- ZAKON
Svjetski napredak traži poduzetnike.
Na svijetu nema tog zakutka u kojem ne
bi bilo Boga.
- Omoto Kyo
Pogledaj zlatne dane, prepune zlatnih djela, u velikoj pob
jedi Radosti i Ljubavi.
- John Milton
Vaši će potomci ubirati vaše plodove.
— Vergilije
VELIKA DJELA ostvarena tijekom izgradnje mnogih starodrevnih čuda širom svijeta ispunjavaju nas strahopoštovanjem. Kako su ti drevni na rodi podignuli tako velika zdanja bez pomoći suvremene tehnologije i mehanizacije? Kakvim su se alatima koristili? Kojim su se planovima i nacrtima radnici rukovodili u svakodnevnome radu? Koji su im pri rodni izvori bili na raspolaganju? Tko je bio začetnik početne zamisli o prvom velikome projektu? Bismo li tu osobu mogli smatrati prvim poduzetnikom u povijesti? On je nedvojbeno morao udružiti sve dos tupne prilike sa snažnom vizijom i genijalnošću kako bi svijetu ostavio tako dojmljiv dar!
U današnjem svijetu definicija »poduzetnika« glasi: »osoba ko ja organizira i vodi poslovni pothvat, prihvaćajući rizik zbog moguće zarade«. Bismo li tu definiciju mogli proširiti tako da obuhvati i geni jalnost istraživačkog uma i svrhovito traženje na svim područjima nas tojanja? U znanosti? Medicini? Religiji? Fizici? Ekonomiji? Elektroni ci? Genetici? Pedagoškim znanostima? I bi li dio »zarade« pritom mo gao biti bolji život za cjelokupno čovječanstvo?
Ljudi na putu do uspjeha počesto se ne boje prihvatiti pro računate rizike. Pomno se pripremaju za ulazak u nepoznate vode. Sposobnost prihvaćanja rizika i prihvaćanja izazova često je najveći kod onih koji imaju posve otvoren um. U knjizi Stanje čovječanstva Ju lian L. Simon piše: »Naša vrsta živi bolje praktički na svim mjerljivim materijalnim područjima. I više nego ikada možemo biti uvjereni da će Čovjek koji je voljan reći »da« iskustvu čovjek je koji će otkriti nove granice.
se ti progresivni trendovi nastaviti i nakon 2000. godine, u besko načnost«. Tako postoje plodna područja za istraživanje koja samo iščekuju trud, nadarenost, te domišljatost i dinamičnu svijest poduzet ne osobe. Blistava budućnost koju zamišljaju mnogi napredno orijen tirani pojedinci doima se sve izglednijom.
Nemamo vječnih saveznika i nemamo stalnih neprijatelja. Naši su interesi vječni i stalni i dužnost nam je povoditi se za njima.
— Henry John Temple
Veličina se odvija
unutra.
— Papa Ivan
Pavao II.
I najslabiji među na ma ima dar, koliko god izgledao trivijal no, koji je samo nje gov i koji će, ako se upotrijebi na vrije dan način, biti i dar
njegovoj vrsti.
— John Ruskin
Koristan i svrhovit život važan je temelj za izgradnju snova čov ječanstva, i na osobnom i na zajedničkome planu. Napredak je nužnost, a poduzetne su osobe itekako potrebne. Unutar kreativne genijalnosti uma nalazi se istinsko »područje prilika«. U istraživački i pionirski orijentiranoj osobi nalaze se moguće spoznaje, smisao, ide je, vizija, snaga, odvažnost, intelekt, sloboda i sposobnost za postiza nje čudesnih uspjeha. Sto je onda potrebno da bismo postali inovato rima? Trebamo li prvo spoznati da u sebi imamo moć kreativnosti? Jesmo li voljni upustiti se u nova iskustva i istražiti nova područja ko ja će možda ponuditi plodonosna područja za razvojne aktivnosti? Po ziva li naša receptivnost u našu svijest nova znanja, vitalnost i smisao?
