Deficit bilo kojeg vitamina značajno ugrožava naše zdravlje. Glavni uzročnik nedostatka vitamina u organizmu je neadekvatna prehrana, pa je unos raznovrsnih namirnica od velike važnosti. U tekstu koji slijedi nalaze se informacije u svim važnim vitaminima, o namirnicama koje ih sadrže i o simptomima koji se javljaju u slučaju manjka nekog vitamina.

Vitamin A

Ima nekoliko važnih funkcija. Ovaj vitamin je osobito značajan za djecu i nepohodan je u razdoblju rasta i razvoja. Omogućuje stvaranje vezivnih tkiva u procesu rasta, a vrlo je važan i za vid, jer pomaže oku da se adaptira na slabiju svjetlost (sumrak). Osim toga, vitamin A regenerira epitele sluznice i epiderme kože.

U slučaju nedostatka ovog vitamina može doći do slabljenja vida u mraku (tzv. Kokošje sljepilo), dolazi do pada općeg imuniteta, a kod žena dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa.

Najbogatiji izvori vitamina A su riblja ulja i čaj od šipka. Njegove značajne količine sadržane su i u namirnicama koje su bogate beta-karotenom – mrkva, bundeva, rajčica, crvena paprika. Pri tome, namirnice koje sadrže vitamin A ne bi trebalo previše termički obrađivati, jer ga prevelika toplina uništava.

Vitamin B1

Prije svega, važno je znati da naš organizam nema sposobnost unutarnje akumulacije B1 vitamina, pa je neophodno svakodnevno kozumiranje hrane koja ga sadrži. Naročito je značajan njegov unos u slučaju povišene tjelesne temperature, prilikom pojačanog fizičkog napora, kao i u slučaju prekomjernog lučenja hormona štitnjače (tzv. Hipertireoza).

Uslijed deficita vitamina B1 dolazi do razdražljivosti, zaboravnosti, poremećaja spavanja, gubitka apetita, malaksalosti mišića. Može doći i do promjena na srčanom mišiću i na živčanim stanicama. Česta posljedica nedostatka vitamina B1 je i bolest beri-beri čiji su glavni simptomi naglo smanjenje tjelesne težine, slabljenje mišića i razni mentalne smetnje. Manjak vitamina B1 također dovodi i do hipotiaminoze.

U namirnice koje su najbogatije vitaminom B1 spadaju: kruh od cijelog zrna žitarica, žumanjak, pivski kvasac. Utjecaj topline na ovaj vitamin je zanemariv, pa se namirnice koje ga sadrže mogu termički obrađivati. Međutim, na vitamin B1 razarajuće dejstvo imaju prejaka svjetlost i direktna izloženost hrane UV zračenju. Također, postoji pozamašan popis namirnica koje uništavaju ovaj vitamin u našem organizmu, poput kave, alkohola, prevelikih količina šećera. Njegov deficit izazivaju i cigarete, sredstva za kontracepciju i lijekovi za umirenje. Za bolju apsorpciju vitamina B1 zaslužni su svi ostali vitamini B skupine, vitamin C i mineral fosfor.

Vitamin B6

B6 je neophodan za normalne moždane funkcije i za metabolizam. Najveću koncentraciju ovog vitamina imaju žitarice, pivski kvasac i banane.

Pri nedostatku vitamina B6 dolazi do anemije, javljaju se kožni i očni problemi, dolazi do promjena na usnama i jeziku, a čest simptom su i malaksalost mišića i mišićni grčevi.

Vitamin B12

Osigurava normalno funckionisanje živčanog sustava, krvotoka i srca, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca i proteina.

Njegov najbogatiji izvor su namirnice životinjskog porijekla: sve vrste mesa, riba, morski plodovi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi.

Nedostatak vitamina B12 se manifestira brzim zamaranjem, anginoznim bolovima i ubrzanim radom srčanog mišića.

Vitamin C

Jako je važan za jačanje obrambenih funkcija organizma. Do njegovog nedostatka može doći u razdoblju trudnoće i dojenja, pa se ženama koje su u drugom stanju i koje doje preporuča povećan unos vitamina C. Deficit ovog vitamina čest je i kod pušača, kod osoba s bakterijskim i gljivičnim infekcijama, osoba s povišenom tjelesnom temperaturom , kao i kod osoba izloženim stalnim fizičkim naporima. Djelomični manjak vitamina C dovodi do gubitka apetita, do kroničnog umora i sklonosti ka prehladama. U slučaju potpunog nedostatka može doći do obolijevanja od opasne bolesti skorbut.

Potrebe organizma za ovim važnim vitaminom najbolje će biti podmirene što većom količinom svježeg voća i povrća u prehrani.

Vitamin D

Vitamin D je jako važan za razvoj i zdravlje kostiju i zuba, jer osigurava optimalnu količinu kalcija. Njegovu apsorpciju osiguravaju masti i soli žučne kiseline.

Dovoljnu količinu vitamina D obezbeđuje redovito kozumiranje ribe i ribljeg ulja, kao i mlijeka. Bebama se do prvog rođendana u preventivne svrhe daju AD kapi. Osobe oboljele od osteoporoze uzimaju kombinaciju vitamina D i kalcija.

Deficit ovog vitamina u razdoblju rasta i razvoja jako je opasan, jer dijete može oboljeti od rahitisa. Odrasli s manjkom vitamina D obolijevaju od osteoporoze. Sa druge strane, njegove prevelike količine izazivaju hipervitaminozu, čiji su simptomi konstantna žeđ, bolovi u očima, svrab kože, opsipacija, nedostatak sna i depresija. Posljedica hipervitaminoze je i anoreksija.

Vitamin K

Ovaj vitamin je neophodan za noramalan proces zgrušnjavanja krvi. Postoji K1 i K2 vitamin. Prvi unosimo u organizam putem hrane, dok se sinteza drugog obavlja u tankom crijevu.

U namirnice koje obiluju vitaminom K ubrajaju se: kopriva, rajčica, cvjetača, prokulica, kupus, špinat, grašak, mrkva, krumpir, soja, jetra, mlijeko, biljna i riblja ulja. Deficit ovog vitamina prisutan je kod osoba alergičnih na gluten, kao i kod oboljelih od kolitisa. Određeni antibiotici koji remete crijevnu floru negativno utječu na sintezu vitamina K u organizmu.

Vitamin P

Regulira cirkulaciju u kapilarama i u kombinaciji s vitaminom C stvara vezivna tkiva. Također, ima zaštitni učinak na vitamin C i sprečava njegovo prebrzo razlaganje. Sadrže ga razne vrste voća i povrća.

Nedostatak vitamina P manifestira se lakom pojavom modrica po tijelu i kapilarnim krvarenjima.

Vitamin E

Štiti stanice od degenerativnih poremećaja i to prije svega mišićne, živčane, spolne i stanice jetre. Neophodan je za održavanje normalne građe i funkcije mišića.

Vitamin E je najzastupljeniji u biljnim uljima, u kikirikiju, orasima i sjemenu suncokreta.

U slučaju deficita vitamina E, organizma gubi moć probave belačevina, što dalje vodi do anemije i impotencije.