gao biti isključivi krivac. To se doista čini malo vjerojatnim; međutim, tri različita restorana mogla su s njim imati slične prob­ leme. U tvrdnjama o njegovoj odgovornosti u vezi s onim što se dogodilo moralo je biti i nešto istine. Kako je Robert mogao tešku situaciju okrenuti u svoju korist?

Neki put osvrt na prošlost čovjeku pomaže da spozna kako i katastrofalno iskustvo može biti prava sreća, iako na prvi pogled tako ne izgleda. Budući da se radilo o tri radna mjesta, što se moglo postići da je Robert bio voljan potražiti obrasce neprimje­ renog ponašanja i odlučiti promijeniti ih? Koje je korake mogao poduzeti da spozna svoju ulogu u pojavi nepovoljnih okolnosti? Da je priznao svoju odgovornost, što je mogao poduzeti kako bi na sljedećem radnom mjestu postigao uspjeh? Robertu se posve sigurno nudi mogućnost izbora u vezi s time kako će reagirati na život.

 

 

 

Mudar će čovjek stvoriti više prilika nego što ih je u stanju  pronaći.

— Francis Bacon

 

Kao izraz božanske inteligencije, nismo li u svakom trenut­ ku veći od svih poteškoća, okolnosti, iskustva ili situacija? Uvijek se valja sjetiti temeljne i korisne istine koja kaže da dobro, u od­ ređenoj mjeri i na određenoj razini, postoji u svima i svemu. Važno je kako na te pustolovine reagiramo! Kršćanska nas Biblija uvje­ rava da »Bog čini sve da pridonosi dobru onih koji ga ljube« (Rim­ ljanima 8:28). U Mudrosti Lao Tsea stoji: »Mogućnosti izrastaju iz nemogućnosti i obrnuto... s obzirom na to, istinski Mudrac od­ bacuje sve razlike i utočište pronalazi na Nebu... Stoga se kaže da se ništa ne može usporediti s uporabom Svjetla«. Svatko od nas u stanju je nadići prepreke koje nam se pojavljuju u životu ako smo odlučni, odvažni i voljni raditi u smjeru daljnjeg napretka.

Kao transcendentna bića, imamo moć uzdignuti se iznad prepreka. Možemo nadići gotovo sva ograničenja,  samo ako po­ zornost usmjerimo na odgovarajući način. Kako  to  postići? Možemo li sebe i situaciju u kojoj se nalazimo sagledati iskreno i otvoreno, te se osvrnuti na okolnosti koje su nas eventualno dove-

 

Tko želi visoko skočiti, mora uzeti

velik zalet.

• Danska poslovica

 

le u mutne vode? Snagu zahvaljujući kojoj ostajemo koncentrirani možemo razvijati i pojačavati. Umjesto da se koncentriramo na frustracije, razočaranja i sve što smatramo preprekama na putu, možemo se prisjetiti velike istine koja kaže da »nitko ne zna što sve može dok ne pokuša!«. Vrijeme možemo mudrije koristiti. Ka­ da odlučimo uzeti život u ruke, možemo početi stvarati pozitivniji utjecaj u vanjskome svijetu u kojem će biti više ljubavi i potpore. Ljudi pozitivno reagiraju na pozitivnu energiju!

 

Određena količina protivljenja čovjeku je od velike pomoći; to želi i mora imati da bi u nečemu bio dobar i uspješan. Poteškoće i protivljenje prirodno su tlo za rast čovjekova karaktera

i samopouzdanja.

— John Neal

 

 

Možemo li nekako ispraviti situaciju koja nas muči? Na pri­ mjer, što bi se dogodilo da se Robert telefonom  ispričao  trojici bivših poslodavaca? Bi li njegova spremnost da se prvim korakom vrati u ljubav i sklad odigrala značajnu ulogu? Koliko bi plodonos­ na bila njegova predanost životu obilježenom poštenjem i čas- nošću, ako bi poslužila kao početna točka na putu prema većem služenju i korisnijem životu? Koji nam još motivi mogu pomoći da ostanemo koncentrirani i u čistoj svijesti? Iskrenost? Istinoljubi­ vost? Poštenje? Marljivost? Poštovanje prema sebi i prema drugi­ ma?

 

 

 

Prvo sebi reci što želiš, a zatim učini

što moraš.

—  Epiktet

 

Odgovorni smo i za stanje u kojem se nalazimo i za izlje­ čenje. Kada se u cijelosti osvrnemo na neku tešku i neugodnu si­ tuaciju i postignemo sve što možemo kako bismo zaliječili iskus­ tvo, možda dolazi trenutak da zatvorimo vrata koja nas vode od tog događaja i pođemo dalje. U nama je cijeli jedan svijet — jedin­ stveno polje svih mogućnosti — koji nam je dostupan. Znamo da kroz sve nas protječe božanska energija. Možemo spoznati i gra­ diti na temeljima onoga što je najbolje u nama, a što se izražava kao beskonačna ljubav, dobrota, suosjećanje, marljivost i služenje. Kada ljubav i plemeniti ciljevi počinju nadvladavati čovjekov ego, dok u životu donosimo svakodnevne odluke, sigurno je da napre­ dujemo na putu svete potrage u ime cijelog čovječanstva. Tada će sve što naoko izgleda kao protivljenje djelovati u našu korist.