Kako bismo ubrali plodove svojih otkrića, moramo dopustiti da vrijeme školuje naš duh, kao i naše tijelo i naš um. Duh čov ječanstva moguće je hraniti na čudesne načine, a to su u stanju činiti oni pionirski duhovi koji uočavaju i prenose čuda ovoga svijeta. Knji ge Ralpha Walda Trinea U skladu s beskonačnim i Carla Sagana Ra jski zmajevi dva su 'izvrsna' primjera pisane hrane za čovjekovu dušu.
Značajna istraživanja podupiru tezu prema kojoj bi stjecanje novih duhovnih informacija moglo biti snažno pomagalo za sve podu zetne duhove. Poduzetnici u području duhovnog istraživanja? Zašto ne? Evo samo nekoliko od tisuća pitanja kojima bi se mogli pozaba viti.
Čovjekova evolucija. Istraživanja pokazuju da su kasniji Neandertalci i prvi predstavnici Homo sapiensa imali vrlo izražene pojmove o zagrobnome svijetu, što se odražavalo u pogrebnim obredima i špiljskim crtežima. Daljnja bi istraživanja mogla utvrditi i temeljnu prirodu te duhovne spoznaje.
Genetski temelji zdravlja i zadovoljstva. Dr. Herbert Benson analizi
rao je prirodu određenih duhovnih faktora u liječenju i ustvrdio da
su ljudi »genetski pripremljeni« za zdravlje. Tako bi bilo moguće provesti istraživanja zdravlja kao genetske odlike ili skupa odlika. Kapacitet mozga. Neourologija nam kazuje da koristimo tek 10 pos to kapaciteta mozga. Istraživanje biokemijske osnove genijalnosti
i kreativnosti, osobito u slučaju velikih mistika i dobitnika Nobe- love nagrade, moglo bi nam donijeti vrlo korisne spoznaje i uka zati na način na koji bi bilo moguće osloboditi potencijal mozga.
Neuroendokrini odnosi. Istraživanje duhovnih aktivnosti (npr. molitve, meditacije i osobito izražavanja zahvalnosti) radi utvrđivanja raz noraznih postupaka oslobađanja hormona — poput endorfina i sličnih sredstava koja izazivaju osjećaj »zadovoljstva« — moglo bi poslužiti kao temelj za duhovna iskustva i alternativa mnogim psi- hoaktivnim sredstvima (npr. kokainu i heroinu) koji trenutačno pustoše društvo.
Nasilje kao društveni problem. Istraživanja genetske i neurološke os nove antisocijalnih oblika ponašanja pripada u politički osjetljivo područje, no strogo znanstveno utemeljeno istraživanje moglo bi nam donijeti toliko potrebne spoznaje i ukazati na moguće načine liječenja.
I u pozitivnim i u negativnim razdobljima, poduzetne osobe tražiti će nove granice koje će moći istraživati i poboljšavati. Rado će prihvaćati rizike i izazove, jer se zahvaljujući njima razvijamo, i na području svjetovne mudrosti i na području duhovne snage. Ako bu dućnost promatrate kao nepregledno, uzbudljivo i još neistraženo područje, vrlo je lako moguće da ćete otkriti nešto važno i korisno.
*
- ZAKON
Kada aktivno pomažete drugima, i oni uče pomagati drugima.
POSTOJI U mnoštvo korisnih načina na koje možemo davati? Jeste li kada razmišljali o tome da je doprinose životu i ljudima koji nas ok ružuju moguće davati kroz tri razine našega postojanja — duhovnu, mentalnu i fizičku? Na duhovnoj razini možemo davati kroz molitve ili duh ljubavi prema drugima. Na mentalnoj razini, možemo pružati
Nosite bremena je dan drugoga, te ćete tako ispuniti zakon
Kristov!
- Calaćanima 6:2
Pomaganje drugome dio je čovjekove
biti.
- Jinizam
Svi su odgovorni i za
druge.
- Talmud
Bez nesebičnog služenja ne ispunja va se nijedan cilj; najčišće je djelova
nje upravo u
služenju.
- Adi Granth, Maru
misli, zamisli, mudrost i poticaje. Na fizičkoj razini, možemo davati vrijeme, nazočnost, trud, novac i materijalna dobra. Za primjer slije dimo osmijeh koji se pojavljuje s triju razina našega bića. Kada ga da jemo iz srca, osmijeh nosi i duhovni blagoslov. Kada se smiješimo iz uma i kada je u skladu s duhovnim načelom, osmijeh prenosi misli ne ograničene ljubavi, koja se prenosi u fizički izraz suosjećanja i brižnosti!
Jedan od najčišćih oblika služenja sastoji se od pomaganja drugima i nastojanja da dođu do dobrobiti, bez očekivanja nagrade za trud. U Bhagavad Giti, kao i dijelovima Tao Te Chinga, nesebično se služenje opisuje kao »temeljno načelo kojim Bog stvara i održava svi jet. Kad god netko djeluje nesebično i tako služi drugima, taj čin pro istječe iz Boga«.
Kada nastojimo donositi sreću, uviđamo da postoje nebrojeni načini na koje možemo usrećiti mnoge. Dobivene darove možemo upotrijebiti za pomaganje i podupiranje. Možemo s drugima podijeli ti sve što znamo. Kada je prikladno, u nadvladavanju teških situacija možemo ponuditi i svoje iskustvo. Možemo se nuditi u služenju kojim ćemo usrećiti bolesnu osobu. Gotovo na svim područjima čovjekova iskustva nude se prilike za usrećivanje drugih. I to je istina. Svaki ta kav čin koji od nas ide prema drugima može se množiti kada oni ko ji primaju spoznaju da i oni mogu početi davati. I mi također doživlja vamo radost davanja! Služenje je nužno za naš razvoj. Riječ je o uni verzalnome zakonu: kada pomažemo drugima, i sami primamo više pomoći.
Joe Griffith na jednome mjestu iznosi priču o Albertu Schwei-
tzeru:
Albert Schweitzer pravo je oličenje služenja. Prekinuo je ugle dnu liječničku karijeru i otišao u Afriku kako bi pomogao u izgradnji bolnica za siromašno mjesno stanovništvo. Mnogi njegovi prijatelji, koji su imali dojam da uludo troši nadarenost i znanje, poslali su u Af riku svoje predstavnike kako bi ga pokušali nagovoriti da se vrati u domovinu. Pitali su ga: »Zašto tako nadaren čovjek odustaje od toli ko toga kako bi radio medu afričkim domorocima?«
Schweitzer je odgovorio: »Ne spominjite žrtvu. Uopće nije važno gdje je čovjek ako ondje gdje se nalazi može činiti dobro. Ko liko god cijenio vaše ljubazne riječi, čvrsto sam odlučio ostati ovdje i brinuti se za svoje prijatelje Afrikance«. U Africi je ostao sve do smr ti, 1965. godine. U to vrijeme bilo mu je 90 godina! Radio je do sa mog konca života, održavajući gorljivost prema životu.
Ne nastoj raditi sa mo u svoju korist, nego misli i na druge
ljude.
— Dio eskimske
inicijacije
Za još jednu prelijepu priču o toj temi pobrinula se medicin ska sestra Carol, koja je radila u jednoj velikoj sveučilišnoj bolnici. Carol je zanimalo kako sestre koje se iskreno brinu za pacijente uspi jevaju ostati zdrave unatoč tako bliskome odnosu s pacijentima koji ma pomažu. Znala je da su ih tako učili i da funkcioniraju na temelju postavke o tome da se trebaju iskreno brinuti za pacijente, ali se emo cionalno ne pretjerano vezivati, jer bi to vrlo lako moglo dovesti do potpunog izgaranja.
Čovjek besprijekornih vrlina, koji se želi dokazati, nastoji i drugi ma pomoći u dokazivanju; koji se želi proširiti i uvećati, u tome
pomaže i drugima.