 

*

 

5. ZAKON

Kaznu ne  trpimo zbog svoje ljutnje; kažnjava nas  upravo naša ljutnja.

— Bhagavadgita

 

 

 

Kad se u vama budi bijes, sjetite se posljedica.

• Konfucije

 

 

Želite li izliječiti ljut nju, ne hranite je.

—  Epiktet

 

 

 

Ako odbijate sve osim onoga što je u životu najbolje, to vrlo često i dobivate.

• Somerset Maugham

 

 

 

 

Ljutnja je trava; mržnja je stablo.

— Sv.  Augustin

 

OD SVIH osjećaja ljutnja i bijes mogu nanositi najviše štete, naj­ više nas uzrujati, biti najneproduktivniji i  najneugodniji.  Struje nam umom, srcem i tijelom poput stravičnog požara koji guta naš samonadzor i može nas navesti da izgovorimo stvari zbog kojih ćemo poslije žaliti.

Kad se netko razljuti, često reagira tako da se koncentri­ ra na ono što smatra uzrokom ljutnje.  Možda  je  netko  rekao nešto grubo i nepristojno ili se tako nekako ponio, bio nepošten, neljubazan, možda čak i zloban. Takve riječi  ili djela mogu biti stvarni, zamišljeni ili prenapuhani. Korijen problema počiva u emotivnoj reakciji samoga bijesa. A gdje ćemo potražiti izvor? U sebi! Kao da smo vatrogasci, važno je da vodom prvo zalijemo plamen i da dragocjeno vrijeme ne trošimo na traženje osobe ko­ ja je zapalila kuću!

Tako se često događa da bijes proistječe iz nedostatka ra­ zumijevanja prema nama samima ili prema drugima. Duboko ukorijenjena, kao i neposredna površinska iskustva mogu  pos­ lužiti kao izvori. Ljutnja i bijes mogu niknuti i iz straha, ponosa, egoizma, razdraženosti i sumnjičavosti. Nisu li upravo to elemen­ ti koji potječu iz našeg uma i srca? Drugi ljudi i naša okolina do­ imaju se  sekundarnima.

Što se događa kada se čovjek razljuti? Ne reagira li čes­ to tako da prvo traži nekog ili nešto što će okriviti? Okrivljavanje se katkada koristi kao zgodan izgovor za to  što  naš  život  nije točno onakav kakav želimo. Možda ćemo svijet okriviti za bolest, burzu za financijsko stanje, ili obližnju pekarnicu za to što smo predebeli. Međutim, u svijetu misli,  odgovorni  smo za to kako smo se izgradili. Osim toga, proistječe li okrivljavanje ikada iz pozitivnog iskustva? Kada vjerujemo u svoj život i živimo u je­ dinstvu i neograničenoj ljubavi, okrivljavanje postaje doslovce ne­ moguće! Kako bismo se mogli na nekoga ljutiti ako smo istinski naučili voljeti sve? Ne bi li bilo pametnije životnu energiju usmje­ riti u pronalaženje rješenja? Nije li važno preuzeti odgovornost za vlastitu ulogu u životnoj drami i to u svakom trenutku? Osim to­ ga, okrivljavanje drugih ili okrivljavanje okoline posve je uzalud­ no, jer kamo god išli, ljutnju nosimo u sebi!

 

Bijes je temelj svih

zala.

—   Muhammad Husan  Askari

 

 

 

 

Bijes bez temelja ni­ kako se ne može op­ ravdati, jer čovjeka teret bijesa povlači

prema dolje.

— Ben Sira

 

 

Vaš je vlastiti um sveto područje u  ko­ je ne može ući ništa štetno, osim ako vi date dopuštenje.

—  Arnold   Bennett

 

»Kaznu ne trpimo zbog svoje ljutnje; kažnjava nas upravo ta naša ljutnja«, glasi još jedna važna istina. Kako? Što se događa kad se netko naljuti? To djeluje na cijelo biće. Srce kuca brže, li­ ce postaje crveno, oči sijevaju od bijesa i ogorčenosti! A koliko tijelu, umu i duhu treba da se oporavi od napadaja bijesa? Zašto bismo se uopće željeli tako kažnjavati dopuštajući bijesu da ovla­ da cijelim našim bićem? Kada mu omogućimo da  se  nastani  u našoj svijesti, postajemo još jednom osobom koja u našem svije­ tu stvara dodatni nesklad — ne samo u našem osobnome svijetu, nego i u našem planetarnome domu!