— Konfucije
Dok je razgovarala s onim kolegicama koje su bile na glasu kao iskusni stručnjaci na području njege i brige, Carol je utvrdila da te žene ne čine ništa osobito. Duboku vezu između medicinske sestre i pacijenta uspostavljao je iskren osjećaj nazočnosti i postojanja, a ne neko konkretno djelovanje. Omogućujući takve interakcije, sestre su uvidjele da ih takvi odnosi uzdižu, te da im silno koristi proširena mo gućnost da dopru do energije, ljubavi i mudrosti. Nijedna od njih ni je smatrala da je ta duboka i iskrena brižnost, te blizak odnos s paci jentima, iscrpljuju ili dovode na rub izdržljivosti.
Možda upravo sada treba malo zastati i zahvaliti se na nebro jenim razlozima za sreću i činjenicu da i mi sami možemo donositi sreću! Postavite ideal u duhovnome smislu i budite svjesni činjenice da onaj tko među ljudima želi biti najveći, mora služiti svima.
*
- ZAKON
Kada očekujete najbolje, vaš će pozitivni stav otvoriti vrata prili kama.
Razmišljanje o mo gućnostima u stvar nosti je primjena di namične, kreativne,
svete mašte!
— Robert Schuller
I što god nakaniš učiniti, učini dok
možeš.
— Propovjednik
9:10
JESTE LI KADA razmišljali o tome da vaš pozitivan stav otvara vra ta prilikama koja bi inače ostala čvrsto zaključana? Snažna vizija puna nade može izvući potencijal iz nečega što inače izgleda kao ograničenje. Snalažljiva i otvorena potraga može odnijeti prevagu kada biste inače zbog straha odustali! Kako glasi pouka? Na sve strane i u svim situacijama tražite najbolja moguća rješenja!
Jedna poznata i vrlo uspješna i djelotvorna poslovna žena dan započinje pozdravom: »Dobro jutro, Bože! Koja si mi čudesna iskus tva za danas spremio?« Zatim se baca na svakodnevne aktivnosti i iza zove, od svega očekujući samo najbolje! A najbolje stvari u životu do gađaju se njoj i za nju! Često s nevjericom promatra što joj se sve do gađa. O počecima te navike kaže da je najvažniji korak u transforma ciji života poduzela kada je dubinski pretražila vlastitu dušu i zatim postavila korisne i plodonosne ideale. Zatim je marljivo i ustrajno radila na njihovu ostvarenju. A to može biti vrlo koristan i dalekosežan postupak transformacije, jer vam ideali postavljaju mjerila. Riječ je o izvrsnim smjernicama za donošenje odluka koje će vam uzvisiti život.
Čudesno je i uzvišeno biti u stanju razmišljati kako želite, no, na posljetku ipak ostaje važno pitanje: što mislite.
— Matthew Arnold
Mudar će čovjek stvoriti više prilika nego što će na njih
naići.
— Francis Bacon
Može li postavljanje ideala u skladu s duhovnim načelima po nuditi i najpozitivnije moguće životne stavove? Ako su nam ideali og raničeni, istinski se sputavamo. U knjizi Vaš život... Razumijevanje univerzalnih zakona Bruce McArthur navodi pet važnih elemenata ple menitih ideala:
- Vaši su ideali mjerilo prema kojem donosite Nalik su na zemljovid s pomoću kojeg dolazite do odredišta.
- Vaši ideali određuju stavove prema kojima živite.
- Vaši ideali određuju put i smjer kojim se krećete na svjesnoj razi
- Vaši su ideali poveznica koja uravnotežuje tijelo, um i dušu. Preko njih koordinirate duh, um i fizički aspekt
Očito je da o svemu što tako ključno utječe na vaš život mora te dobro promisliti i da to nešto morate pomno razvijati i birati s naj više dostupne razine svijesti.
Predivna zadaća! Njegovati i podizati nježnu misao, mladu ideju naučiti kako se
raste.
Je li vam poznat izraz »razmišljanja u okvirima mogućnosti«? U ranijim člancima već smo spominjali silnu snagu uma. Osoba koja razmišlja u takvim okvirima svaku zamisao razmatra posve otvorena uma, budno pazeći na sve mogućnosti. Takvo se razmišljanje u biti koncentrira na upravljanje zamislima. A od svega je najvažnije slje deće: Nikada ne potcjenjujte pozitivnu vrijednost neke zamisli! Svaka pozitivna zamisao u sebi nosi potencijal korisnog manifestiranja, sa mo ako se s njome postupa na odgovarajuć način. Kako zamislima up ravljati tako da dovode do uspjeha? Potražite najuzvišenije i najbolje načine izražavanja zamisli. Je li zamisao dobra? Kako može pomoći drugima? Vašoj zajednici? Vašoj zemlji? Svijetu? Vama? Kako se ta zamisao »uklapa« u vaše ideale? Na koje je najučinkovitije načine mo guće provesti tu zamisao? Očekujte najbolje, a vaš će pozitivan stav otvoriti vrata prilikama.
Zanimljivo je uočiti kako neki umovi ostavljaju dojam da se sami stvaraju, da niču bez obzira na sve nepovoljne okolnosti i samotno ali neodoljivo napreduju unatoč tisućama prepreka.
— Washington Irving
Svaka je zamisao
poticaj.
— Oliver Wendell
Holmes
Čak i situacije koje su naoko »problematične« mogu donijeti velike koristi ako se na njih gleda iz pozitivnog kuta. Tražite najbolje od onoga što je uopće moguće u svakoj pojedinačnoj situaciji, pa ćete doživjeti prilike da svaki problem pretvorite u lekciju koja donosi veće dobro. Zahvalite duhu koji radi za vas djelujući kroz vas!
*
- ZAKON
Naši su najveći neprijatelji bijes i sebična želja. — Bhagavad Gita
JEDNO OD TEMELJNIH životnih pravila, koje se poštuje praktički kroz cijelu povijest glasi: »Ne čini drugome što ne bi htio da čine tebi«. To je tzv. Zlatno pravilo. Veliko značenje tog drevnog učenja, koje priz naju sve religije, dalekosežno je u primjeni u svim fazama međuljud skih odnosa. Zlatno je pravilo načelo koje postoji otkako postoji i čov jek, nepromjenjivo poput sile teže, nepristrano poput sunčeva svjetla.
Ako ste strpljivi u trenutku bijesa, iz bjeći ćete stotinu
dana oluje.
- Kineska izreka
Bijes mudracu odu zima mudrost, a pro
roku viziju.
— Talmud
Suprotnosti su mu pohlepa, mržnja, ljutnja i sebičnost. Kada to pra vilo primjenjujemo u svakodnevnome životu, prema drugima ćemo se posve prirodno odnositi jednakom ljubavlju i poštovanjem kao što že limo da se drugi odnose prema nama.
Energija koju upućujemo u mentalnim, materijalnim i fizičkim odnosima nalik je na kozmički bumerang i vraća nam se u obliku mje re prema kojoj se uspoređuje naše ponašanje. Jedna od temeljnih od lika poželjnih u odnosima jest brižnost. Brižnost osigurava pozitivnije interakcije između nas i drugih, pridajući im više ljubavi, a manje stre sa i napetosti. Iskrena brižnost eliminira, regenerira i liječi mnoge probleme do kojih često dolazi u svakodnevnim interakcijama s dru gima.
Bijes je kratkotrajno
ludilo.
— Horacije
U knjizi Kako poboljšati sebe: Nadzor nad stresom iz dubine srca Lew Childre navodi primjer brižnosti: »Voziti auto bez ulja u mo toru isto je što i živjeti bez brižnosti. Istinska brižnost zapravo je fre kvencija, ili osjećaj, koji zrači iz vašeg srca. Prolazi vašim sustavom i podmazuje vaše misli i osjećaje, pritom smanjujući trenje i otpor na koji nailazite u životu. Brižnost ne samo što služi kao mentalni i emo cionalni deterdžent u vašem sustavu, nego dodaje kvalitetu i konkret nost vašim odnosima s ljudima i svim pitanjima i problemima«. Bijes i sebičnost posve sigurno nisu aspekti brižnosti i vrlo će lako biti naša dva najveća neprijatelja. Bijesne riječi i postupci nikada nisu korisni. Štoviše, vrlo često izazivaju lančanu reakciju negativnih djelovanja ko jima se vrlo često stvaraju neprijatelji. Kada bijes jednom preuzme glavnu ulogu, logika i razum raspršuju se poput magle! U takvim si tuacijama često dolazi do povrijeđenosti, a sije se i sjeme koje dono si plodove u obliku negativnih posljedica, sjeme koje će poslije biti teško iskorijeniti. Kada čovjek osjeti prvu navalu bijesa, korisno je da situaciju u kojoj se našao razmotri uz svijest o duhovnim načelima. Takva kratka analiza njegovu svijest i energiju često usmjerava u pro duktivnije oblike izražavanja.