Što nam je, dakle, činiti? Možda ne bi bilo loše preuzeti potpunu odgovornost za to što smo i tko smo u sadašnjoj život­ noj fazi. Kada razorna energija ljutnje i bijesa podigne glavu, možemo postaviti pitanje: Što iz ove situacije trebam naučiti? Možemo iznova razmotriti mučne događaje koji su prethodili ko­ nkretnoj situaciji. Ako nam se netko obraća neljubazno ili se pre­ ma nama tako ponaša, možemo li ga pokušati bolje shvatiti? Možemo li uvidjeti da je osoba koja je izazvala naš gnjev možda i teška žrtva negativnih emocija? Drugi će ljudi biti točno onakvi kakvi jesu, neovisno o našem stavu o njima. Možemo li svakome dopustiti da bude kakav jest i priznati da je na vlastitom razvoj- nome putu? Svatko ima mogućnost iznjedriti nešto prelijepo.

Promislite malo bolje. Svijest može postojati na dvjema razinama: prvo u obliku zametka, a zatim i kao njegova manifes­ tacija. Kad god zametak ima priliku pokazati  se  u  stvarnosti, stvara i novo sjemenje iste prirode. Recimo da  proživljavamo  za­ metak ljutnje. U povoljnim okolnostima taj se zametak može ma­ nifestirati kao zona energije  koja  se  naziva  ljutnjom.  Ako  se  ljuti­ mo pet minuta, stvara se novo sjeme ljutnje i pada na tlo našega uma. Možete li zamisliti koliko je teško biti radostan i  sretan ka­ da  se  manifestira  zametak  ljutnje?

Što bi se dogodilo da kao reakciju na sve situacije umjes­ to ljutnje nudimo razumijevanje, suosjećanje i ljubav?  Vodite računa o činjenici da kivnost i  povrijeđenost često izazivaju po­ mutnju, dok istinska komunikacija može donijeti mir i sklad. Možemo li potražiti duhovna rješenja za sve takozvane probleme na koje nailazimo? Neograničena ljubav koju aktiviramo za sebe počinje zračiti i posvuda oko nas. Ubrzo se umjesto okrivljavanja i ljutnje može  pojaviti  ljubav.  Mržnja  nikada  ne  nadvladava mržnju, ali ljubav ubrzo nadjačava svaki oblik mržnje.

Mnogi duhovni vođe pozivaju nas da svoje biće ispunimo ljubavlju, čak i prema onima koji se predstavljaju kao naši nepri­ jatelji. Ako uspijevamo upućivati ljubav onamo kamo smo nekoć

 

upućivali okrivljavanje,  ljutnja i bijes više jednostavno ne postoje kao mogućnost.

 

 

Naglasci ••

 

1. Kako otkriti vlastite životne obrasce i darove koji ih podupi­ ru, te surađivati s njihovim ostvarivanjem?
2. Zašto su za svakoga od nas važni izgradnja karaktera i mo­ ralni razvoj?
3. Kako se razvijanje našeg karaktera smatra trajnim poslom?
4. Kako biste  vlastitim  riječima  opisali  zakon  ili  načelo  priv­ lačenja?
5. Ako priželjkujemo  uzor,  zašto je  važno  družiti  se  s  ljudima koji iskazuju odlike koje želimo?
6. Zašto je  najveća  soba  u  svijetu  »soba  poboljšanja«?
7. Kako  osjećaj   neograničenosti   predstavlja   neizrecivo   veliku priliku  za  osobni  razvoj?
8. Zašto je važno mozak »hraniti« smislenim aktivnostima i kon­ centriranom svrhom?
9. Kako prerano umirovljenje može stvarati parazite? Kako bis­ te odredili značenje pojma »parazit«?
10. Možemo nadići svaki problem, stanje, iskustvo ili
11. Zašto smo odgovorni i  za stanje  u  kojem  se  nalazimo  i za popravljanje  situacije?
12. Kako nas  »kažnjava«  vlastiti  bijes?
13. Što možemo naučiti iz ne osobito pozitivnih emocija?

 

 

Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••

 

Bože moj, ja sam tek sićušno sjeme koje si posijao u tlo Svoje Ljubavi i omogućio mu da skoči s ruke Tvojega obilja. To sjeme stoga u najvećoj dubini žudi za vodom Tvojega milosrđa i živome izvoru Tvoje milosti. Pošalji mu stoga, s nebesa svoje ljubavi i dobrote, ono što će mu omogućiti da uspijeva pod Tvojom sje­ nom i unutar Tvojih granica. Ti si taj koji zalijeva srca sviju koji su Te spoznali u toj rijeci obilja i izvoru Tvoje žive vode.

Slava tebi Bože, gospodaru svjetova.

 

— Baha'u'llah, molitva