Svjetlo koje svijetli nad nebom i nad svijetom, svjetlo koje svijetli u najvišem svijetu, iznad kojeg nema drugog svjetla — to je svjetlo
u srcu svakog čovjeka.
— iz Upanišada
Sebičnost se opisuje kao odlika ličnosti koja se manifestira kao zanemarivanje, nepoštovanje ili nemar prema drugima. Sebičnost je često aspekt neuravnoteženoga ega. Kada čovjek djeluje na temelju sebične svijesti, uviđate li koliko je sputan zakon davanja i primanja?
Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vla da, bolji je od osvojitelja grada.
— Izreke 16:32
Istinsko je davanje nesputano: riječ je o prirodnoj reakciji do koje do lazi kada smo usklađeni sa svojom duhovnom prirodom. Kada naš um prihvaća taj dio naše ličnosti, postajemo kanalima za izražavanje tak ve duhovne nazočnosti. Davanje nam tada donosi radost. Uviđate li i kako zakon davanja i primanja rezultira većom neograničenom lju bavlju koja kroz nas kola bez primisli o nagradama? Dajemo s ljubav lju i nesebično; dajemo iskreno i dobronamjerno.
Upoznali smo neprijatelja: to smo mi sami.
— Walt Kelly
Bijes svladaj ljubavlju.
- Dhammapada
Vlastito ja jedini je nedodirljivi neprija telj kada djeluje uz jednu od kardinalnih strasti: bijes, umišlje-
nost, lažnost i pohlepu.
— Jinizam
Kako, dakle, promijeniti stav sebičnosti? Kako modificirati bi jes? Je li ključ pritom neograničena ljubav? Kakvu biste ljubav željeli da drugi upućuju vama? Kakvu ste ljubav voljni iskazivati? Svoju svi jest možemo transformirati kada spoznamo i kada živimo u skladu s duhovnim načelima i kada misli, riječi i djela temeljimo na smislu, ide alima i smjernicama do kojih smo došli duhovnim putem. Svojem sv jetlu možemo dopustiti da nesmetano blista! U svim područjima živo ta možemo provoditi Zlatno pravilo.
Koji su plodovi oslobađanja od tih emocionalnih neprijatelja, bijesa i sebičnosti? Kada Boga vidimo posvuda, kada Boga doživlja vamo u svemu što činimo, kada priznajemo da su svi dio Boga, znači li to da smo u nebeskome kraljevstvu na zemlji? Raj na zemlji opisu je se kao dar koji dobivamo od Stvoritelja kada izražavamo njegovu uzvišenu svrhu i moć i to životom koji se temelji na univerzalnim za konima. A naučiti u životu provoditi univerzalne zakone ili načela nije nimalo teško. Međutim, za to su potrebni marljivost, usmjerenost i koncentrirano djelovanje, kako bismo postali sve što možemo biti! Kad god načinimo korak u smjeru višeg oblika reakcije na život, os tvarujemo velik napredak.
*
- ZAKON
Mudar čovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vječni mir.
— Hinduska izreka
Prvo pravilo glasi: čuvaj spokoj u duhu. Drugo je: sve stvari pogledaj u oči i spo znaj njihovu pravu
bit.
— Marko Aurelije
Na putovanju nad maši sebe i dosegni
Boga.
— Rumi
Njegujte mir i sklad
sa svima.
— George
Washington
TIJEKOM CIJELE povijesti i širom svijeta, ljudi traže unutarnji mir. Pa ipak, već stoljećima i stoljećima, mnogi ratuju sa sobom i s drugima. Širom svijeta, kod kuće i na poslu, mnogim je ljudima život ispunjen stresom. Je li moguće da je korijen tog nezado voljstva u načinu na koji živimo iz dana u dan? Kada se nađemo u teškoj situaciji, kako reagiramo? Uspoređujemo li se s drugima kako bismo ocijenili vlastiti rad i uspjeh? Dopuštamo li si da nas obuzmu nepotrebne brige? Pridajemo li životu nove izvore pritis ka postavljanjem nerealnih ciljeva i vremenskih ograničenja? Os jećamo li ponos ili zadovoljstvo kada zgrćemo nove stvari? Pos toje li trenuci kada se povlačimo od svijeta, bilo fizički, bilo emo cionalno, a kada se stvari ne razvijaju prema našim željama i očekivanjima? Jesmo li spokojniji kada je sve »pod nadzorom«?
Gdje ste u potrazi za mirom? Jeste li se pronašli? Jeste li se pomirili s vlastitim životom? Sa sobom? S obitelji? S tijelom? S veza ma i odnosima? Kakav stav imate prema vlastitoj karijeri i financijskim prilikama? Poštujete li samog sebe? Usklađujete li se s prirodom i s ljudima koji ispunjavaju vaš osobni svijet? Gledate li na tešku situaci ju kao na vrata koja su otvorena za nove potencijale? Možete li se os loboditi starih pretpostavki i predrasuda i krenuti u smjeru novih ot krića? Žudite li za znanjem? Jeste li usredotočeni, kreativni i spremni pomagati? Poštujete li sve pojavne oblike života? Možete li prihvatiti dar svakog dana provedenog na životu i iskoristiti ga na najbolji mo gući način? Kad sjednete za stol i pogledate tanjur pun miomirisne, zdrave i ukusne hrane, njegujete li svijest o hvali, zahvalnosti i izraža vanju poštovanja i zahvalnosti?
Život je dinamično iskustvo. Poput rijeke koja vijuga, nepres tano teče, a njezine struje stvaraju nove uzorke od elemenata u međusobnim interakcijama. Što god nam se u životu događalo, s kak vim se god stresom, nedaćama ili sukobima susretali, prvi korak pre ma unutarnjem miru može početi od promjene stava. Zašto je to toli ko važno? Kada počnemo mijenjati stavove, počinjemo uočavati drukčiju sliku o svemu što se događa oko nas. Konkretna situacija uopće nije važna onoliko koliko je važno kako je doživljavamo! Kad smo voljni postati otvorenijima, možemo početi uviđati širi kontekst i obrasce. Možemo početi uspješno djelovati na usklađivanju s duhov nim načelima koji su temelj ukupnog postojanja. Sve veća svijest čes-
Prvo održavajte mir u sebi, a potom ga možete donositi i
drugima.
— Thomas
- Kempis
to služi i kao osnova za duhovno zadovoljenje koje nazivamo i poten cijalom za svetu potragu.
Istraživač Ponce de Leon proveo je nebrojene besplodne go dine tražeći izvor mladosti. Danas sve više otkrivamo da eliksir mla dosti nije na nekoj egzotičnoj zemljopisnoj lokaciji, nego nama pri ru ci — možda čak i u nama samima! Bi li gorljiva sklonost prema ple menitim životnim ciljevima mogla biti ključ fizičkog, mentalnog, emo cionalnog i duhovnog zdravlja? A to se odnosi na mladost u svim as pektima našega postojanja. Zdravlje o kojem je ovdje riječ ne odnosi se tek na običan život, nego na mentalnu, produktivnu i radosnu ži vost!
Nema tog nesklada koji će vam ući u život bez vašeg pristan ka. Jedna stara priča Lao Tsea, u prijevodu Wittera Bynnera, govori kako je Konfucije jednom posjetio Lao Tsea, posve zbunjen izvorom njegove moći. Nije bio ni racionalan ni predvidiv. Konfuciju je bila jas na snaga u ptičjim krilima, u ribljim perajama, u životinjskim nogama, snaga koju nije moguće nadvladati strijelama, mrežama i zamkama. Ali, rekao je on: »Tko zna kako zmajevi nadvladavaju vjetar i oblake na nebu? Danas sam vidio Lao Tsea i on je zmaj«.
Dvije su stvari koje um ispunjavaju sve većim čuđenjem i straho poštovanjem... zvjezdano nebo nadamnom i moralni zakon
u meni.
— Immanuel Kant
Sva tvoja snaga počiva u jedinstvu. Sve se opasnosti kri ju u neskladu; Stoga od sada budi spoko- an i njeguj mir i živi u zajedništvu s
braćom.
- Henry Wadsworth
Longfellow
Često se govori i piše o sprječavanju ratova. Čini se da je ri ječ o uzvišenom i poželjnome cilju. 1 premda je unutarnja transforma cija pojedinaca možda teška, bi li upravo to mogao biti dobar prvi ko rak? Druge ljude ne možemo uvijek nadzirati, ali možemo imati nad zor nad sobom. Možda nismo u stanju imati nadzor nad vanjskim okolnostima, ali možemo naučiti vladati unutarnjim reakcijama na va njske uvjete. Naš mir može umiriti uzburkano more destruktivnih emocija. Kad u individualnoj svijesti učvrstimo ljubav, suosjećanje i al truizam, koji su temelji mira, možemo stvarati i atmosferu mira i skla da. A tu je atmosferu moguće širiti s pojedinca na obitelj. Potom s obitelji na širu zajednicu i u konačnici na cijeli svijet! 1 doista: »Mudar čovjek zagleda se u svoje srce i pronalazi vječni mir«.
Naglasci ••
- Može li znanost pomoći u otkrivanju nepregledne kompleksnosti i sveprisutnosti Boga?
- Kako znanost i religija mogu zajedničkim nastojanjima istraživati duhovne stvarnosti?
- Postoje li mogući novi načini istraživanja duhovne prirode ljud skih bića?
- Na koje sve načine možete davati s dubokom ljubavlju i pritom donositi sreću?
- Zašto se nesebično služenje često naziva temeljnim duhovnim načelom?
- Kako razmišljanje u okviru mogućnosti otvara vrata prilikama?
- Koje sve ideale možete učvrstiti a da budu u skladu s duhovnim načelima? Kako ih unijeti u sve životne aktivnosti?
- Kako biste bijes i sebičnost opisali kao neprijatelje razvoja?
- Do kojih prednosti može dovesti oslobađanje od bijesa i se bičnosti?
- Sastavite popis misli, osjećaja, postupaka i oblika ponašanja ko ji pridonose unutarnjem
Praktična primjena raznih duhovnih zakona ••
U početku su zajedno nastali i ljudski rod i obveza nesebičnog služenja. »Nesebičnim služenjem uvijek ćeš biti koristan i pronalaziti način zadovoljavanja svojih želja«, obećao je Stvoritelj.
Svaki nesebičan čin, Arjuna, nastaje iz vječite i beskonačne božanske biti. Bog se nalazi u svakom obliku služenja. Cjelokupan se život podvrgava tom zakonu, o, Arjuna. Tko god ga prekrši, osjetili ma pružajući vlastiti užitak i ne obazirući se na tuđe potrebe, uzalud je utrošio život. No oni koji spoznaju boga u sebi uvijek su zadovolj ni. Kada pronađu izvor radosti i zadovoljstva, sreću više ne traže u va- njskome svijetu. Nema tog postupka kojim mogu nešto dobiti ili izgu biti; ni ljudi ni stvari ne mogu utjecati na njihovu sigurnost.
Neprestano nastojte služiti dobrobiti svijeta; odanošću nese bičnome radu čovjek ostvaruje najuzvišeniji životni cilj. Djelujte tako da uvijek vodite računa o tuđoj dobrobiti. Upravo je takojanaka dos tigao savršenstvo; i drugi su krenuli njegovim putem.
— Bhagavad Gita